Strpljenje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana se istanjilo, a prošloga je vikenda on vrlo otvoreno kazao kako pregovori oko ulaska Turske u Europsku uniju nisu nikakav prioritet. Štoviše, Erdoğan već ima alternativu – Šangajsku organizaciju za suradnju! Nakon njegove izjave odmah je reagirala Kina, jedna od osnivačica te organizacije, porukom Erdoğanu da će s velikim oduševljenjem prihvatiti aplikaciju Turske, koja je ujedno i članica NATO-a, u članstvo organizacije koju mnogi već nazivaju “NATO istoka”. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako želja koju je izrazio turski predsjednik izuzetno važna zato što Peking već dugo vremena radi na ojačavanju političkih i sigurnosnih veza s tom zemljom.
Vojne vježbe
Šangajska organizacija za suradnju, koju nazivaju još i “Šangajskim paktom”, postoji već 15 godina, a osnovana je na inicijativu prvenstveno Kine i Rusije, kojima se tada kao osnivači pridružili Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, a nekoliko mjeseci poslije i Uzbekistan. U lipnju ove godine memorandum o pristupanju potpisale su Indija i Pakistan, kojima će punopravno članstvo u organizaciji biti potvrđeno početkom iduće godine. Status promatrača imaju Afganistan, Bjelorusija, Iran i Mongolija, partnera za dijalog Armenija, Azerbejdžan, Kambodža, Nepal, Šri Lanka i Turska. Kada se baci samo letimičan pogled na kartu euroazijske kontinentalne mase, postaje jasno o kolikom se golemom prostranstvu radi. U usporedbi s teritorijem koji bi Šangajska organizacija za nekoliko godine mogla obuhvatiti, Europska unija doima se kao neka plaža na rubu te goleme organizacije. Kada u članstvo uđu Indija i Pakistan, bit će to blok u kojem živi oko tri milijarde stanovnika, što je gotovo tri i pol puta više od cijele EU i SAD-a zajedno. No više od teritorija i broja stanovnika, o nekoj budućoj moći ove organizacije govore njezine dvije najveće članice i predvodnice – Kina i Rusija. To su ujedno i zemlje koje su ovu organizaciju petnaest godina dosta potiho gradili i učvršćivali. Prije točno deset godina, kada su Sjedinjene Države zatražile status promatrača, poslali su im odbijenicu i vrlo jasnu poruku da za njih u toj organizaciji nema mjesta, niti će ga ikada biti.
Organizacija iz godine u godinu povećava broj i intenzitet svojih aktivnosti. U području sigurnosne suradnje na početku su glavni ciljevi bili suzbijanje terorizma, ekstremizma i separatizma, ali i suzbijanje trgovine i krijumčarenja drogom na području zemalja članica. Iako je Moskva prije deset godina tvrdila da Šangajska organizacija nema cilj da se pretvori u vojni savez, napomenuto je da bi, dođe li do većih i ozbiljnijih prijetnji sigurnosti, moglo doći do potrebe za angažmanom združenih oružanih snaga. U posljednjih nekoliko godina, a osobito nakon izbijanja oružanog sukoba u Siriji, organizacija je ubrzano povećavala suradnju na vojnom i obavještajnom planu, a osobit naglasak stavljen je na borbu protiv terorizma. U posljednjih deset godina održan je i čitav niz vrlo uspješnih zajedničkih vojnih vježbi. Znakovita je i činjenica da su u tom razdoblju i Rusija i Kina izuzetno puno ulagale u razvoj i osuvremenjivanje svog naoružanja i oružanih snaga. Nedavno su Vladimir Putin i indijski predsjednik Narendra Modi potpisali ugovore o vojnoj suradnji koji, između ostalog, obuhvaćaju i prodaju goleme količine sofisticiranog ruskog naoružanja Indiji, ali i ruske investicije u indijsku vojnu industriju.
Od osnivanja se intenzivno radilo i na gospodarskoj suradnji. Na samom početku Kina je zacrtala da je jedan od ciljeva stvoriti zonu slobodne trgovine na području ove organizacije. U perspektivi je to potencijalno tržište od tri milijarde ljudi. Osnovan je i Energetski klub u kojem na jednom mjestu sjede zemlje poput Rusije, srednjoazijskih zemalja i Irana, koje imaju značajne zalihe nafte i prirodnog plina i zemlje koje su vrlo veliki potrošači i kupci energenata, poput Kine i Indije. Glavna zadaća toga tijela je učvršćivanje povezivanja i suradnje članica na energetskom planu te stvaranje smjernica za zajedničku politiku na tome planu. Kada se usporede proizvodnja i potrošnja struje, prirodnog plina, sirove nafte i ugljena, postaje jasno da je ovaj blok energetski gotovo samodostatan i da minimalno ovisi o uvozu energenata iz trećih zemalja.
