Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium

Ivan Vrdoljak: MOL je prvi pokrenuo arbitražu pa smo i mi to učinili kako bismo zaštitili svoje interese

Vlada je na ljetnom raspustu, ministre se ovih dana može sresti po jadranskim otocima ali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dobar dio ljeta provest će u sudnicama...
16. kolovoza 2014. u 22:00 2 komentara 808 prikaza
Ivan Vrdoljak
Foto: Nel Pavletić/Pixsell

Vlada je na ljetnom raspustu, ministre se ovih dana može sresti po jadranskim otocima ali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dobar dio ljeta provest će u sudnicama. Prije nekoliko dana vratio se iz Pariza s prvog ročišta arbitražne tužbe koju je Vlada pokrenula protiv MOL-a, a već za koji tjedan putuje u Washington na prvo ročište tužbe koju su Mađari pokrenuli protiv Hrvatske. U intervjuu govori o svojim očekivanjima ishoda tih sporova, budućnosti Ine, ali i političkom rejtingu HNS-a, najavama kadrovskih promjena u HEP-u te najavljuje mogućnost jeftinijeg plina za hrvatske građane već sredinom sljedeće godine.

Jeste li optimist oko konačnog ishoda arbitraže Hrvatske i MOL-a oko Ine, kao i procesa u kojem mađarska kompanija tuži Hrvatsku?

Optimist sam i mislim da sam u tom optimizmu realan. Prisustvovao sam ročištu i svjedočio pripremljenosti dokumentacije i našeg pravnog tima, što mi daje za pravo vjerovati kako ćemo uspjeti pred sudom dokazati naše tvrdnje – za koje smo uvjereni da su ispravne. Što se tiče postupka koji je pokrenuo MOL, u tijeku je priprema obrane za prvo ročište u rujnu. Tamo ću također biti prisutan i uvjeren sam kako ćemo biti jednako dobro pripremljeni.

Je li moguće da ishodi tih dvaju procesa budu različiti pa da, primjerice, jedan bude povoljan za Hrvatsku, a drugi nepovoljan?

I to je moguće. Radi se o odvojenim procesima, dapače, i predmeti su drugačiji. Utoliko, sve su opcije otvorene, iako se – suštinski – naši argumenti dijelom poklapaju u oba procesa. Dakle, mi vjerujemo da je Međudioničarski ugovor u Ini iz 2009. kao i Glavni ugovor o plinskom poslovanju sklopljen u korupcijskom aranžmanu, te da stoga treba biti proglašen ništavnim, a sve obveze koje iz njega proizlaze nevažećima. Naime, Vlada tu nema puno izbora – to proizlazi iz presude hrvatskih sudova u slučaju Ina/MOL. Iako nema garancija da će i arbitražni sudovi to tako vidjeti, uvjereni smo da imamo dobru argumentaciju. Primarni nam je interes zaštita hrvatskih nacionalnih interesa, na kojemu do sada što se tiče Ine ni približno nije bilo napravljeno dovoljno.

Mnogi u Hrvatskoj i dalje zagovaraju dogovor s MOL-om. Uništavaju li ovi procesi mogućnost takvog dogovora?

Apsolutno ne. Prioritet hrvatske vlade oduvijek je bio taj da dogovorom sa strateškim partnerom osiguramo kvalitetan budući razvoj Ine. No, taj razvoj ne može biti temeljen na dogovoru koji je sklopljen u okolnostima kakve jesu. Naravno, presuda arbitražnih sudova – kakva god bila – definirat će okvire budućeg dogovora. Ja se iskreno nadam da je dogovor moguć i prije toga, no da bi se to dogodilo kolege iz MOL-a morat će znatno promijeniti svoj stav u pregovorima koji je dosad bio isključivo održanje statusa quo iz ugovora kojeg su sklopili sa Sanaderom. Ukoliko ustraju na tome – dogovora neće biti.

Ipak, stječe se dojam kako je bilo kakav dogovor trenutačno malo izgledna opcija, ako se dvije strane istovremeno međusobno tuže na arbitražama.

To tako ispada, no to nije bila želja Vlade. Često se zaboravlja, no najveći dio poteza koje je Vlada zadnjih godina povukla po pitanju Ine bio je tek reakcija na MOL-ove akcije. Dakle, MOL je prvi pokrenuo arbitražu pa smo onda i mi to učinili kako bismo zaštitili nacionalne interese. Isto tako, MOL je prvi počeo spekulirati o prodaji dionica Ine. Pa što je onda Vlada mogla učiniti nego se početi pripremati za mogući dolazak novog partnera i tražiti načine da utječe na taj proces kako bi Ini osigurali kvalitetnog i jakog partnera.

Puno bure u javnosti izazvala je vaša inicijativa o državnom otkupu Ininih dionica, a kritizirali su vas i neke kolege iz vladajuće koalicije. Je li to realna opcija?

Kao prvo, moram reći da tu nema nikakvog razmimoilaženja između premijera i mene, niti bilo kojeg drugog kolege, kao što se spekuliralo. Opcija otkupa jedna je od mogućnosti koja se nameće ukoliko je MOL – kao što se povremeno tvrdi – na rubu povlačenja iz Ine, a kvalitetnog ulagača nema na vidiku. Dakako, preduvjet za takvu transakciju bio bi da ona ne povećava javni dug. To je moguće, iako ne i lako, izvesti. Ipak, to je tek jedna od mogućih varijanti. Kao što sam već rekao, prioritet Vlade jest da Ina posluje dobro, investira i razvija se. Za to neosporno treba jakog strateškog partnera. To može biti MOL ili netko treći, no tvrtka mora poslovati puno bolje nego što to danas čini.

U MOL-u tvrde da Ina posluje dobro. U prvih šest mjeseci tvrtka bilježi značajan rast dobiti.

Što se tiče Ininih trenutačnih rezultata, zadovoljan sam rastom ulaganja u istraživanje i razvoj domaćih nalazišta. To sam tražio na početku pregovora i drago mi je vidjeti da tvrtka povećava napore u tom segmentu. No, ako govorimo o ukupnom poslovanju tvrtke i rezultatima, čini mi se besmislenim komentirati rast dobiti koji je posljedica računovodstvenih stavki poput smanjenje amortizacije i sličnog ako s druge strane velika većina ključnih pokazatelja operativnog poslovanja i dalje pada.

Radimir Čačić, pak, predlaže daljnju prodaju državnog udjela dionica u Ini MOL-u. Razmatra li Vlada i takvu opciju?

Što se tiče gospodina Čačića, on je imao priliku voditi domaću energetsku politiku i rezultati su vidljivi. U slučaju Ine, niti pregovori nisu bili pokrenuti. Dakle, vidio je kako to izgleda iznutra, no sad kad je izvan krugova koji donose odluke, ima luksuz da može predlagati razna ekscentrična rješenja bez ikakve odgovornost za njihovu provedivost ili posljedice. Takvi su i njegovi posljednji prijedlozi vezani za Inu. Vlada to ne razmatra niti planira razmatrati.

Ipak, nameće se pitanje hoće li sljedeća Vlada, s obzirom na sve što sada poduzimate u slučaju Ine, uopće imati prilike nešto mijenjati u odnosu s MOL-om?

Činjenica jest da će presude po arbitražnim tužbama najvjerojatnije stići kad na vlasti bude nova vlada – tko god je bude sastavljao. Upravo to je razlog zbog kojeg vjerujem da bi bilo važno što je prije moguće pokušati postići konsenzus po pitanjima vezanim za energetiku. Ne radi se tu samo o Ini. Niti jedan veći energetski projekt ne može se realizirati u mandatu jedne vlade. Dakle, tu nam treba kontinuitet i to je nadstranačka tema. Što se Ine tiče, ne vjerujem da će buduće vlade moći značajnije mijenjati pozicije, prvenstveno zato što su one definirane određenim presudama hrvatskog pravosuđa, ali i zato što su – u suštini – to jedine ispravne pozicije.

Zazivate konsenzus, no vaši politički protivnici često ističu kako je neprirodno da stranka s tako niskim rejtingom poput HNS-a samostalno upravlja tako važnim područjem kao što je državna energetska politika.

Stalno se u javnosti pojavljuju istraživanja s niskim rejtingom HNS-a, no pritom se zaboravljaju osnovne činjenice. A to su sljedeće: HNS je stranka koja ima Klub od 13 saborskih zastupnika, gotovo 45 tisuća članova na razini cijele Hrvatske i više od 100 župana, gradonačelnika, načelnika i njihovih zamjenika. Prošli lokalni izbori za nas su bili najuspješniji u povijesti i to je potvrda da su birači i nakon zadnjih parlamentarnih izbora prepoznali uspjehe rada HNS-a; naš Jozo Radoš izabran je na europskim izborima za jednog od 11 hrvatskih zastupnika u europarlamentu, a Vedrana Gujić je predsjednica Europskih mladih liberala. Dakako, u lošoj gospodarskoj situaciji kakva je trenutačno u Hrvatskoj sasvim je logično da trenutačni rejting stranaka koje su na vlasti pati. To je logično razmišljanje birača, no nije jedini pokazatelj snage i uspješnosti političkih organizacija. Niti jedino mjerilo vjerojatnih izbornih rezultata.

Dakle, niste zabrinuti zbog niskog rejtinga?

Mi rejting kontinuirano pratimo, ispitujemo stavove građana i sukladno tome tražimo načine da kvalitetnije ispunimo njihova očekivanja. Ipak, trenutni rejting HNS-a nema nikakve veze s našom sposobnošću da realiziramo one obveze koje smo preuzeli.

Obveze?

Da, ima cijeli niz važnih reformi i velikih poslova koje spadaju u domenu ministara koji su članovi HNS-a. Najznačajniji, osim Ine i energetske politike, svakako su legalizacija bespravne gradnje i restrukturiranje brodogradnje. To je konkretno rješavanje problema koji su nastajali godinama i desetljećima, a prethodne vlade su ih ignorirale. Mi smo preuzeli odgovornost za njih i na kraju mandata će se vidjeti konkretni, mjerljivi rezultati. Uvjeren sam da će birači to prepoznati.

Spominjete brodogradnju. U stručnim kuloarima sve je više onih koji upozoravaju da taj proces ne ide u dobrom smjeru, a da pri tome kumuje i država koja novim vlasnicima ne isplaćuje dogovorene iznose potpora.

Da, činjenica jest da je dinamika isplate promijenjena zbog ograničenja koje smo dobili po pitanju proračunskog deficita, no to je tek dio šire priče. Privatizacija brodogradnje bila je krizna situacija koja me dočekala na stolu prvog dana kad sam došao na ovu poziciju. Dva ministra prije mene bavila su se time, no nisu dovršili posao. Mi smo ga proveli kroz kritičnu fazu, uspješno priveli kraju i pokazalo se kako je model dobar, no u međuvremenu su se i znatno promijenile okolnosti na međunarodnom tržištu. Naprosto, neke stavke ugovora sa škverovima sada su neodržive i morat ćemo ići u njihovu promjenu. Dakako, uz stalne konzultacije s Europskom komisijom i vlasnicima brodogradilišta.

Promjene se neslužbeno najavljuju i u Upravi Hrvatske elektroprivrede. Hoće li biti smjena na čelu HEP-a?

Poslovanje HEP-a Vlada prati gotovo na tjednoj razini i od te tvrtke, kao i od drugih tvrtki u energetskom resoru, zahtijeva se investicijska aktivnost te provođenje s jedne strane mjera racionaliziranja, a s druge razvoja poslovanja. Ukoliko stav Vlade bude taj da ti parametri u HEP-u nisu zadovoljavajući, logično je očekivati da će doći do kadrovskih promjena s ciljem boljeg ostvarivanja zadanih ciljeva. Ipak, tu odluku neće donijeti Ministarstvo gospodarstva već Vlada.

Dakle, odluka još nije donesena?

Ne, nikakve odluke o kadrovskim promjenama u HEP-u još nema.

U kuloarima se priča kako se razlozi vašeg nezadovoljstva radom Uprave HEP-a skrivaju u nesuglasicama oko projekta gradnje plinske termoelektrane u Osijeku. Koji je vaš stav o tom projektu?

