16 pad 0,9 posto Industrijska proizvodnja pala 4,9 posto u odnosu na lipanj Nakon što je u lipnju industrijska proizvodnja rasla 3,1 posto, poslije tromjesečnog pada ponovno smo u minusu.
27 Sjajne vijesti Hrvatska u lipnju s najvećim rastom industrijske proizvodnje među zemljama EU Hrvatska je prema raspoloživim podacima Eurostata zauzela vodeću poziciju među zemljama EU-a po rastu proizvodnje na mjesečnoj razini, a prate ju Rumunjska, s 1,7 posto, te Češka i Finska, s 1,5 posto
DZS: U lipnju broj zaposlenih u industriji manji za 1,1 posto na godišnjoj razini Istodobno je indeks zaposlenosti najviše pao u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 14,3 posto
podaci Pad zaposlenosti u industriji 0,9 posto na godišnjoj razini, evo gdje najviše Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji u svibnju u odnosu na travanj razvrstani po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju najveći rast zaposlenosti u proizvodnji pića
12 OSJETAN PAD Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini Najviše je i u EU i eurozoni na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,7 odnosno 4,3 posto.
ratko bošković Problemi su puno dublji od 'situacije u Petrokemiji i Uljaniku' Prvi put od 2013. količina likvidnog novca u eurozoni se smanjuje, a ECB se od svog inflacijskog cilja od 2% ponovo udaljava
2 Prvi kvartal ubrzava? Prodaja novih auta diže BDP i potrošnju Ekonomisti sugeriraju ubrzanje gospodarstva prema prošlom kvartalu, no loše je što usporava rast izvoza i pada industrija
MARINA ŠUNJERGA Nema smisla ulagati ako se investicija neće vratiti kroz profit Ekonomija razmjera čini svoje pa je očekivano da hrvatska proizvodnja ne može biti cjenovno konkurentna, a time ni dovoljno zanimljiva u masovnoj proizvodnji.
DZS Promet industrije na mjesečnoj razini porastao, na godišnjoj pao Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u Hrvatskoj je u prosincu porastao za 2,6 posto u usporedbi sa studenim, pri čemu je na domaćem tržištu ostvaren rast za dva posto, a na stranom tržištu pad za 3,3 posto.
2 valentina wiesner mijić Ima li veće hipokrizije – nejednakost mjere njezini kreatori Floskule poput unapređenja javno-privatnih partnerstava, povećanje društvenog utjecaja kroz korporativno djelovanje i strateškog dijaloga i previše vuku na formalizirani DOP – društveno odgovorno poslovanje svedeno na donacije uz malo “zelenog” folklora.