HDZ voli vlast i vjerojatno je voli više nego ijedna druga stranka. Naprosto su predugo vladali Hrvatskom i nisu naučili sjediti u oporbi. Andrej Plenković donio im je relativnu pobjedu, po svemu sudeći budući je HDZ-ov premijer u Vladi HDZ-a i Mosta, ali to ne znači da je prošao sve “ispitne” testove kao relativno nov šef stranke. Ni u jednoj stranci kao u HDZ-u nije tako tanka linija između obožavanog vođe i vođe kojeg će partija iscipelariti i baciti na stranačke margine. Da HDZ pod Plenkovićevim vodstvom nije uspio na izborima nadmašiti SDP, vrlo je vjerojatno da bi se Plenković, iako je HDZ preuzeo u “pet do ponoć”, našao u popriličnim stranačkim problemima.
U HDZ-u se trenutačno događaju dva zanimljiva procesa. Iako HDZ-ovo članstvo, što je očito na HDZ-ovim skupovima, ali i u broju preferencijalnih glasova koje je osvojio, preferira Zlatka Hasanbegovića, prepoznatog kao glavnog HDZ-ova desničara, HDZ-ovi stranački desničari nisu uz Hasanbegovića. Zamjeraju mu isticanje sebe i svoje ministarske pozicije te smatraju da se ne ponaša korektno. Štoviše, neki od njih ga ne žele u Vladi. Moguće je da su zatečeni što se Hasanbegović usudio zauzeti za sebe, odnosno što otvoreno agitira za svoju poziciju, što nije svojstveno HDZ-ovim stranačkim vojnicima. Uostalom, Hasanbegović je rijedak primjer na političkoj sceni uopće koji je pokazao da ga stranački okviri ne zamaraju, nego ima dovoljno autonomije i dovoljno je nepredvidljiv i svoj da se i pod cijenu stranačke “kazne” bori za svoju stvar.
Pod sretnom zvijezdom
– Hasanbegović je ekscentrik, solira i siguran sam da neće biti ministar. Kakva je to izjava da nije sreo nijednog HDZ-ova birača koji ne želi da on bude ministar!? I ja sam osvojio 10.000 glasova pa ne bučim da hoću biti ministar. Ni ja nisam sreo nijednog HDZ-ovca koji ne želi da ja budem ministar, ali znam mnoge koji ne žele da Hasanbegović bude u Vladi – rekao nam je jedan utjecajni HDZ-ovac na terenu. Drugi sugovornik kaže da je i on pripadnik HDZ-ove desnice, ali da smatra kako je Hasanbegović previše iskočio i da to što radi nije nimalo korektno.
– Problem je kad netko poput Hasanbegovića sam ističe sebe i svoje kvalitete, valjda bi drugi trebali procjenjivati i vidjeti nečije zasluge da bude ili ne bude u Vladi. Meni je kao desničaru srce na mjestu, zadržat ću za sebe treba li Hasanbegović biti u Vladi, ali smatram da je Plenković bio naš najbolji izbor za predsjednika stranke – rekao je naš drugi utjecajni HDZ-ovac sa slavonskog područja.
HDZ-ovci iščekuju kako će Plenković sastaviti Vladu, odnosno kakva će biti njegova kadrovska politika. Razni sugovornici u HDZ-u smatraju da bi se Plenković prvi put nakon relativne pobjede na izborima mogao suočiti s problemima nakon što obznani koji su ljudi od njegova povjerenja koji će sjediti u budućoj Vladi HDZ-a i Mosta. Neki već pušu na hladno i poručuju da u kadrovskoj politici ne smije zaboraviti teren, izborne rezultate, ali i preferencijalne glasove koje su dobili pojedini HDZ-ovi kandidati. Drugi su benevolentniji pa se nadaju da će u Vladi biti ljudi iz njihovih izbornih jedinica, odnosno da će njihova županijska organizacija u Zagrebu imati svog čovjeka.
– Plenković ne može izbjeći petu i devetu izbornu jedinicu pa da opet nitko iz tih jedinica ne bude u Vladi kao što je to bio slučaj kod Karamarka – rekao je naš sugovornik koji smatra da je šef HDZ-a imao i sretnih okolnosti na ovim izborima.
