Sveučilište u Splitu na kojem studira više od 20.000 studenata na 11 fakulteta, jednoj umjetničkoj akademiji i četiri sveučilišna odjela, pravi je mali grad u gradu.
Ali, ne živi odvojenim životom, već sudjeluje u društvenom, gospodarskom i svakom drugom aspektu gradskog življenja pa je rektora dr. Šimuna Anđelinovića teško uhvatiti između sastanaka u Splitu i putovanja po svijetu, gdje surađuje s nekim od najprestižnijih visokoškolskih ustanova. Razgovarali smo o novom studiju koji se otvara u Splitu, suradnji sa svjetskim fakultetima, zapošljavanju nakon studija, odlascima mladih...
Mandat vam je pri kraju, natječete se za novi. Koji su najvažniji akcenti vašeg programa?
Akcent je na tri strateška razvojna pravca: internacionalizacija Sveučilišta uvođenjem studijskih kao i programa cjeloživotnog učenja te ljetnih škola na engleskom jeziku, potom stavljanje znanstvene infrastrukture Sveučilišta u službu gospodarstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini i praćenje postojećih i privlačenje novih projekata financiranih iz fondova EU s naglaskom na podizanje studentskog standarda.
Nedavno ste se vratili iz Izraela gdje ste dogovorili suradnju Sveučilišta u Splitu s Technionom – Israel Institute of Technology. Na kojim ćete projektima surađivati i kakve mogućnosti otvara ta suradnja?
Kad gledamo dostignuća na području transfera tehnologija, inovacija i povezanosti znanstvene zajednice s gospodarstvom, Technion je, prema brojnim listama, najnaprednije svjetsko sveučilište. Upravo je to i razlog zbog kojeg nam je Technion izuzetno zanimljiv jer bismo željeli njihov model preslikati u naše okruženje. U razgovoru s upravom Techniona, posebice njihovim predsjednikom prof. Lavijem, predložen je model suradnje koji nam potpuno odgovara jer smo upravo na isti način započeli stratešku suradnju s Penn State University. Dakle, početak je zasnovan na različitim oblicima suradnje između interesnih grupa istraživača i nastavnika, uključujući i studente, što je praćeno bilateralnim konferencijama i radionicama, a glavni nam je cilj suradnja na projektima vezanima za novi Sveučilišni kampus Klis.
S obzirom na to da je riječ o najuglednijem izraelskom tehnološkom institutu koji je u posljednjih 13 godina iznjedrio čak četiri nobelovca, a svoje partnere odabiru prema najvišim kriterijima, što ih je potaknulo na suradnju sa Sveučilištem u Splitu, zašto su baš vas izabrali?
Dosad su postojale brojne poveznice na individualnoj, ali i na višoj razini. Primjerice, jedan od njihova četiri nobelovca je i prof. dr. Aaron Ciechanover, koji je 2013. dobio počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. On je i član znanstvenog odbora ISABS-a (International Society of Applied Biological Sciences), jedne od vodećih svjetskih znanstvenih organizacija iz područja forenzičke, kliničke i antropološke genetike, čija se konferencija održava svake dvije godine upravo u Hrvatskoj i uvijek okuplja niz nobelovaca. Već je i najavljeno da će se 2019. konferencija održati u Splitu. ISABS-om predsjeda naš prof. dr. sc. Dragan Primorac, koji je također i utemeljitelj Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba u čijem odboru sudjeluju i članovi našeg Sveučilišta. Nadalje, s predsjednikom Lavijem surađuje i dekan našeg Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Zoran Đogaš istraživanjem na području medicine spavanja. Zahvaljujući takvim poveznicama, kao i činjenici da smo prema svjetskim listama postali najbolje sveučilište ovog dijela Europe te da smo geografskim položajem idealna poveznica Izraelcima prema Europi, uspjeli smo zainteresirati Technion.
Ovo nije prva ni jedina suradnja splitskog Sveučilišta sa svjetskim znanstvenim divovima. Koji su još vaši najsnažniji partneri?
Imamo više od 300 potpisanih različitih bilateralnih ugovora, a partnerstva smo podijelili prema sferama interesa – globalno strateško partnerstvo vezano je za Penn State University i Technion, europsko za Sveučilište u Coburgu, mediteransko na Aix Marseille, a regionalno na Sveučilište u Mariboru.
