Naslovnica Premium

Darko Lorencin: Ove sezone nadam se većim prihodima od lanjske 7,4 milijarde €

Naši su najbrojniji gosti i dalje Nijemci, koji su lani ostvarili 16 milijuna noćenja, ali bilježimo i četiri puta veći broj gostiju iz Koreje te dvostruko više turista iz Kine
01. srpnja 2015. u 16:56 14 komentara 1012 prikaza
07.05.2015., Zagreb - Dolazak ministara na sjednicu Vlade RH. Darko Lorencin. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Počinje razdoblje kada je najzaposleniji čovjek u Milanovićevoj vladi ministar turizma Darko Lorencin. Na jesen, kad završi špica sezone, svi će gledati u njega i u brojke od kojih Hrvatska puno očekuje.

:: Ovih su dana Nijemci masovno otkazivali svoj dolazak u Grčku zbog situacije u toj zemlji te mogućih nemira i problema s bankomatima, cijenama... Hoće li barem dio tih turista doći u Hrvatsku?

Mi trebamo biti okrenuti prema sebi i graditi svoj turistički proizvod. Na tržištu su promjene stalne i vjerojatno će se dio tog kolača preliti i na nas, ali isključivo zato što imamo kvalitetnu ponudu i dobru promociju.

:: Predsezona je bila dobra, i gostiju i noćenja bilo je desetak posto više. Ulazimo li u najbolju turističku sezonu u hrvatskoj povijesti?

Ovo će biti svakako još jedna uspješna turistička sezona, a prema dosadašnjim pokazateljima te najavama bukinga, rezultati turističkog prometa mogli bi biti znatno bolji nego lani. Kontinuirani rast dolazaka i noćenja, ali isto tako i prihoda od turizma, dokaz su da se turistička politika u suradnji privatnog i javnog sektora provodi osmišljeno i kvalitetno te da smo na putu prema ostvarenju zacrtanih ciljeva prema Strategiji, čemu se svakako iznimno veselim.

:: Koliko će turistička sezona financijski donijeti zemlji?

Prošle je godine od turizma ostvareno 7,4 milijardi eura prihoda, što je bio rast na godišnjoj razini od gotovo tri posto. Ostvareni rezultati potpuno su odgovarali našim očekivanjima i prognozama, a rastu prihoda na razini od dva do tri posto nadamo i ove godine.

:: Vrijede li dobri predsezonski rezultati i za vašu kuću koju iznajmljujete u Istri?

Rekao sam na početku mandata da o kući koju iznajmljujem neću davati komentare pa neću ni sada.

:: Za razliku od turističkih brojki, niste zadovoljni svim direktorima inozemnih predstavništva Hrvatske turističke zajednice. Hoće li biti smjena i u kojoj je fazi natječaj za izbor novih direktora?

Izbor novih ljudi u osam predstavništava u finalnoj je fazi, a riječ je o predstavništvima čijim je direktorima istekao mandat. Što znači da će dio njih na funkciju stupiti već početkom rujna ove godine. To ne znači da ne razmišljamo o još nekim promjenama u nekim predstavništvima za koje se promjene također mogu dogoditi u svakom trenutku. Od direktora predstavništava svakako očekujem učinkovitost i proaktivnost, a s obzirom na to da se rad svakog predstavništva može mjeriti i turističkim prometom s tog tržišta, osim u iznimnim situacijama, mislim da svatko za sebe može procijeniti koliko radi i radi li dovoljno. Ove smo godine uveli dosta izmjena u zadaćama naših predstavništava i ono osnovno što od njih tražimo jest maksimalno i trenutačno poznavanje i analiziranje stanja na tim tržištima. Moraju u svakom trenutku znati što se i zbog čega događa na tržištu na kojem rade, kako stoje druge zemlje i što možemo unaprijediti da povećamo dolaske i potrošnju s tih tržišta.

:: U vrijeme braniteljskih događaja na Markovu trgu bili ste domaćin skupa Svjetske turističke organizacije sa 200-tinjak sudionika. Je li bilo naknadnih komentara i reakcija s njihove strane?

Sudionici događaja nisu ni na koji način osjetili situaciju na Markovu trgu, a jedini komentar dao je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai, koji je također u to vrijeme boravio u Rovinju, ocijenivši prosvjede kao dio svakodnevice u svakom demokratskom društvu te da situacije takve vrste nikako ne utječu na turistički imidž i percepciju o pojedinoj zemlji. Dapače, da su u zemljama razvijenih demokracija, poput SAD-a i Španjolske, prosvjedi čak i turistička atrakcija.

:: Pripremate cijeli paket novih turističkih zakona – koje će biti najveće novosti?

Jedna od najvećih novina koje donose izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, čiji je prijedlog Vlada u srijedu uputila u Sabor u drugo čitanje, jest da će, osim duljine radnog vremena koje se regulira ovim zakonom, jedinice lokalne samouprave moći i dodatno regulirati. One zajedno sa svojim turističkim zajednicama najbolje znaju koliko treba trajati radno vrijeme s obzirom na vrstu ugostiteljskih objekata u naseljima jer potrebe su drugačije i nemoguće je radno vrijeme definirati iz jednog mjesta. Turističkim se vodičima, pak, propisuje jedinstveni ispitni program za područje cijele države tako da mogu pružati usluge na svim turističkim cjelinama, a ne samo na području županija za koje su polagali ispit, kao što je to bilo do sada. Ujedno, novim se zakonskim odredbama, radi dodatne zaštite i sigurnosti turista, detaljnije i jasnije definiraju posebni oblici turističke ponude, a posebno aktivnog i pustolovnog turizma. Postrožili smo jedino kriterije kada je riječ o pružanju usluga pustolovnog turizma, gdje smo radi sigurnosti turista i onih koji to obavljaju malo precizirali kriterije. Ta djelatnost i ta vrsta proizvoda postaje sve atraktivnija, sve učestalija, sve se veći broj turista njome bavi i pozorno pratimo što se tu zbiva.

Što se tiče paketa zakona koji se odnose na sustav turističkih zajednica, na javnu smo raspravu ovaj tjedan stavili tri zakona – o turističkim zajednicama i promicanju turizma, o boravišnoj pristojbi te o turističkoj članarini. Prema prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, lokalne TZ-i bit će ponajprije zaduženi za razvoj turističkih proizvoda i promociju destinacija, a županijski TZ-i za konsolidaciju te promociju na razini županije. Glavni ured HTZ-a u svom će radu biti znatno više nego do sada fokusiran na jačanje turističkog brenda Hrvatske, i u tom smislu uvjetno možemo govoriti o transformaciji HTZ u marketinšku agenciju hrvatskog turizma. U Zakonu o turističkim zajednicama predviđeno je i ugovorno udruživanje lokalnih turističkih zajednica onako kako već surađuju u programu Hrvatska 365. To znači da jednostavno sklope sporazum, čime će im biti omogućeno da uvedu dodatnu boravišnu pristojbu, zajednički nastupaju na tržištima i imaju zajedničku strategiju razvoja s obzirom na vrste proizvoda koje imaju i razvijaju. Naime, predviđa se mogućnost uvođenja dodatne boravišne pristojbe za udružene TZ-e, kao i boravišne pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi (kruzeri). U ta dva slučaja predviđa se da sav prihod od boravišne pristojbe pripadne lokalnom TZ-u te da se biti namjenski koristi za kreiranje turističkih proizvoda i poboljšanje uvjeta boravka turista u destinaciji.

Ovim se stvaraju sve pretpostavke da se, uz zadaće, stvaraju i materijale pretpostavke za uspostavu destinacijskog menadžmenta.

:: Stižu li prijave na natječaj za Kupare?

Ovo je pitanje za DUUDI, odnosno gospodina Pejnovića, koji operativno vodi proces. No, svakako da interes postoji. Riječ je o vrlo perspektivnom turističkom projektu za koji su u prethodnim javnim pozivima interes već iskazali jaki svjetski igrači, pa vjerujem da će i ovaj natječaj donijeti kvalitetne investitore koji će Kupare vratiti na mjesto koje zaslužuju.

:: Iz kojih zemalja imamo najveći porast dolazaka na ljetovanje na Jadran? Jesmo li privlačni turistima iz dalekih zemalja, recimo Kinezima, koji imaju sve veću kupovnu moć?

Najveći udio turista na Jadranu i dalje čine europski gosti, no među njima svakako prednjače turisti iz Njemačke, koji su prošle godine ostvarili gotovo 16 milijuna noćenja, što je 21 posto ukupnog prometa te su prvi put ostvarili više od dva milijuna dolazaka. Tu su zatim turisti iz Slovenije, Austrije, Češke i Italije, no sve je više i turista iz Velike Britanije, Španjolske, Mađarske i BiH. Snažan rast prometa bilježi se, naravno, i s udaljenih tržišta, među kojima su SAD, Koreja i Kina, Hong Kong i Tajvan te Australija svakako među najbrže rastućim emitivnim tržištima. Naime, od 2010. godine do danas udio turista iz Koreje učetverostručen je, a iz Kine udvostručen. Broj noćenja iz Kine i Koreje samo prije pet godina iznosio je 20-ak tisuća, a 2014. godine skočio je na čak 303 tisuće noćenja iz Koreje te 90 tisuća noćenja iz Kine. Ovako snažan rast iz udaljenih tržišta dokazuje snagu turizma naše zemlje, odnosno privlačnost i popularnost Hrvatske u svjetskim okvirima.

:: Zašto je nudizam iščezao s naše obale, a nekad je Hrvatska bila poznata po golaćima?

To je stvar oportuniteta, to je nešto na što se privatni sektor treba orijentirati kao proizvod. A potom vidjeti ima li interesa i na destinaciji za njegov razvoj. No nudističkih kampova ima – u Vrsaru i Rovinju su dva najveća, a uglavnom na sjevernom Jadranu ima ih još nekoliko manjih. Izgleda da nudizam više nije "in" i da turisti više ne traže toliko taj proizvod.

:: Provodi li Ministarstvo kontrole što turistima daju ugostitelji – kakvu im hranu serviraju, kakvo vino, kakve su cijene...? Pretpostavljam da ima neugodnosti, pogotovo kad turisti naruče ribu u Dubrovniku pa vide račun...

Turistička inspekcija posebno je aktivna u ovom dijelu godine te, da, među ostalim, i to kontrolira. Što se ponude i cijena tiče, one ovise o potražnji i tu tržište ima posljednju riječ. Ugostiteljski objekt mora imati cjenik s normativima po kojem gost može vidjeti i odabrati što će jesti i piti i po kojoj cijeni i koju količinu. Pa sam može odabrati je li određeni restoran nešto što si može ili želi priuštiti. Nezadovoljan gost neće se nikada vratiti i toga svi moramo biti svjesni.

:: Dolazi ljeto i svi se raduju odmoru, no ministar turizma tada mora najviše raditi... Ili se varam pa ćete i vi "ugrabiti" koji dan odmora...? Gdje inače ljetujete?

Svoj godišnji provodim radno iako nađem neku bazu na Jadranu u vrijeme jad se ne održavaju sjednice Vlade. Najviše volim ploviti, a omiljena su mi destinacija Kornati. Nastojat ću spojiti dva-tri dana i provesti ih na brodu.

:: Kad ste postali ministar, za vas su govorili da potječete iz dobrostojeće obitelji i da vam nije potrebna funkcija ministra. Jeste li danas požalili što ste ušli u politiku ili ste ipak zadovoljni. Naime, jedan ste od najmanje napadanih ministara u ovoj vladi...

Velika je čast biti ministar resora koji je u ovom trenutku najpropulzivniji dio gospodarstva. Naravno da mi nije žao što sam prihvatio poziv premijera Milanovića. Htio sam sudjelovati kao dio Vlade pa sam otišao kao pomoćnik u Ministarstvo gospodarstva, za koje smatram da je najteži resor. Spletom okolnosti, na poziv premijera preuzeo sam funkciju ministra turizma, što mi je bilo izrazit izazov i velika čast s obzirom na to da se od Ministarstva turizma iz godine u godinu jako puno očekuje.

:: Imate svoj maslinik, kakvo je vaše maslinovo ulje iz prošlogodišnje, jako loše godine za maslinare?

Još pretprošle godine imao sam berbu u šestom mjesecu. Umjesto mene, to je obavila maslinova pipa. A kad se pročulo da sam u Zagrebu, lani je to početkom kolovoza obavila maslinova muha. Nasadi su ekološki i zahtijevaju jako puno pažnje. Možda ova godina ne bude teška kao posljednje dvije.

:: Poznato je da vam "pregača" dobro stoji, tj. da ste odličan kuhar. Tko kuha kad ste kod kuće?

Kad sam kod kuće, a to je rijetko, onda kuham ja.

:: Vaša rođakinja Beatrice Lorenzin ministrica je zdravstva u talijanskoj vladi. Razmjenjujete li kad ministarska iskustva?

Apsolutno, prošle je godine posjetila Hrvatsku, a ove sam godine ja trebao u Italiju. No, s obzirom na to da je bila pred porođajem, a prije tri tjedna rodila je blizance, taj smo posjet za nekoliko mjeseci odgodili.

:: Predizborna je godina, kakve izglede ima vladajuća garnitura na sljedećim izborima?

Ne samo prema posljednjem barometru već smatram da ova koalicija još s eventualno nekim partnerima lijeve orijentacije ima jako dobre izglede jer sada polako dolaze na vidjelo rezultati rada u protekle tri i pol godine. Od kada smo državu preuzeli u jako teškom stanju i u jako teškom okruženju, pod imperativom ulaska u EU, što je dodatno opteretilo odvijanje nekih procesa. Ono što je najbitnije, cijela konsolidacija i početni rast trajali su malo dulje, ali ponajprije zbog vođenja računa o socijalnoj komponenti, pri čemu smo sačuvali mnoga socijalna prava, što je u velikoj mjeri pozitivno utjecalo na standard velikog broja građana. Napravljen je vrlo kvalitetan temelj za rast, pripremljeno je ili se već počeo realizirati velik broj projekata te smatram da je ova koalicija, uz određene korekcije i poboljšanja, itekako zaslužila još jedan mandat.

>>Predstavljen Akcijski plan razvoja kulturnoga turizma: Vrsta turizma koja bilježi stalni rast

>>Lorencin najavio razvoj avanturističkog i kulturnog turizma

Ugostitelji
DRAMATIČNE BROJKE
Anketa: Čak 80,5 posto radnika u ugostiteljstvu smatra da je za njih bolja opcija selidba u inozemstvo

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar maxist
    maxist:

    On je u ministarstvu u kojem ni teorijski ne može podbaciti ...tako.da su mu najave neumjesne.............

  • ćiždra:

    I onda onima što prodaju sunce i more smanjimo porez tako da bi čitave godine mogli živjeti od 3 mjeseca rada i nuditi strancima uvoznu svinjetinu i govedinu, a Slavonija neka se iseljava i dalje

  • Avatar navijač
    navijač:

    Da nemamo turizanm i Grčka bi za nas bila pojam , jel ima tko to javno smije reći ? Gdje je ostala privreda i ministri ' sačuvaj bože.