Vladimir Putin na jednom summitu šefova država i vlada Šangajske organizacije kazao je da će Rusija i njezini partneri iz organizacije intenzivno raditi na uspostavljanju novih financijskih struktura koje će biti neovisne o globalnom financijskom sustavu koji je nazvao nepravednim i diskriminirajućim. Naveo je kako bi taj novi, neovisni financijski sustav većem dijelu svijeta zajamčio financijsku stabilnost i prosperitet, što će u konačnici rezultirati napretkom i intenzivnim društvenim razvojem. Na jednom od summita Šangajske organizacije Iran je s vrlo velikim entuzijazmom prezentirao taj novi bankarsko-financijski sustav kojemu bi upravo Šangajska organizacija bila savršen okvir za djelovanje. Kina je otišla korak dalje i izdvojila deset milijardi dolara u razvojnu banku Šangajske organizacije. – Svijet je postao svjedokom pojave nove kvalitativno različite geopolitičke situacije prvenstveno zato što se javljaju novi centri moći. Mi ćemo svjedočiti i sudjelovati u transformaciji globalne i regionalne sigurnosti i razvoju novih struktura koje će biti prilagođene novim realnostima koje donosi 21. stoljeće – kazao je Putin još prije sedam godina. Gotovo istodobno, šef ruske diplomacije Sergej Lavrov kazao je kako će Šangajska organizacija u budućnosti intenzivno raditi na uspostavi racionalnog i pravednog svjetskog poretka te da je upravo ta organizacija jedinstven okvir za rad na procesu formiranja potpuno novog modela geopolitičkih integracija.
U cijeloj ovoj priči pristupanje Turske moglo bi označiti veliku prekretnicu. U kojoj je mjeri sve to ozbiljno, svjedoči i činjenica da je ovih dana objavljeno da će Turska u 2017. godini predsjedati Energetskim klubom Šangajske organizacije i tako će postati prva nečlanica koja će obnašati tu visoku funkciju. Ovo tursko vođenje Energetskog kluba zapravo je vrlo snažna poruka i EU i Sjedinjenim Državama koje kao da su pozvane da shvate da postoji integracija koja će raširenih ruku dočekati i primiti Tursku i Erdoğana u članstvo. To je zapravo poruka iz Rusije i Kine da su potencijalni zapadni saveznici proigrali svoju šansu da Tursku privuku u zapadne integracije. Kada se svemu tomu još pridoda to da je novoizabrani američki predsjednik najavio slabljenje američke podrške NATO-u, nikako ne treba isključiti ni to da se Turska povuče iz toga saveza.
Globalno preslagivanje
I na kraju svakako treba spomenuti i novi kineski put svile kojim više neće putovati čaj, svila i začini, nego investicije, novac, trgovina, znanje, tehnologija i sve ono što može biti odlučujuće za rast i razvoj. Postoje tri kraka toga suvremenog puta svile, a jedan od njih ide preko Afrike, Atlantika, pa sve do Južne Amerike. Upravo su to kontinenti koji vape za svime što bi putem svile do njih moglo doputovati, prvenstveno zato što ih je postojeći globalni financijski sustav osiromašio i ostavio na cjedilu. Zona utjecaja koja bi se na ovaj način mogla stvoriti bila bi zaista golema.
Sve ovo pokazuje da je veliko globalno preslagivanje i prestrojavanje već započelo. Hrvatska bi se opet mogla naći na granici između dvaju svjetova. Naime, sve je vidljivije da istočni dio Balkana polako prelazi na rusku i tursku stranu, ali i to da je u zemlji članici EU poput Bugarske na predsjedničkim izborima pobijedio proruski kandidat Rumen Radev, a nešto slično dogodilo se i u Moldovi. Možda ta strana doista nudi bolju i sigurniju budućnost.
>> Europska unija prekida s Erdoğanom
>> Erdoğan prijeti: Poplavit ćemo Europu migrantima!
Sretan vam put Turci!