Je li Sveučilište dovoljno integrirano u društveni, gospodarski, kulturni... život Splita?
Otvorili smo sve resurse Sveučilišta, sve laboratorije, znanstveno-istraživačku opremu i što je najvažnije naše stručnjake stavili u funkciju razvoja grada, županije i šire regije. Vezano za Grad Split, integrirani smo u sve njegove segmente života, ali se uvijek može i više i bolje. Ono na čemu moramo još poraditi je vidljivost i prepoznatljivost te integracije. Među najvećim doprinosima našoj lokalnoj i široj zajednici smatram izradu Strategije urbane aglomeracije grada Splita koje je Sveučilište u Splitu besplatno izradilo i poklonilo svome gradu i županiji. Time smo osigurali 63 milijuna eura bespovratnih sredstava koje će bitno unaprijediti kvalitetu života svih građana.
S obzirom na to da je Split turistički grad, studenti imaju velik problem sa smještajem, osobito pred početak sezone, kada su i glavni ispitni rokovi. Hoće li rekonstrukcija Studentskog doma Bruno Bušić koja će uskoro početi riješiti taj problem?
Rekonstrukcija doma Bruno Bušić investicija je vrijedna više od 60 milijuna kuna, uglavnom bespovratnih sredstava. Njime ćemo do sada neuvjetni domski smještaj pretvoriti u suvremeni studentski dom sa 174 smještajne jedinice, za 465 osoba, od čega 121 trokrevetnih, 49 dvokrevetnih soba te 4 jednokrevetne sobe prilagođene osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Svjesni smo problema koje studenti imaju sa smještajem. Da bi to makar malo ublažili dok traje rekonstrukcija doma, studentima koji bi stekli pravo na upis u dom, uz državnu subvenciju, Studentski centar daje dodatna sredstva kako bi lakše plaćali podstanarstvo. To nije jedina investicija Sveučilišta u povećanje smještajnih kapaciteta jer smo u pripremi potpune dokumentacije za nove studentske domove u Kampusu Visoka i Kampusu Klis s kojima ćemo dobiti dodatnih oko 1300 kreveta s najmodernijom opremom i popratnim sadržajima, kao što su studentski restorani, čitaonice, sportski sadržaji i slično.
Kako napreduju projekti kampusa u Klisu i Solinu?
Kampus u Solinu trenutačno je na čekanju jer Gradsko vijeće Solina nije još donijelo odluku o prijenosu vlasništva na Sveučilište, što je preduvjet za prijavu na bilo koji program EU. S druge strane, projekt Kampus Klis razvija se izuzetno dobro. Gradsko vijeće Sveučilištu je dalo u vlasništvo 22 hektara zemljišta na predjelu Kurtovići-sjever. Na tom prostoru bi, sukladno već izrađenim idejnim projektnim rješenjima, niknulo studentsko-gospodarsko naselje u okviru kojega je predviđeno da sveučilište razvije najizravniju sponu akademske zajednice i gospodarstva. Stoga smo tu predvidjeli gradnju Centra za mediteransku poljoprivredu koji će u okviru svojih znanstveno-istraživačkih i nastavnih aktivnosti na najsuvremenijim ekološkim osnovama proizvoditi hranu. U proizvodnji će biti uključeni i studenti mediteranske poljoprivrede, a dio proizvoda će se plasirati za potrebe Studentskog centra. Ovdje će se naći prostor i za Tehnološko inovacijski park za tvrtke iz sfere informacijske tehnologije, startupove i poduzetnički inkubator. U središtu svega bio bi studentski centar i dom, ali i svi popratni sportski i kulturni sadržaji. Planirana investicija ukupno je vrijedna oko 80 milijuna eura, a nedavno su projekti Centra mediteranske poljoprivrede i Tehnološko inovacijskog parka uvršteni na Listu unaprijed određenih prijavitelja koji se imaju pravo javiti na Ograničeni poziv u okviru dodjele bespovratnih sredstava iz projekta Priprema IRI infrastrukturnih projekata.
Ministrica Divjak predstavila rezultate poziva za projekt Škola je život:
Nedavno ste se pohvalili Projektima nastavnih baza i postakademskog zapošljavanja Sveučilišta u Splitu koji će se financirati iz sredstava Europskog socijalnog fonda. O čemu se konkretno radi?
U projekt nastavnih baza naše Sveučilište je uključilo i potpisalo ugovore o suradnji i izvođenju stručne prakse s više od 150 subjekata iz realnog i javnog sektora. Želimo omogućiti našim studentima, naročito onim najboljima, a ciljamo da nam barem 10% od ukupnog broja studenata, bude uključeno u dodatnu stručnu praksu u okviru koje će doći u doticaj s realnim radnim situacijama. Na taj način ćemo studentima omogućiti praktičnu primjenu i provjeru ishoda učenja, upoznat će svoje potencijalne poslodavce, a poslodavcima mogućnost da preko studenata i verificiranih mentora, kad sustav zaživi, riješe brojne probleme izradom diplomskih radova. Usporedno razvijamo projekt postakademskog zapošljavanja u okviru kojega potičemo samozapošljavanje studenata u okviru djelatnosti studentskog poduzetničkog inkubatora i drugih načina suradnje s gospodarstvom čime želimo poticati veću konkurentnost tvrtki iz okruženja i povećanje zapošljivosti. Raduje nas suradnja s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem kojemu smo već prezentirali oba projekta koja pripremamo za prijavu na EU fondove. Mi smo već putem naše tvrtke Unist Tehnološki park, ishodili projekt Razvoj inkubatora za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu vrijedan bespovratnih 20 milijuna kuna koji će biti smješten na atraktivnoj lokaciji u Spinutu. Inkubator za visoke tehnologije će se prostirati na površini većoj od 2500 metara četvornih. Imat će 26 novih modularnih ureda, coworking prostor s 45 radnih mjesta, tri ureda za poduzetničke potporne institucije, ured za akcelerator program, hardware laboratorij s mnoštvom opreme, devet prostorija za sastanke, četiri kuhinje, pet društvenih prostorija, prostor za rekreaciju i tri konferencijske dvorane sa 105, 50 i 25 sjedećih mjesta. Osim toga, otvorit će se i 140 novih radnih mjesta za mlade start-upove, iz visokih IT i drugih tehnologija.
Imate li podatke o zapošljavanju vaših studenata nakon završetka studija? Jesu li u pravu oni koji tvrde da Hrvatska obrazuje stručnjake za rad u inozemstvu?
Sveučilište u Splitu neposredno je zaslužno za razvoj brojnih vrlo snažnih tvrtki, posebice u IT sektoru i drugim industrijama zasnovanim na znanju i visokim tehnologijama. U suradnji sa županijom i gradom želimo stvoriti uvjete i okruženje u kojem će se poticati poduzetnički duh i stvaranje novih poslova i inovacija koje trebaju pokrenuti uspavanu gospodarsku aktivnost koja je kod nas otišla previše u smjeru djelatnosti vezanih za turizam. Uloga Sveučilišta nije samo stvarati vrhunske stručnjake nego i svojim djelovanjem pomoći njihovu zapošljavanju jačim uključivanjem svih naših resursa, poglavito naših bivših studenata, alumnija, cijele mrežu nastavnih baza i vanjskih inozemnih suradnika. Zato u budućnosti želimo pokrenuti i akademsku poticajnu stanogradnju s kojom bismo omogućili mladim znanstvenicima rješavanje stambenog pitanja i tako otvorili prostor za ostanak, ali i povratak mladih stručnjaka.
Hoćemo li ostati bez liječnika?
