Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 119
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KAKVO JE STANJE?

Mateša: Sport je za mnogu djecu preskup, a puno ih je otišlo i u pandemiji

Zagreb: U hotelu Westin održana je konferencija "Hrvatski sport 2030." Panel: Sport i mediji
Foto: Josip Regovic/PIXSELL
1/5
01.06.2022.
u 08:00

Treba nam sustavno rješenje za financiranje sporta, poreznim olakšicama planiramo dati poticaj firmama koje će ulagati u sport. To je najbolji put – kaže ministar Marić

Prvi panel konferencije "Hrvatski sport 2030." bio je Hrvatski sport danas i sutra.

Zlatko Mateša na čelu je HOO-a točno 20 godina i najbolje zna kakav je današnji hrvatski sport, koje su mu prednosti, a koje mane.

– Konstanta je da je Hrvatska cijelo to vrijeme među 10 najboljih zemalja u svijetu prema BDP-u i broju stanovnika. Sportaši, treneri i sportski djelatnici su oni koji ostvaruju rezultat, a mi smo im podrška. Sada smo suočeni s prekretnicom, pred nama su problemi ponajviše vezani za lošu demografsku situaciju. Tu vidim najveći problem. Jer financije se mogu lakše riješiti nego povećati broj stanovnika. Moramo povećati broj sati tjelesnog odgoja u školama te omogućiti mladima da se besplatno bave sportom – u uvodu je rekao Mateša.

Sport je nevjerojatan brend

Državni tajnik za sport Tomislav Družak upozorio je na važan problem.

– Vodimo razgovore o povećanju broja sati tjelesnog odgoja u školama, dotad taj nedostatak pokušavamo kompenzirati kroz razvoj školskog sporta – rekao je Družak.

Hrvatska ima dosta pretile djece, čak 38 posto dječaka i 34 posto djevojčica. S obzirom na to da se sa sportom kreće od te najmlađe dobi, koliko je to problem, pogotovo što nam je baza mala?

– Više je razloga zašto nam se sve manje djece bave sportom. Nažalost, bavljenje sportom je i sve veći uteg za obiteljski budžet. Kroz europski socijalni fond želimo motivirati roditelje, dati im voucher uz kojeg bi im bavljenje sportom barem jednom djetetu bilo besplatno. Nažalost, ne možemo primijeniti norveški model u kojem je sport za djecu potpuno besplatan, jer za to nemamo financija. Vjerujem da ćemo poreznom politikom potaknuti ljude da ulažu u sport, od dječjih olimpijskih vrtića do vrhunskog sporta – dodao je Družak.

Od sportova u Hrvatskoj, uzor svima sigurno može biti Hrvatski nogometni savez, koji je privukao veliki broj klinaca u nogometnim klubovima.

– HNS je već dugo uređeni savez, a djeca su u Hrvatskoj jako vezana za nogomet. Imamo 120.000 registriranih igrača i više od 1300 klubova. Imamo široku bazu, puno kvalitetnih trenera, a onda je i konačan proizvod dobar, što nam potvrđuju rezultati A–reprezentacije. Također, imamo i dobre skaute koji nam dovode i igrače iz dijaspore, a možda bi tim putem trebali krenuti i ostali savezi – dobar je savjet dao predsjednik HNS-a Marijan Kustić.

Hrvatska je udvostručila davanja za sport od 2016., no i dalje to iznosi skromnih 0,26 posto proračuna.

– Predsjednik sam PPD Zagreba i vidim iz prve ruke kako se u Ligi prvaka tučemo s rukometnim klubovima koji imaju neusporedivo veći proračun. Moramo povećati zaradu od marketinga, ulaznica, ali i omogućiti model koji će razne firme motivirati na ulaganje u sport. Time će se povećavati budžeti klubova, to je put kojim moramo ići. Zasad imamo sustav u kojem ronimo na dah, a trebamo stvoriti sustav u kojem ćemo roniti s bocama. Moramo sportašima dati dodatni motiv, a uz genetiku kakvu imamo sigurno ćemo biti uspješni – rekao je Mladen Vedriš.

Neke su se države odlučile na ciljano ulaganje u neke sportove. Hrvatska je zasad odlučila podržavati više sportova, "grabiti" širinu. Ipak, u svijetu smo najprepoznatljiviji po nogometu. Prije SP-a 1998. za Hrvatsku je u svijetu čulo svega tri posto svjetskog stanovništva, a nakon bronce u Francuskoj čak 70 posto.

– Tri dana prije i tri dana poslije utakmice s Engleskom u polufinalu SP-a u Rusiji Englezi su guglali Hrvatsku više nego u prethodnih 20 godina. To najbolje govori kakav je doseg nogometa, odnosno uspjeha u nogometu. No nismo uspješni samo u nogometu, njemački Bild je 2018. Hrvatsku proglasio najsportskijom državom na svijetu. Nakon turizma, Hrvatska je globalno najpoznatija po sportu. Drago mi je da je sport sada spojen s ministarstvom turizma, to je jako dobar put – rekao je komunikacijski stručnjak Božo Skoko.

Matešina zabrinutost

Zlatko Mateša osvrnuo se i na budućnost hrvatskog sporta.

– Što se tiče Olimpijskih igara u Parizu, veliki sam optimist. No već za one iduće u LA-u zabrinut sam, jer problemi postoje. Naša je situacija takva da sport možemo gledati kao industriju ili društvenu djelatnost. Industrija sporta iznosi više od 2,2 posto BDP-a Europske unije, a kod nas je to 1,6 posto. Društvena djelatnost sporta pak počinje od vrtićke dobi. Da budemo uspješni u sportu, moramo uspješno spojiti ta dva segmenta. Bavljenje sportom ne smije biti preveliko financijsko opterećenje roditeljima. Također, prvi put imamo mogućnost korištenja europskih fondova za izgradnju sportske infrastrukture. To moramo iskoristiti.

Na Matešine riječi nadovezao se ministar financija Zdravko Marić.

– Treba nam sustavno rješenje za financiranje sporta kako sami sportaši i sportski funkcioneri ne bi morali potezati sponzore za rukav. Poreznim olakšicama planiramo dati poticaj firmama koje će ulagati u sport. To je najbolji put – rekao je Marić.

Komentara 3

PR
prajdali100
08:34 01.06.2022.

Valjda ste svjesni da su momčadski sportovi na izdisaju ! Naši košarkaški klubovi su kanta za nabijanje.Kako to da srpski klubovi toliko dominiraju? Što je sa Cibonom,Splitom,Zadrom? Tko je sve to upropastio? Gdje nam je košarkaška reprezentacija? Vaterpolo polako pada! Ne radi se,ne ulaže se...diletanti na sve strane.

Avatar cuvarkuca
cuvarkuca
09:39 01.06.2022.

Ne možeš više ni u WC otići na benzinskoj, a da ne platiš.

NN
novo nenormalni
08:39 01.06.2022.

Kamo su otišla djeca u pandemiji?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije