Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Kolakušiću raste rejting, ali i dalje ’rastjeruje’ glasače

Na protestnim glasovima teško će doći do većine u Saboru, a to mu je očito najvažnije
01. prosinca 2019. u 16:49 16 komentara 3995 prikaza
Mislav Kolakušić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Mislav Kolakušić predsjednički je kandidat kojemu po zadnjim anketama jedinom raste rejting, no Državnom izbornom povjerenstvu predao je svega 15.000 potpisa. Iako mu je za kandidaturu dosta i 10.000, a prikupljeni potpisi na listama drugih kandidata ne znače da će im svi ti ljudi na kraju doista dati i glas, čini se da je Kolakušića skroman broj potpisa koje je prikupio ozbiljno povrijedio. Kako drugačije tumačiti njegovu javno izraženu sumnju u broj od 78 tisuća potpisa koje je DIP-u predao Zoran Milanović?

Radimir Čačić i Zoran Milanović predali više od 7.500 potpisa Čačić odgovorio Kolakušiću koji sumnja u broj potpisa za Milanovića

Ovim istupom na Novoj TV Kolakušić je jasno dao do znanja da je i sam pokušao prikupiti što više potpisa, ali mu to nije uspjelo, bez obzira na anketni rast popularnosti. A onda je, kao i u svim dosadašnjim nastupima, nastavio “rastjerivati” birače. Pa je ponovio kako bi odmah po dolasku na vlast otpustio 100.000 ljudi iz javne uprave, ukinuo županije i skresao broj ministarstava na 10. Iako na njih vjerojatno nije ni računao, Kolakušić je dodatno od sebe udaljio i dijasporu i manjine jer bi i jednima i drugima broj zastupnika sveo na jednog.

VIDEO Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić posjetio građane Rijeke

Na kraju je očito kako ovaj kandidat neće ni pokušati zahvatiti izvan bazena iz kojega je popularnost prije pet godina crpio Ivan Vilibor Sinčić, a nešto kasnije i njegov Živi zid na parlamentarnim izborima. Riječ je o biračima duboko razočaranima sustavom, kojima je važno samo to da netko diže tlak političkoj eliti i nemaju namjeru pažljivo poslušati što im zapravo govori Kolakušić. A osim masovnih otpuštanja, on zagovara i čisti predsjednički sustav, u kojem bi Vladu imenovao predsjednik države. U takvoj Vladi objedinio bi policiju i pravosuđe. Pritom nema ni najmanju nedoumicu kome povjeriti takav megautjecajni resor – osobno bi, uz predsjedničku, obnašao i ovu funkciju.

Crobarometar CROBAROMETAR Grabar-Kitarović sa sve manjom potporom za svoj rad, raste popularnost Kolakušića

Osim što se radi o idejama nespojivim s demokracijom, jasno je i da su iluzorne jer bi za takvu promjenu Ustava morao sam osvojiti dvotrećinsku većinu u Saboru. A samo na protestnim glasovima teško da može i do obične. Kolakušiću je to sigurno jasno pa je jasno i da njegove ambicije zapravo nisu usmjerene na predsjedničke, nego na parlamentarne izbore. 

KiK prosinac
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super popuste!
  • Avatar Sem Sem
    Sem Sem:

    Na njih Kolakušić niti ne računa. Uhljebi svih spektara imaju svoje baze i oni će glasati za one od kojih imaju koristi. Kolakušić želi akrivirati onu "šutljivu većinu" ako hoće sprovesti ono što bi htio. Zato: ILI MISLAV-ILI JE SVEJEDNO!

  • Avatar vrex
    vrex:

    Zna se za koga uhljebi glasuju, i zna se za koga ce manjine manjine glasovati. On ocito racuna na nas ostale koji smo svjesni da ne valja, i da bez velikih rezova tonemo sve dublje i dublje. Glupost je opet ... prikaži još!pet birati HDZ/SDP a ocekivati drukciji rezultat nego do sada.

  • MrGrickle:

    Čak niti u ovako kratkom članku niste u stanju napisati činjenice. Odakle vam ta neistina da Kolakušić želi biti predsjednik, ministar i premijer istovremeno? Dajte se saberite i sačuvajte bar minimum novinarske profesionalnosti pa poslušajte što je čovjek govorio. Rekao ... prikaži još! je da želi biti predsjednik koji će pozvati građane na promjenu Ustava a potom sukladno novom ustavu imenovati premijera te ravnatelje Antikorupcijske i Porezne agencije. Pravite od toga drame i prikazujete neke nemoguće komplikacije a zapravo se radi o promjeni svega nekoliko rečenica u postojećem zakonskom tekstu čime se ne koncentriraju ovlasti u jednoj osobi već se postiže balans promjenom načina funkcioniranja pojedinih pozicija. Dakle trodioba vlasti ostaje, ostaje parlamentarna demokracija, broj zastupnika u Saboru smanjuje se na trećinu, uvodi se elektronsko glasanje na svim izborima i referendumu. Kraj priče.