– Plenković je rođen pod sretnom zvijezdom, imao je sreće što je SDP opet na izbore išao s Milanovićem i što je SDP na liste stavio istu ekipu koja se nije pokazala ni na prošlim izborima – dodao je. Smatra da Plenković mora uvažiti određene HDZ-ove igrače i makar se s njima konzultirati o tome tko bi trebali biti ministri s obzirom na njihova specifična znanja o pojedinim ministarstvima.
– Darko Milinović sigurno bi bio zadovoljan samo da s njim porazgovara o tome tko bi trebao biti ministar zdravlja, ipak je on bio ministar i razumije se u zdravstvenu politiku – rekao je naš izvor iz kruga šefa ličko-senjske organizacije HDZ-a. Pojedini članovi Predsjedništva HDZ-a zamjeraju Plenkoviću što Predsjedništvo nije više uključeno u procese pregovora s Mostom i manjincima o sastavljanju Vlade.
– Nije li se Predsjedništvo moglo sastati zadnja dva tjedna i ne bi li bilo logično da pregovore vode predsjednik stranke, njegov zamjenik Brkić i potpredsjednici? Opet se stvara neki uži tim, neki ljudi od Plenkovićeva povjerenja koji su jedini upućeni u sve. Kod Karamarka je bila greška što je mnoge stvari, pa i u onom famoznom Vijeću za suradnju, prepustio Brkiću, a kod Plenkovića je dobro što on vodi sve pregovore, ali je greška što je marginalizirao neke druge igrače – smatra taj izvor iz Predsjedništva. Pita se i koga u tom najužem timu predstavlja Davor Božinović, Plenkovićev savjetnik. Najavljuje da će ta sva pitanja postaviti i na Predsjedništvu stranke, bude li uskoro sazvana sjednica. Drugi sugovornik iz Predsjedništva, koji neizravno sudjeluje u pregovorima s Mostom, odnosno na HDZ-ovim sastancima koji prethode pregovorima s Mostom, kaže pak da je Plenković vrlo korektan na tim sastancima, da je temeljit, sustavan, da hoće poslušati i da ima poprilično strpljenja.
– Prema Božinoviću mnogi u HDZ-u imaju zadršku, ali kada ga se upozna, shvati se da ima dara za političku kombinatoriku. On kuži stvari, ima žicu – opisao je taj izvor priznajući da najuži tim ipak čine samo Božinović, Davor Ivo Stier, Gordan Jandroković i sam Plenković.
Podjela pozicija
Naši su sugovornici suglasni da Plenković zasad ima čvrstu poziciju u stranci, ali kadrovsku politiku ističu kao prvi test, no priznaju da se politički procesi odvijaju zapanjujuće brzo i da je teško procjenjivati što će biti za koji mjesec, a kamoli za godinu, dvije ili tri.
– U svibnju nam predstoje lokalni izbori koji će biti novi test, stvari se promijene preko noći. Teško je previše gledati u budućnost, ali pred Plenkovićem su brojni izazovi – smatra naš izvor. Treći sugovornik ponavlja da je ključno kako će izgledati nova Vlada jer će to jasno odrediti u kojem smjeru ide Plenkovićeva politika.
Osim kadrovskih pitanja koja su uvijek bolna točka svake stranke jer ministara je tek 20, a pretendenata na tu funkciju barem deset puta više, Plenković prvo mora dogovoriti Vladu s Mostom. Njegove pregovaračke sposobnosti doći će do izražaja kad s Mostom dogovori podjelu ministarstava. U HDZ-u se već čuje da bi četiri ministarstva Mostu bila “plafon”, no ni Most nije lagan pregovarač i oni će inzistirati na šest, koliko su imali i nakon prošlih izbora. Nakon prošlogodišnjih pregovora s Mostom glavna je zamjerka bila da je tadašnje vodstvo HDZ-a napravilo previše ustupaka prema Mostu, no i okolnosti su tada bili drugačije. Most je tada mogao birati između HDZ-a i SDP-a budući da su te dvije stranke po izbornom rezultatu bile gotovo izjednačene, a sada je SDP ispao iz igre zbog sedam mandata razlike koje ima HDZ. Mostu praktički preostaje da se dogovori s HDZ-om ili da bude u oporbi.
