Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dr. Dragan Primorac:

Spasili smo hrvatski sport od stečaja, a Hajduk je prvi uspješno proveo preoblikovanje

Dragan Primorac
Foto: Privatna arhiva
1/17
01.06.2022.
u 07:00

- Bez obrazovanja, znanosti i sporta Hrvatska nema budućnost, u te stvari moramo puno ulagati - kaže bivši ministar sporta dr. Dragan Primorac

Prof. dr. Dragan Primorac je pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike te predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina. Prvi je nositelj titule "Global Penn State Ambassador" u povijesti tog sveučilišta osnovanog 1855. godine. Suosnivač je medicinskog fakulteta Medical School Regiomed u Bavarskoj koji u suradnji sa Sveučilištem u Splitu izvodi integrirani studij medicine te Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. U listopadu 2020. zbog golemog doprinosa razvoju forenzičnih znanosti proglašen je počasnim pročelnikom Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Odlukom Senata National Forensic Science Universityja iz Indije prof. dr. Draganu Primorcu je za posebne zasluge u razvoju forenzičnih znanosti, kao prvom Europljaninu dodijeljeno počasno zvanje profesor emeritus. Počasni je građanin pet gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada i odličja.

U mladosti ste se bavili nogometom, atletikom i tekvondoom – bili ste juniorski viceprvak bivše države. Što za vas znači sport? Jeste li još uvijek aktivni na sportskim terenima?

- Sport je uz medicinu i znanost nedjeljiv dio moga života. Kroz sport sam naučio padati i podizati se, poštivati suparnika, ali ga nikada podcijeniti. Prijateljstva koja sam stekao baveći se sportom u najranijoj mladosti traju do danas. A sportom sam se počeo baviti rano, već s osam godina počeo sam u Splitu trenirati borilačke sportove. Nedugo zatim priključio sam se pomlatku nogometnih klubova Split i Solin te kasnije pomlatku Hajduka.

Kao pionir Hajduka, u generaciji Aljoše Asanovića, a pod budnim okom legendarnog trenera Sergeja Krešića, bili ste posljednja generacija koja je trenirala na Starom placu.

- Bili su to sjajni dani, puni golemog entuzijazma. Gledati utakmice Hajduka na Starom placu bilo je nestvarno i svaka ta utakmica za nas je bila poseban doživljaj. Generacija koju spominjete iznjedrila je nekoliko sjajnih igrača među kojima je i Aljoša. Iznimno mi je bilo drago prije nekoliko mjeseci nakon puno godina vidjeti našeg tadašnjeg trenera Sergeja Krešića koji me je posjetio u našoj bolnici Sv. Katarina. Zanimljivo je da je naša generacija bila prva koja je sa Starog placa prešla na Poljud. I danas se sjećam tog fenomenalnog prvog treninga davne 1979.

 

Direktno ste spasili i Stari plac o kojem govorite, tvrdeći da je prenamjena u sukobu sa Zakonom o sportu, zbog čega ste odbili dati svoju suglasnost za nju?

- Sportskih terena u gradovima je ionako premalo i najlakše ih je sve zamijeniti stambenim i poslovnim objektima. Ali gdje je tu strategija razvoja sporta i sportskih objekata? Osim toga, HNK Hajduk zaslužuje da se skrbi o objektima koji su obilježili njegovu povijest. Odluku sam donio sukladno članku 68. Zakona o sportu u kojem stoji: "Prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu za namjene koje nisu sportske djelatnosti može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina."

Još 1984. godine počeli ste trenirati tekvondo u klubu Centar kod Nikole Peka. I prije toga ste godinama bili u borilačkim sportovima, trenirali ste karate kod legendarnog Petra Mijića koji je neko vrijeme bio trener i Branka Cikatića?

- Sjajni su svi ljudi koje ste nabrojili, ostavili su golem trag u borilačkim sportovima, općenito u hrvatskom sportu. Oni su istinski zaljubljenici u sport koji su na golemom entuzijazmu školovali generacije sportaša i ostavili neizbrisiv trag.

Bili ste juniorski viceprvak bivše države u taekwondo kao član TKD kluba Centar. Kasnije ste, 1987., osnovali prvi WTF tekvondo klub u južnoj Hrvatskoj kroz koji je prošlo više od 10.000 članova.

- Taekwondo je konstanta u mom životu i tako gotovo 40 godina, a filozofija tekvondoa i moralni principi koji iz njega proizilaze mnogima su usmjerili život. Tekvondo pomaže upoznati sebe, ali i poštovati druge.

Nedavno vam je uručen crni pojas – 7. dan organizacije WTE i zlatna medalja Word Taekwondo Europe (WTE). Primljeni ste i u američku Kuću slavnih tekvondoa (Hall of Fame).

- Zahvalan sam vodstvu američke Kuće slavnih taekwondo što su prepoznali moj rad, kao i predsjedniku Europske taekwondo federacije Sakisu Pragalosu na priznanju koje mi je dodijelio.

Tekvondo je vaša velika ljubav. Nedavno ste izabrani za potpredsjednika Hrvatskog taekwondo saveza?

