Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Bingeanje

Široka radnja komprimirana u osam epizoda traži punu koncentraciju, no glavne poante nisu najbolje iskorištene

12.04.2024.
u 06:45

Jasno da se Netflix okušao u produkciji Problema tri tijela obzirom da su ambiciozna kuća, no netko je to već napravio, po našem mišljenju, bolje, a to je kineski Tencent. Dajte vremena Veroniki, isplati se

Problem tri tijela, Netflix
Oovoj se seriji do sada jako puno pisalo, ima ovakvih i onakvih mišljenja, no dojma smo da su ispuštene neke vrlo bitne činjenice. Problem triju tijela doista jest stvaran problem nebeske mehanike odnosa kretanja triju tijela, primjerice Sunca, Mjeseca i Zemlje, koji nije analitički rješiv, no zgodan je i znanstveno privlačan temelj priče. Zatim, kada se govori o knjizi prema kojoj je serija nastala, ona je početak trilogije “Remembrance of Earth’s Past” koju je napisao kineski pisac Liu Cixin Prve dvije knjige, dakle i “Problem triju tijela”, prevedene su na hrvatski. Za nju je dobio više nagrada, pa tako i iznimno vrijednu nagradu Hugo, kao prvi kineski pisac kojemu je to uspjelo. I onda, ovo nije prva televizijska adaptacija njegove knjige, prva se pojavila negdje prije godinu dana, i to u produkciji kineske megakorporacije Tencent. I ima 30 epizoda, što nikako nije činjenica za zanemariti, pogotovo kada se pogleda da Netflixova verzija ima osam epizoda. Kako je knjiga na glasu kao iznimno kompleksna, zapravo jedna od onih koja može poslužiti da se uoče jasne razlike u razmišljanju Kine i Zapada, onda je odluka samih Kineza da je snimi u 30 epizoda ispravnija. Netflix je za stvaranje svoje serije uzeo dokazane majstore ekraniziranja razvedenih radnji, a to su D. B. Weiss i David Benioff, dvojac koji je s takvim uspjehom adaptirao “Pjesme leda i vatre” Georgea R. R. Martina u “Igru prijestolja”. I za to dobili pozamašan budžet od 20 milijuna dolara za epizodu, čime je ovo najskuplja prva sezona na Netflixu u povijesti. Radnja doista ima ozbiljnu gomilu likova, ali ima i više medija u kojima se odvija, od kojih je jedan i virtualni svijet, odnosno igra koja se odvija u virtualnom vremenu. Poveselili smo se seriji jer je njezin glavni katalizator znanost, a to ćemo uvijek pohvaliti i istaknuti, no ne čini se da su glavne poante priče najbolje iskorištene. Da, serija počinje galileovskim smaknućem oca glavne junakinje Ye Wenjie, jer je studente poučavao teoriji relativnosti, i da u moderno vrijeme u kojem se radnja također odvija, znanstvenici misteriozno umiru, odnosno počinjavaju samoubojstva. Policija ima problem sve povezati, ali možda tajanstveni tajkun Mike Evans zna više, ako ne i sve u priči koja ide prema klasiku ugroze čovječanstva od strane vanzemaljaca. Široka radnja s puno likova komprimirana ovako u osam epizoda traži od gledatelja punu koncentraciju, gdje nije sigurno da će i to svakome biti garancija da će od serije dobiti ono što su njezini autori vjerojatno htjeli. No, Netflix je ponovo dobio ono što uvijek traži, a to je da se o njihovoj seriji priča i da bilježi visoke brojke gledanosti.

Veronika, SkyShowtime
Sasvim solidan skandinavski krimi triler pojavio se na SkyShowtimeu bez neke velike pompe, kako to obično i bude s ovakvim serijama. Pa jezična barijera, pa visokoprofilni pisci itd. da ne duljimo sada razlog su što često dobre serije ne dobiju pozornost koju bi zasluživale, a “Veronika” jest jedna od tih. Priča je o policajki, majci dvoje djece, sa skrivenom ovisnošću o tabletama koja ugleda mrtvog dječaka no zbog svojeg stanja nije sasvim sigurna u to što je vidjela. Da bi shvatila kako joj se zapravo pojavljuju žrtve neriješenih slučajeva čijem bi rješenju mogla pomoći njezina prošlost. No, Veronika živi u malom gradu gdje se dogodi ubojstvo dvije djevojke gdje ona osjeća da postoji veza između njezinih vizija i novog zločina. Alexandra Rappaport u glavnoj ulozi ugodno je otkriće na ekranu, netko tko bi možda mogao ponoviti uspjehe Noomi Rapace, a onda sve nas podsjetiti da Švedska, odnosno Skandinavija, nisu samo Vikinzi, pa ni Most, već tamo ima doista dobrih serija koje se ponavljaju, čak i u redovitom ritmu.

Mariana Van Zeller: U raljama podzemlja, National Geographic
Izuzetno uspjeli dokumentarni serijal s portugalskom nagrađivanom novinarkom Marianom Van Zeller došao je do svoje četvrte, a koliko vidimo bit će i pete sezone. Ono što kod ove serije prvo upada u oči jest broj organiziranih kriminalnih aktivnosti po svijetu, od kojih su mnoge nekada prije, sasvim sigurno ne tako davno, bile praktično nemoguće. U četvrtoj sezoni se bavi plaćenim ubojicama, krijumčarenjem migranata, krađom dijelova preminulih, ilegalnim kockarnicama...A ovo je već četvrta sezona, dakle već je nekakvih 30 tema novinarka i obradila. Imali smo već i ranije s njom intervju u kojem nam je otkrila na koji način uspijeva za televiziju prirediti takve priče koje doista jesu vrijedne Peabodyjeve nagrade čiji je laureat. S ovom je serijom National Geographic svakako pogodio odmaknuvši se od prirode i putopisa, a približivši se čovjeku, ali njegovim najtamnijim stranama. Uhvatite vremena pa pogledajte sve sezone ove istraživačke serije koja se bavi zapravo globalnim kriminalom i počnite s četvrtom, zaista se isplati.

Bad Banks, Pickbox NOW
Kada se pojavila, ova je njemačka serija bila skriveni dragulj, kako to volimo reći za serije koje izađu na tržište bez podrške globalnog marketinga. No, sve zanima kako funkcioniraju banke s kojima moramo poslovati baš svi, a da s njima nismo nikada baš previše zadovoljni. Po ovoj seriji ispada da gdje ima i novca, nema baš previše skrupula i morala. Tako se ambiciozna Jana probija kroz poslovno okruženje obilježeno egoizmom, pritiskom, a gdje dominiraju muškarci. Ovdje se neuspjeh ne prašta, pa ako želiš egzistirati u takvom svijetu, jedini je put prema gore. Da ne bismo gledali samo suhoparno podmetanje, prikazan je i privatni život glavnih likova koji zbog takvog posla podosta i trpi pa se u seriji prikazuju osobnosti koje u takvom svijetu mogu opstati. A one, barem prema onome što mi znamo, nisu bitno različite od onih u današnjoj stvarnosti. Banke i dalje diktiraju jako puno toga u našim životima, ljudi koji ih vode to dobro znaju, a jedan scenarij kako to može izgledati prikazan je u ovoj seriji.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije