Venezuelanska kriza odražava se u svijetu, koji je ponovno podijeljen gotovo kao u vrijeme hladnog rata. Vlast diktatorskog ljevičarskog predsjednika Nicolása Madura podržavaju Rusija, Kina, Kuba…, a SAD, Kanada, mnoge južnoameričke države (Brazil, Argentina, Čile, Kolumbija, Peru…) daju na određeni način potporu predsjedniku parlamenta, Nacionalne skupštine, Juanu Guaidu koji se sam proglasio novim šefom države ad interim do novih izbora.
Zapravo Zapad traži nove demokratske izbore u Venezueli, dok Istok priznaje Madura koji je pobijedio na izborima koji su ocijenjeni kao farsa. Na predsjedničkim izborima 2018. bilo je zabranjeno pravim oporbenjacima kandidirati se na izborima protiv Madura. Oporba je bojkotirala izbore tako da je na birališta izašlo 46 posto birača, koji su, dakako, izabrali Madura.
Prijeti građanski rat
Na unutrašnjem planu zemlja je došla toliko blizu građanskog rata da se ministar obrane i šef vojske Vladimir Padrino svrstao na stranu Madura i optužio Guaida da želi izvesti državni udar.
– Ovdje smo da izbjegnemo konflikt između građana Venezuele. Ovo nije građanski rat, nego dijalog – rekao je on.
No, SAD je svojim građanima i dijelu diplomata u Venezueli rekao da ozbiljno razmisle da odu iz zemlje zbog vrlo teške sigurnosne situacije.
Zapravo Velika Britanija i Francuska su uz Trumpa i osporavaju legitimnost Madurova izbora. Predsjednik Vijeća EU Donald Tusk podupire Guaida. Iran i Turska su uz Madura, a Rusija i Kina upozoravaju ostale države da se ne miješaju u stvari druge. Organizacija američkih država je djelomično, 16 od 35 država, podržala Guaida.
Španjolska vlada ima namjeru, kako iz vladinih izvora prenosi El País, priznati Guaida kao legitimnog predsjednika Venezuele ako Maduro ne bude u kratkom roku sazvao izbore koji će uvažiti demokratske standarde. Španjolska tako pritišće Europsku uniju da se službeno izjasni o venezuelanskoj krizi, a Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel, izjavio je kako Venezueli trebaju novi slobodni izbori.
– Maduro ne može pretendirati da bude predsjednik budući da je izabran na izborima koji ne zadovoljavaju demokratske standarde – izjavio je Seibert.
Europska komisija kazala je kako stoji uz demokratske snage u Venezueli, ali se nije jasno svrstala uz Guaida, koji se 23. siječnja sam proglasio novim predsjednikom do demokratskih izbora. Danas bi se trebao održati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o venezuelanskoj krizi. Može se pretpostaviti da će svaku rezoluciju koja bi osuđivala Madura vetom zaustaviti Rusija i Kina. U venezuelanskom glavnom gradu Caracasu prosvjeduje se protiv Madura, ali ima i onih koji ga podupiru. Došlo je do sučeljavanja između prosvjednika protiv Madura i policije u kojima je živote izgubilo 26 osoba, a stotinjak ih je uhićeno.
Ekonomska situacija posljednjih se godina pogoršala. Između 2014. i 2017. BDP je pao za 30 posto, a inflacija je dostigla milijun posto. Proizvodnja nafte na kojoj ta zemlja leži, a ipak njezino stanovništvo gladuje, pala je sa 2,5 milijuna barila dnevno koliko je iznosila 2015., na 1,1 milijun barila dnevno u studenome 2018. Počelo je nedostajati hrane, lijekova, odnosno osnovna dobra. Od 2015. do danas iz Venezuele je pobjeglo više milijuna osoba. Maduro za stanje u zemlji optužuje američke sankcije.
“Moramo biti odlučni”
Guaidó je pozvao na otpor režimu dodavši kako su učinjeni važni koraci prema uspostavi prijelazne vlade i slobodnim izborima.
– Imajte uvijek na umu da će se borba, budemo li izdržali i inzistirali, isplatiti”, napisao je Guaidó na Twitteru. Uz to, on nudi amnestiju Maduru i njegovim sljedbenicima, odnosno onima koji su vjerovali u revoluciju bivšeg predsjednika Huga Cháveza koga je 2013. naslijedio Maduro.
– Ne možemo isključiti nijedan element, pa ni amnestiju, ali moramo biti odlučni glede naše budućnosti – drži Guaidó.
Požar u skladištu u Zagrebu
Fašistički režim mora pasti.Gazi zlikovce Trump.