Na našem Medicinskom fakultetu i dalje ćemo obrazovati vrhunske liječnike koji mogu raditi svugdje u svijetu. Uostalom, k nama strani studenti dolaze studirati, a neki će vjerojatno i ostati živjeti i raditi. Dakle, mi svoje znanje i izvozimo. U suradnji s bavarskom Regiomed Kliniken koja obuhvaća konzorcij od četiri bolnice u gradovima Coburgu, Hildburghausenu, Lichtenfelsu, Sonnebergu te devet medicinskih centara na čak 11 lokacija, uspostavili smo jedinstven model školovanja bavarskih studenata medicine na Sveučilištu u Splitu, a vrhunski bavarski stručnjaci postaju naši profesori. Suradnjom s našim nastavnim bazama kao što je KBC Split učinit ćemo sve da osiguramo dovoljno kvalitetnih liječnika specijalista koji će biti na raspolaganju našoj široj regiji, ali i omogućiti razvijanje i drugih proizvoda, kao što je zdravstveni turizam. Također, želimo otvarati nove poslove kao što je razvoj programa proizvodnje ljekovitih pripravaka i lijekova zasnovanih na mediteranskom bilju i korištenju visokih tehnologija koji sada ostvaruju studij farmacije i Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije.
Prati li dovoljno naše visoko obrazovanje potrebe društva za određenim vrstama zanimanja?
Ne onoliko koliko bi trebalo. Tehnološki napredak toliko je brz da određene vrste studija koje su još koncipirane na klasičan način neće moći odgovoriti na velike izazove koji su pred nama. Treba raditi na modernizaciji nastave i uvođenju novih tehnologija u nastavni proces, primjerice uvođenju nastave na daljinu i novih virtualnih oblika izvođenja nastave, ali i na prilagodbi formalnog-pravnog okvira koji će omogućiti jednostavnu i brzu izmjenu-dopunu postojećih i uvođenje novih studijskih programa.
S MORH-om ste potpisali ugovor o osnivanju novog studija u Splitu – vojno pomorstvo. Prvi studenti trebali bi biti upisani na jesen. Jeste li spremni, kadrovski i organizacijski?
Studijski program dobio je dopusnicu, konstituirano je Vijeće studija, imenovan voditelj studija, dakle organizacijski je sve spremno. Sukladno ugovoru s Vladom, napravili smo plan popunjavanja kadrova prema potrebama studijskog programa pa ne bi smjelo biti problema. Suradnja s Hrvatskim vojnim učilištem, Hrvatskom ratnom mornaricom, MORH-om, MUP-om i Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture donijet će nam nove perspektive razvoja, naročito u okviru edukacije na vojnom, vojno-diplomatskom, sigurnosnom, komunikacijskom i brojnim drugim vezanim područjima, a otvaraju se i mogućnosti koje pruža partnerstvo u okviru NATO saveza. Nadam se da će nas ta suradnja povesti u smjeru izravnog povezivanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta, mladih nadarenih stručnjaka s potrebama razvoja naših oružanih snaga po modelima koje primjenjuju SAD i Izrael.
Je li policija počela zapošljavati forenzičare? Diplomirani forenzičari žale se da nakon završetka studija nemaju gdje raditi jer MUP ne traži ljude njihovih kvalifikacija.
Napravili smo bitne pomake. Nedavno je obavljen razgovor s ministrom Davorom Božinovićem o produbljivanju, inače, iznimno uspješne suradnje MUP-a sa Sveučilištem u Splitu, posebice sa Sveučilišnim odjelom za forenzične znanosti. Stoga smo na najboljem mogućem putu rješavanja tog problema na obostrano zadovoljstvo.
Što mislite o kurikularnoj reformi, hoće li je ministrica Blaženka Divjak uspjeti provesti?
Uspije li se stvoriti sinergijska atmosfera u duhu pluralizma ideja i kritičkog mišljenja postoji šansa da se kurikularna reforma provede. Pri tome valja poštovati glas akademske zajednice o tom pitanju i postići nacionalni konsenzus u vezi s tim. Reforme nam sigurno trebaju, ali ne bez strateškog promišljanja gdje Hrvatsku vidimo za najmanje 50-ak godina. Početak svake reforme treba biti detaljna SWOT analiza kojom bi se utvrdilo postojeće stanje, odnosno polazišna točka s koje idemo. Pretjerano se u medijima ističu slabosti našeg obrazovnog sustava koje, istina, postoje, ali postoje i njegove dobre strane i izvanredna postignuća u nekim područjima obrazovanja, što potvrđuju i brojne nagrade naših učenika. Znanje je najveća vrijednost koju imamo i moramo ga znati na najbolji mogući način koristiti u interesu cijele društvene zajednice.