Osim toga, na Plenkovićevu snagu u HDZ-u utjecat će i njegova sposobnost vođenja Vlade. Most zbog neiskustva i “antiprotivne” politike koju zastupaju nije opcija s kojom se lako surađuje. Plenković će morati uložiti puno napora da Vlada bude funkcionalna i učinkovita. Međutim, olakotna mu je okolnost što HDZ i bez Mosta, prelaskom HSS-a na stranu HDZ-a, može imati 76, pa i više zastupnika. HDZ-u je namjera okupiti što širu parlamentarnu većinu, a bude li imao potporu HSS-a u parlamentu, budući da su izjave Kreše Beljaka potpuno proturječne, neće u svim odlukama ovisiti o Mostu. S druge strane, HSS-u predstoje i unutarstranački izbori na kojima bi HSS mogao preuzeti i neki drugi kandidat, recimo Marijana Petir, pa suradnja HDZ-a i HSS-a možda bude i tješnja. Otegotna okolnost Vladi HDZ-a i Mosta, bude li sastavljena, a sve vodi k tome, bit će lokalni izbori u svibnju 2017. godine. Most će se na tim izborima natjecati za svoje biračko tijelo, a na lokalnoj razini Mostov suparnik je HDZ. Pitanje je kako će taj izborni ciklus utjecati na odnose u Vladi i hoće li Plenković i dalje zagovarati četverogodišnju suradnju s Mostom ili će doći do svojevrsnog preslagivanja u Saboru i Vladi. Sve je to sada teško procjenjivati i sve će ovisiti o njegovu umijeću vođenja politike.
Ekipa kojom se Plenković okružio, a i on sam, dosad su pokazali da spretno donose odluke i da su im, uz dozu sreće, odluke bile ispravne. HDZ je profitirao što je na izbore praktički izišao sam, odnosno s HSLS-om i kandidatima pojedinih stranaka na listama, utržili su znatan broj mandata za razliku od SDP-a kojem široka koalicija nije donijela potrebnu sinergiju pa su partnerima podijelili 17 mandata i spali na samo 37 SDP-ovih, dok je HDZ partnerima i jednoj nezavisnoj zastupnici dao tek četiri mandata i ima 57 svojih zastupnika u Saboru. Osim toga, HDZ je donekle “pročistio” svoje liste od kadrova koji su im kvarili imidž u javnosti, dok je SDP na liste postrojavao uvijek istu ekipu. U izbornu bitku HDZ je ušao kao da mu je jedini politički suparnik SDP, a Most su otpočetka tretirali kao budućeg partnera.
Pritisak preko novina
Plenkovićeva retorika bila je smirujuća i bez podizanja tenzija, na trenutke i dosadna, ali društvu umornom od politike visokog napona očito je došla kao melem na ranu. U odnosu na Plenkovića, Milanović je ispao isluženi, svadljivi kadar i sve su te okolnosti presudile da HDZ bude relativni izborni pobjednik. HDZ i sada vodi politiku prema Mostu tako da pregovore ne žele voditi preko medija, premda novinari nađu svoje izvore, ali iako Most ne pritišću preko novina, pozadinski očito rade smišljenu priču kako da umanje pregovaračku poziciju Mosta. Tako je Plenković otvoreno na suradnju pozvao HSS, ali i dva zastupnika koalicije Milana Bandića i Reformista, a u pregovore je odmah uveo osam manjinskih zastupnika. Sve to nije najbolje odjeknulo u Mostu jer su svjesni da HDZ sve većim brojem mandata na svojoj strani slabi njihovu poziciju u pregovorima. No ne sjede ni u Mostu prekriženih ruku, pa i oni posljednjih dana povećavaju svoj Klub zastupnika u Saboru. S 13 su došli na 14, a najavljuju da bi mogli i do 17 (pitanje je je li to realno ili je samo spin). U svakom slučaju, mogli bi slijediti daljnji zapleti u pregovorima HDZ-a i Mosta, posebice kada ovaj tjedan otvore pregovore o ustroju Vlade i podjeli ministarstava. A to su sve izazovi koji čekaju Andreja Plenkovića...
> > HDZ i Most moraju ubrzati pregovore žele li novu Vladu do sredine listopada
