Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Kako je Hrvatska postala ravna ploča

Možda Masaryk i nije zaslužio ulicu u središtu Zagreba, no on nije bio zločinac, njegovo ime nije zloduh koji Hrvatima remeti san
07. rujna 2017. u 08:30 16 komentara 2097 prikaza
Trg maršala Tita
Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Ako ima nešto loše u deložiranju Tita, to je onda to što nam je za taj čin mentalne higijene trebalo više od četvrt stoljeća slobodne i nezavisne Hrvatske. Nitko nam nije vezao ruke osim nas samih. To je, naravno, samo jedna od poraznih činjenica koje ilustriraju koliko su površne bile te demokratske promjene.

18.09.2016., Zagreb - Sindikat biciklista organizirao druzenje gradjana u Masarykovoj ulici koja je na par sati zatvorena za promet. Druzenje je organizirano u sklopu Europskog tjedna mobilnosti od 16. do 22. rujna - na dan bez automobila.   Photo: Igor S PROSRPSKI POLITIČAR? Kome i zašto smeta Masarykova ulica

Treba biti jasno: Tita nismo trebali ukloniti toliko zbog Tita samoga, koliko zbog njegovih sljedbenika, zbog toga što se mnogi u Hrvatskoj i danas zaklinju u njegovu ostavštinu, nesposobni priznati da među svijetlim djelima zjapi zločinački mrak monumentalnih razmjera. Eto, čak i Anto Nobilo, nedvojbeni Titov apologet, poziva udruge antifašista na priznanje da je komunistički režim poslije rata posve svjesno izvršio masovni zločin, ne iz osvete, već kako bi lakše proveo komunističku revoluciju i osvojio vlast. Odbijanjem tih povijesnih činjenica antifašisti samo daju argumente neofašistima, upozorava Nobilo. Za svako demokratsko društvo trebalo bi biti šokantno da prosvjede u zaštitu tekovina krvave komunističke revolucije organizira do jučer vladajuća stranka te da se umjesto zastavama RH maše zastavama jugoslavenske Hrvatske i SSSR-a s crvenim petokrakama, srpom i čekićem. I to nije neki izolirani incident. Isti ti simboli kojima se mahalo na Trgu žrtava fašizma bili su i na prosvjedu ispred HNK. To jest njihovo demokratsko pravo – ali i njihov moralni poraz.

Naravno, samom promjenom ploča Trg RH dan poslije nije osvanuo ništa ljepši, niti je život u Lijepoj Našoj perspektivniji i ugodniji. Što, dakle, dan poslije, kad je fešta gotova? Neki u zanosu očito misle da bi trebalo nastaviti s tom uličnom lustracijom. Sve pumpaju mediji, nagađajući tko će nakon Tita prvi završiti u bespućima povijesne zbiljnosti. Premda Zlatko Hasanbegović kaže da je “čistokrvna laž” da on kao sljedećeg kandidira Tomaša Masaryka, već su počele “ozbiljne” rasprave o tome zaslužuje li češki velikan ulicu u Zagrebu ili ne.

Zagreb: Trg Republike Hrvatske Trg Republike Hrvatske Postavljene nove ploče na bivšem Trgu maršala Tita

Čini se nedvojbeno da je Masaryk u jednom povijesnom razdoblju Češku i Srbiju vidio kao slavenske Pijemonte, predodređene da progutaju susjedne slavenske narode. U njegovoj procjeni Hrvati doista nisu uvijek dobro prolazili. No, hoćemo li nakon Masaryka skinuti i sve one druge koji su, kako reče Radić, “kao guske u maglu” pohrlili u jugoslavensku avanturu? Hoćemo li lustrirati sve one koji su u nekom povijesnom kontekstu sanjarili o panslavizmu ili služili imperijima? Hoće li sutra na red doći i Strossmayer? Hoćemo li pod povećalo staviti Jelačića? Starčević je, recimo, bio vrlo kritičan prema Nikoli Zrinskom, koji je kao Miklós Zrínyi i mađarski heroj. Hoćemo li i njemu uzeti trg? Na kraju, možda ne bi dobro prošli ni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, koji su saveznike u svojoj uroti tražili i na Bosporu. Besposlen pop i jariće krsti. A ni hodža ne bi bio bolji. Možda Masaryk zaista nije zaslužio ulicu u središtu Zagreba, no on nije bio zločinac, njegovo ime nije zloduh koji Hrvatima remeti san. Je li baš nužno da i zbog njega doslovce izmišljamo nove prijepore, kao da nam nije do grla stvarnih svakodnevnih sukoba? Inzistiranje na reviziji ploča ukazivalo bi na jalovost političkih protagonista i njihovu nesposobnost rješavanja gorućih problema društva.

