Žaruljice koje su 20. siječnja točno u 10 sati po hrvatskom vremenu zaigrale na kontrolnoj ploči svemirske letjelice Rosetta označile su početak završne faze spektakularne svemirske misije i najvećeg dostignuća Europske svemirske agencije. Nakon 31 mjeseca potpune hibernacije unutarnjim satom “razbuđeni” su svi sustavi robotizirane letjelice koja će u kolovozu spustiti sondu Philae na komet, baš kao što je prije desetak godina prikazano u filmu “Armagedon”. I dok je Bruce Willis sa svojom ekipom u filmu pokušavao raznijeti komet da bi spriječio njegov udar u Zemlju, Rosetta ima sasvim drukčiju misiju. Naime, kometi su jedni od najjednostavnijih elemenata Sunčeva sustava, a većina ih potječe još iz vremena stvaranja svemira. Jedna od glavnih teorija o nastanku svijeta govori da su Zemlju upravo kometi “naselili” vodom i prvim začecima života donesenima s drugih krajeva svemira.
Spuštanjem sonde Philae na površinu kometa znanstvenici Europske svemirske agencije nadaju se dobiti odgovore na pitanja o ulozi kometa u evoluciji Sunčeva sustava i nastanka života na Zemlji. Rosetta je prva letjelica u povijesti koja će putem sonde doći u fizički kontakt s ovakvim svemirskim tijelom, i to kometom 67P/Churuyumov-Gerasimenko otkrivenim 1969. godine. Riječ je o tijelu s čvrstom jezgrom i plinovitom ovojnicom promjera četiri kilometra koji Sunce obiđe za nešto manje od šest i pol godina. Komet je detaljno istražen 1986. za promatranja Haleyeva kometa, a kako bi se potpuno pripremila za misiju iskrcavanja sonde, Europska svemirska agencija izradila je detaljan trodimenzionalni model kometa i to na temelju snimki dobivenih svemirskim teleskopom Hubble.
Energija je problem
Cjelokupna gradnja letjelice vrlo je pomno provedena. Rosetta je građena u potpuno čistim, sterilnim uvjetima da se eventualni živi organizmi poput bakterija ne bi infiltrirali u nju i pomiješali s materijalom koji će biti skinut s kometa.
– Sterilizaciju smo provodili kao potpunu mjeru opreza iako vjerojatno nije bila potrebna. Kometi su svemirska tijela na kojima se nalaze predbiotički materijali, odnosno molekule koje su prethodnice života, ali same nisu živući mikroorganizmi. Ipak, ništa nije prepušteno slučaju – kaže Gerhard Schwehm, jedan od znanstvenika uključenih u projekt. Rosetta je kao dovršena letjelica od tri tone lansirana 3. ožujka 2004. iz Francuske Gvajane, a do susreta s kometom putovat će više od deset godina. Na svome je putovanju nekoliko puta okružila Zemlju, snimila nekoliko kometa te u Europsku svemirsku agenciju poslala i detaljne snimke Marsa pokraj kojega je prolazila. Upravo prolazak pokraj ovog planeta bio je najkritičniji dio misije. Rosetti pogonsku energiju osiguravaju veliki solarni paneli fiksirani na njezino tijelo. Tijekom prolaska pokraj Marsa, putanja je letjelicu vodila u “sjenovito područje” gdje joj je planet na 15 minuta zaklanjao izravan pogled na Sunce, ali i blokirao proizvodnju električne energije.
Rosetta je 15 minuta ovisila o relativno slabim i nestabilnim energijama, i nitko sa sigurnošću nije mogao reći hoće li letjelica taj sjenoviti dio putovanja prijeći ili će biti nepovratno izgubljena.
– Nazivali smo to eurolutrijom od milijarde. Na sreću, sve je prošlo dobro – kaže Schwehm. Odlaskom u dubinu svemira, udaljavanjem od Sunca energija je postajala sve veći problem. Kada se prije 31 mjeseca približila izuzetno hladnom području Jupitera, Rosetta je, zbog štednje energije, pala u programiranu hibernaciju. Svi su instrumenti, osim unutrašnjeg sata za razbuđivanje, isključeni, a grijanje se tek nakratko uključivalo svakih 30-ak sati da temperatura u Rosetti ne bi pala ispod za opremu kritične točke. Sat je letjelicu razbudio prije šest dana.
Harpunom na komet
Iako će u blizinu kometa Rosetta doći tek u kolovozu, znanstvenicima u Europskoj agenciji treba vremena za precizno namještanje instrumenata na letjelici i sondi te za pripremu manevara. Kada za sedam mjeseci priđe Churyumov-Gerasimenku, sonda Philae prići će mu brzinom od 3,6 kilometara na sat, ispaliti na njega dva harpuna i privući se na površinu. Potom počinje posao, a sonda će ispitati jezgru kometa te izvršiti kemijsku analizu svemirskog tijela.
>> Europska sonda Rosetta budi se iz hibernacije
U podnaslovu piše sletjela na komet.