SLATINA - "Život damo - 'Gaj' ne damo", parola je pod kojom je sredinom ljeta 700 radnika propale slatinske tvrtke "Inpo grupa" (IK Gaj, op.a.) prosvjedom branilo opstanak, do lani, najvećeg poduzeća u slatinskom kraju. Potporu, u očuvanju cjelokupnosti tvrtke koja je desetljećima uspješno poslovala na četiri lokacije i očuvanju svih radnih mjesta izigranim radnicima, kojima poslodavac gotovo sedam godina nije plaćao poreze i doprinose, dali su i lokalni političari.
Danas, 8 mjeseci kasnije, kada se stečajni postupak privodi kraju, svima je jasno da od Gaja neće ostati mnogo. Stečajno vijeće i vjerovnici odlučili su, upola cijene, rasprodati Gajevu imovinu pojedinačno, po tvornicama, a od 700 radnika u novoj tvrtki Gaj FM ugovore na određeno vrijeme, mjesec po mjesec, produžuje tek tristotinjak zaposlenika.
Radnici ostali bez radnih mjesta i 72 milijuna kuna
Prema sindikalnim podacima, bivši radnici Inpo grupe od poslodavca i države potražuju čak 72 milijuna kuna koja će vrlo teško moći naplatiti.
U odnosu na 2007. godinu lani je za 40 posto porastao broj radnika koji su od sindikata zatražili pravnu pomoć. Čak 314 zahtjeva je iz Inpo grupe, a još dvjestotinjak radnika Inpo grupe podnijelo je žalbe posredstvom odvjetnika. Na radničke žalbe Fond za razvoj RH odgovorio je negativno pa slijedi podnošenje tužbi Upravnom sudu RH protiv Fonda za razvoj koji nije priznao otpremnine i veća materijalna prava koje je prihvatio Trgovački sud u Bjelovaru. Sa poslodavcima gotovo 80 posto radničkih žalbi rješavamo dogovorom, a od 120 tužbi sudovi su donijeli 65 presuda, poglavito u korist radnika, kaže Jasenka Bertolan, pravna savjetnica u županijskom uredu SSSH ističući da su, od ukupno 1892 zahtjeva za pravnu pomoć u 2008. godini, čak 90 posto zahtjeva podnijeli radnici sa slatinskog područja.
Uz jeftine tvornice vjerovnici kupcima nude i radnike?
U sindikatu PPDIV-a tvrde da je u stečajnom postupku Trgovački sud u Bjelovaru odlučio da imovinu, bez ikakvih drugih uvjeta, prodaje pojedinačno, umanjenu za 10 posto vrijednosti. Sud je ovaj put preporučio kupcima propalih tvornica da preuzmu i radnike što će se odlučiti početkom ožujka na javnoj dražbi.
Zbog kasnog djelovanja države radnici očajni
Propast Gaja očiti je primjer kasnog djelovanja državnih institucija, banaka, vjerovnika i političara. Da su svoje zakonske mogućnosti iskoristili prije sedam godina, kada je Gaj počeo 'tonuti', danas bi u Slatini vjerojatno bilo više spašenih radnih mjesta.
Radnici se danas žale i tuže poslodavce zbog očajne situacije u kojoj su se, ni krivi ni dužni, našli. Većina ih je u poodmaklim godinama, zdravstveno i materijalno su uništeni pa uz pomoć sindikata i na sudu pokušavaju ostvariti barem neka od svojih prava.