I ja sam čuo te priče, pa želim biti jasan. Hoće li se ili neće graditi elektrana u Osijeku odluka je koju će donijeti HEP. Ako me pitate koji je moj stav, pogledajmo zajedno ključne činjenice. Dakle, u Slavoniji se nalazi samo pet posto domaće proizvodnje električne energije i to je situacija koja iz perspektive mreže dugoročno nije dobra, jer se u prijenosu značajne količine energije gube. S druge strane, već 2017. postojeća elektrana u Osijeku zbog starosti izlazi iz stroja, a kako ona služi za proizvodnju topline, evidentno je da se zamjenski objekt mora graditi jer bi u suprotnom Osječani ostali bez grijanja, a tamošnja industrija bez tehnološke pare. To su činjenice i iz njih proizlazi moj stav da je potrebna gradnja zamjenskog objekta. E sad, kakva će biti ta zamjenska elektrana, koji će biti kapacitet, koja tehnologija, hoće li HEP ulagati sam ili s partnerom – to su pitanja na koja sasvim sigurno odgovore neće davati niti jedan ministar.

Prije godinu dana najavljivali ste jeftinije energente za domaće potrošače do kraja mandata. Novi izbori se bliže – kad građani mogu očekivati nižu cijenu energije?

Domaći potrošači već kupuju jeftiniju energiju nego u trenutku kad sam postao ministar. Dakle, bazična cijena električne energije – univerzalna usluga – pojeftinila je sedam posto, dok su moguće uštede na tržištu još i veće, posebno kod poduzetnika. Što se tiče prirodnog plina, tu je otvaranje tržišta kod industrijskih potrošača također rezultiralo tim da domaći poduzetnici plaćaju barem deset do petnaest posto nižu cijenu. To su konkretne brojke i konkretne uštede od kojih potrošači već imaju koristi. Što se perspektive tiče, treba imati na umu kako Vlada za veliku većinu energenata više nema mogućnosti direktnog određivanja cijene, već može na nju utjecati samo neizravno kroz pojednostavljivanje regulative, osiguravanje otvorenosti tržišta te pojeftinjenje poslovanja. Dakle, ja ne mogu, kao neki moji prethodnici, cijenu energije smanjiti izdavanjem nekakve uredbe ili ukaza.

No, nije li upravo to Vlada učinila u segmentu opskrbe kućanstava prirodnim plinom, gdje je na tri godine suspendirana liberalizacija tržišta?

Da, produžili smo regulaciju tržišta na tri godine, ali prvenstveno zato da bismo osigurali sigurnost opskrbe domaćih potrošača plinom. S obzirom na posljednja događanja u Ukrajini, pokazuje se kako je to bila dalekovidna odluka Vlade i kako smo na taj način osigurali nesmetanu opskrbu plinom hrvatskih građana i u slučaju prekida transporta kroz Ukrajinu. S druge strane, kako je opskrba u veleprodaji sada nadležnost HEP-a, smatram da bismo – ako HEP bude taj posao vodio profesionalno – već sljedeće ogrjevne sezone mogli smanjiti cijenu plina za kućanstva. Dakle, cilj nam je da građani od 1. travnja 2015. kupuju jeftiniji plin. To, dakako, ne ovisi samo o nama, već i o stavu regulatora, no dat ću sve od sebe da taj cilj realiziramo.

>>Vrdoljak za Inu zatražio tri privremene mjere

NBIoT tehnologija
#NEODUSTAJEM
Znate li što je NBIoT tehnologija? Doznajte kako ju je Tomislav Božić iskoristio da pomogne Dubrovniku u pametnom upravljanju parkingom
  • Deleted user:

    Baš je ovo super što treba imati bodove za čitat dalje o aktivnostima dokazanog diletanta Vrdoljaka. Eto, riješili smo i taj problem..

  • Avatar Samo Pozitiva
    Samo Pozitiva:

    jadan bas ga zalim sto nema 15 dana ljeta. P.S. nudim mu svoj položaj koji osigurava 15 dana ljeta. Je na kredit ali je ljeto. Poruke na PM.