Nema tog simbola, poručuje biskup Uzinić, koji bi bio vrijedan novih podjela. Ne zato što bi bijeg od problema ikad donio stvarni i održivi rezultat. Strah od nezamjeranja može nas natjerati da se sloj po sloj odričemo vlastita identiteta sve dok više ne ostane ništa prepoznatljivo i vrijedno čuvanja. Karikaturu te anacionalne distopije vidimo u reklami Lidla koji je na reklamama grčkih jela sa slika crkava na Santoriniju – sustavno izbrisao sve križeve, navodno ne želeći vrijeđati druge konfesije. Uvijek negdje treba povući crtu iza koje nećemo odstupiti. Ali moramo se čuvati i da pri tome ne gazimo druge. Nejasno je zašto predsjednica RH upada u zamku “starog hrvatskog pozdrava” kad je, nažalost, jasno da ga u tom obliku nikad nitko prije ustaša nije upotrebljavao. Pred istinom ne smijemo žmiriti. HOS-ovci koji su poginuli u Jasenovcu svakako zaslužuju spomen, a stekli su i pravo da na njemu bude kontroverzni slogan pod kojim su poginuli braneći domovinu pred naletima crvenih petokraka i četničkih kokardi te kojem su tako pridodali i neko novo, pozitivno značenje. No, dužnost svih onih koji su preživjeli jest uvažavati i sve nevine žrtve Jasenovca 45 godina prije toga. Možda uklanjanje tog slogana samo iz Jasenovca neće utješiti one koji se s njime nikad neće pomiriti, ali bi svakako dalo naslutiti da možda ipak postoji crta međusobnog uvažavanja koje ovo društvo neće nepotrebno prijeći.

Neven Brajković Vjenčani dar Je li Bujančeva ploča ukradeni original? Trg maršala Tita Dan poslije Zaspali na Trgu maršala, probudili se na Trgu Republike Milan Bandić STIŽE NOVA BISTA Bandić: 'U Beogradu ima ulicu, a mi u Zagrebu trgamo glavu narodnom heroju'
A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • senkop:

    Hrstiću, jesi li znao da je na širem području na kojem su stradali dragovoljci HOS-a kojima je podignuto spomen obilježje koje je sada nekima sporno, s druge strane u sastavu SAO krajine djelovala 28. PARTIZANSKA divizija? Kad smo već kod ... prikaži još! konteksta i simbolike.

  • vladimir964:

    A zašto uopće i nazivati ulice i trgove po političarima? Zar umjetnici i znanstvenici nisu više zadužili - i to dugoročno - svoju državu? A kada već želimo po nekomu velikanu političaru nazvati javne površine, trebalo bi povući vremensku granicu ... prikaži još! od recimo 120 godina. Za toliko godina umrijet će i njegove pristaše i protivnici (pa i njihova djeca) te će se jasno vidjeti tko je doista vrijedan da se nazove ulica po njemu. Što se tiče pak Zrinskog. Autor je očito pod utjecajem historiografije čije vrijeme je isteklo. On je unatoč svomu podrijetlu zapravo imao ne dvojni, nego čak trojni identitet (hrvatsko-ugarsko-austrijski). Ličnosti do 19. stoljeća valja gledati u kontekstu onoga doba, kada su živjeli, i kada je takav način življenja i razmišljanja bio apsolutno normalan. Sve to ne umanjuje njegovo junaštvo.

  • Mimizo:

    da nije bilo srpsko četničke JNA agresije ne bi bilo ni hos a niti bi poginuli u jasenovcu bojovnici hos a zato oni kojima smeta ta ploća bolje da se ne javljaju