- Mislim da vodstvo hrvatskog taekwondoa, na čelu s predsjednikom Nobilom radi sjajan posao, a rezultati sami po sebi to svjedoče. Tijekom Olimpijskih igara u Japanu hrvatski sportaši osvojili su ukupno osam olimpijskih medalja, a sam taekwondo dvije (Matea Jelić zlato i Toni Kanaet broncu), čime je taekwondo nakon do sada ukupno osvojenih pet olimpijskih medalja postao naš najtrofejniji pojedinačni olimpijski sport. Ipak, nevjerojatno zvuči podatak da Hrvatski taekwondo savez nema nikakve dodatne prihode ili potporu sponzora mimo redovitih sredstava koja dobiva putem HOO-a. Stoga je odlična inicijativa koju je pokrenulo vodstvo Hrvatskog taekwondo saveza s ciljem izgradnje dva nacionalna taekwondo centra izvrsnosti u Zagrebu i Splitu.

Savjetnik ste predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza za zdravstvo i znanost, član ste Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, a odnedavno ste i član Zdravstvene i antidoping komisije Europskih olimpijskih odbora, najvišeg tijela svih olimpijskih odbora Europe. Kako sve stižete?

- Sport je uz medicinu i znanost nedjeljiv dio moga života. Kao liječnik svim sportašima želim omogućiti pravovremenu dijagnostiku i najbolju moguću zdravstvenu skrb. Danas tu skrb temeljimo na individualiziranom pristupu, koja svakom sportašu optimizira dijagnostičke, terapeutske i rehabilitacijske postupke. Upravo taj koncept svakodnevno provodimo u našoj bolnici Sv. Katarina koja je službena bolnica HOO-a i nogometne reprezentacije. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i Vijeće HOO-a prepoznali su važnost znanosti kao ključnog instrumenta u razvoju hrvatskog sporta i daju punu potporu.

U svijetu je iznimno odjeknuo vaš projekt koji ste kao predsjednik Zdravstvene komisije Hrvatskog nogometnog saveza pokrenuli prije godinu dana, vezano uz prevenciju iznenadne srčane smrti u sportaša.

- Moj tim znanstvenika iz Specijalne bolnice Sv. Katarina, službene bolnice Hrvatskog nogometnog saveza, u suradnji s kolegama iz SAD-a među kojima su brojni vodeći kardiolozi, te Kanade, Hrvatske i Njemačke objavili smo rezultate vezane uz ulogu specifičnih genetičkih biljega kao mogućih prediktora iznenadne srčane smrti u sportaša. Rezultati istraživanja koje je obuhvatilo tri generacije obitelji sportaša preminulog od iznenadne srčane smrti objavljeni su u znanstvenom časopisu Frontiers in Medicine, a s njim su upoznati i čelnici Fife i Uefe Gianni Infantino i Aleksander Čeferin. U objavljenoj studiji analiziran je do sada najveći broj gena povezanih s nizom nasljednih kardioloških stanja koja dovode do iznenadne srčane smrti, točnije 294 gena. Ove projekte možemo provoditi jer smo imali maksimalnu potporu Davora Šukera te sada Marijana Kustića.

Podjednako je snažno odjeknuo i prvi u svijetu sustavni model borbe protiv COVID-19 u sportu, koji je na Vaš prijedlog inicirao Hrvatski nogometni savez.

- Model testiranja igrača prve hrvatske nogometne lige znan još kao "Hrvatski model molekularne i serološke dijagnostike hrvatskih nogometaša u borbi protiv COVID-19" prvi je u svijetu publiciran model u prevenciji širenja COVID-19 u sportu, koji je, između ostalog, omogućio povratak nogometaša na hrvatske terene. Fifa i Uefa prve su institucije upoznate s projektom i dale su mu snažnu potporu. Model je jedinstven je jer predstavlja sustavan koncept prevencije širenja COVID-19 na sportskim terenima. Radi se o konkretnim mjerama koje su do detalja izrađene, a vezano uz organizaciju treninga i priprema nogometaša na nogometnim terenima, ali i primjenu specifičnih testova.

Tijekom vašeg ministarskog mandata prema mnogima dogodila se renesansa u obrazovanju, znanosti i sportu, kako glede ulaganja tako i glede reformi? Osnovali ste i Hrvatski školski športski savez, gradili dvorane?

- Na drugima je da sude, a ja ću navesti samo nekoliko podataka iz kojih možete puno zaključiti. U razdoblju od 2004. do 2009. ostvareno je rekordno povećanje proračuna za resor obrazovanja i znanosti i sporta te je tako proračun MZOŠ-a od 7 milijardi kn (koliko je naslijeđeno 2003.) porastao na više od 13 milijardi kn u 2009. godini. O važnosti osnivanja Hrvatskog školskog športskog saveza ne treba puno ni govoriti jer samo u pet godina broj djece koja se bave nekom vrstom sporta povećan je sa 100.000 na više od 230.000. Ako je s dosadašnjim brojem sportaša u RH osvajan toliki broj olimpijskih i drugih medalja, može se očekivati da će udvostručenjem broja sportaša taj broj drastično porasti. U pravu ste i kad je riječ o izgradnji sportskih dvorana, izgradili smo ukupno 179 sportskih dvorana, više nego u cijelom periodu od osamostaljenja RH.

Autor ste Zakona o športu koji je spriječio stečaj hrvatskog sporta, a u tim trenucima posebno je bio aktualan stečaj HNK Hajduk.

- Od samostalnosti hrvatske države politika nezamjeranja i straha od sređivanja stanja u sportu dovela je do nagomilavanja ogromnih dugova i obveza koje klubovi više nisu mogli platiti ni prema državi ni prema drugim vjerovnicima. Lako je bilo klubove držati na životu dok je korištenjem političke moći bilo moguće izbjegavati plaćati obveze prema državi te upumpavati novac iz državnih tvrtki. No u jednom trenutku, kad je taj neodrživi i protuzakoniti model prestao funkcionirati, nastali su problemi. Istina, sve vlasti zatvarale su oči pred time i ni jedna politika se s ovim problemom nije željela suočiti jer su znali da poštivanje tadašnjih zakonskih procesa znači i pokretanje niza stečajnih postupaka. Bilo bi nepošteno reći da je Zakon o športu samo moje djelo, on je i djelo stotina sportskih radnika, proslavljenih hrvatskih sportaša, kolega iz HOO-a, stručnjaka iz područja sportskog prava, ekonomskih znanosti, sportske medicine i drugih. Mogućnost preoblikovanja koju je donio zakon u natjecanje je uvela i sportska dioničarska društva kao trgovačka društva koja po uzoru na zemlje EU ocrtava posebnosti sporta, omogućava transparentnije poslovanje klubova, uvodi jasnu vlasničku strukturu itd. Jednostavnim rječnikom govoreći, novi Zakon o športu omogućio je legalan opstanak klubova bez provođenja stečaja. Što se tiče Hajduka, da se nije dogodilo preoblikovanje Hajduka, klub bi morao otići u stečaj, morao bi napustiti Prvu HNL, promijenio bi ime i 100-godišnja tradicija bila bi uništena, izbrisana. Ovim zakonom uveo se red u hrvatski sport i dao mu se strateški nacionalni značaj.

Živjeli ste i živite za principe. Tako je bilo i s politikom.

- U vrijeme dok sam vodio Ministarstvo sve relevantne čimbenike u državi sam uvjerio da je obrazovanje investicija bez koje Hrvatska nema budućnosti. No kad sam u jednom trenutku vidio da obrazovanje, znanost i sport više nisu prioritet, otišao sam. Uvjerenja i principi uvijek su mi bili nit vodilja i oko toga nikada nisam trgovao. Kažu da je moja principijelna ostavka, kad sam bio na samom vrhu političke karijere, prva takva u povijesti političkog života RH. Tada sam se odrekao plaće, imuniteta i svih privilegija te sam se vratio struci. Ljudi s golemim političkim iskustvom često su mi znali reći da je moj temeljni problem vezan uz politiku taj što živim ispred vremena. S druge strane, u medicini i znanosti biti ispred vremena golema je prednost i ključ u razvoju inovacija te implementaciji novih tehnologija i postupaka. Globalni projekti koje trenutačno vodim daleko su atraktivniji od politike, a radeći na njima, nastojim što snažnije međunarodno pozicionirati Hrvatsku.

Revolucionarnom metodom pomogao je Rađi, Cro Copu...

On i njegov tim napravili su golem iskorak na nivou svjetske znanosti kad je riječ o liječenju oštećenja hrskavice u sportaša. Mirko Filipović, Dino Rađa i Ante Erceg samo su neki od sportaša koje je liječio ovom metodom. Zglobna hrskavica je avaskularna, aneuralna i alimfatična, a njezina prehrana se odvija isključivo putem difuzije iz sinovijalne tekućine. Zbog navedenog, oštećenja hrskavice, nažalost, ne bole te od pacijenta ne dobijemo pravovremeno signal koji bi nam bio od koristi u ranoj fazi ozljede, prije nego što se dogodi prodor oštećenja u tzv. subhondralnu kost. Istodobno, zbog nedostatka krvnih žila, oštećenja hrskavica iznimno teško cijele.

- Protokol koji koristimo u liječenju oštećenja hrskavice, poslije detaljne obrade i postavljanja prave indikacije, temeljen je na aplikaciji autolognog mikrofragmentiranog masnog tkiva sa stromalnom vaskularnom frakcijom koja sadrži mezenhimne matične stanice i pokazuje sjajne rezultate - objasnio je Primorac.

Komentara 4

DU
Deleted user
09:36 01.06.2022.

Sve OK super stručnjak. Ali g .Primorca niste objasnili kako ste "preoblikovali " Hajduk ? Politička odluka ili na zdravim ekonomskim zakonitostima ? 😆😆😆

Avatar Uzdanica hbz
Uzdanica hbz
12:59 02.06.2022.

Zaduženiji od Grčke

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije