Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 24
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
sibir - kineski lebensraum

Hoće li najmnogoljudnija zemlja svijeta baciti oko na sablasno pust dio Rusije?

Vladimir Putin,Xi Jingpin
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
1/2
15.07.2014.
u 12:18

Kinezi stalno rastu, Rusa će uskoro biti manje od 100 milijuna

Granice su poput ljubavi: stvarne samo ako obje strane u njih vjeruju, kaže Frank Jacobs, autor koji piše blog o “čudnim mapama”, a početkom srpnja jednu je čudnu mapu objavio na kolumnističkim web-stranicama New York Timesa zajedno uz tekst s provokativnim pitanjem – zašto će Kina ponovno uzeti Sibir? Drugim riječima, vjeruju li obje strane, i Kina i Rusija, u međusobnu granicu na rijeci Amur?

S jedne strane granice nalazi se najmnogoljudnija zemlja na svijetu koja rapidno povećava i broj stanovnika i svoj BDP, a i potrebu za prirodnim resursima. S druge strane granice nalazi se dio Rusije sablasno siromašan stanovnicima i primamljivo bogat prirodnim resursima. Može li ta situacija stvoriti kineski pritisak na granicu i stvoriti tenzije koje bi u budućnosti dovele do teritorijalnih pretenzija?

Uvijek ruska zemlja?

U ruskom Blagoveščensku, gradu na sjevernoj obali rijeke Amur na granici s Kinom, na trijumfalnom slavoluku koji je nedavno obnovljen, a prvotno je bio podignut 1891. prilikom posjeta prijestolonasljednika Nikolaja II., zapisane su i ove riječi: “Zemlja uz Amur bila je, jest, i uvijek će biti ruska”.

No, kako podsjeća autor Frank Jacobs, ta je zemlja ruska tek nešto manje od 150 godina, a razvoj kineskog grada Heihe, s južne strane Amura, odmah preko puta Blagoveščenska, baca sumnju na onaj dio riječi s ruskog slavoluka koji govori o tome da će “uvijek biti” ruska.

Kinesko-ruska granica šesta je najduža međunarodna granica na svijetu i proteže se točno 4195 kilometara. Ta granica rezultat je nekoliko međunarodnih ugovora, ponajviše Pekinške konvencije iz 1860., sklopljene nakon Drugog opijumskog rata u trenutku kad je Rusija bila osnažena i u procesu širenja, a Kina oslabljena i u procesu gubljenja teritorija i na sjeveru i na jugu (Britanci u Hong Kongu).

Foto: VLm

Danas Kina ima 1,35 milijardu stanovnika, a Rusija 144 milijuna. Čitav Sibir ima oko 38 milijuna stanovnika, a u dijelu Sibira koji graniči s Kinom živi samo 6 milijuna Rusa. U dijelu Kine koji graniči s tih 6 milijuna Rusa živi više od 90 milijuna Kineza.

– Ne kažem da će se to dogoditi, ne kažem da bi se trebalo dogoditi, ali kad gledam na to pitanje sa znatiželjom kartografa, kad gledam sa spekulativne točke gledišta, moguće je razmišljati o scenariju u kojem će granica na Amuru biti sve manje zadana i nepromjenjiva – kaže Frank Jacobs u razgovoru za Večernji list. – Imate ogromnu površinu Sibira na kojoj nema ljudi, ali ima prirodnih resursa. S druge strane granice imate najnapučeniju zemlju na svijetu s potrebom za prirodnim resursima. U fizici postoji pojam koji se na latinskom zove “horror vacui”, postulat prema kojemu će gušći materijal po prirodi popuniti rijetkost u praznini koju dodiruje. Smatram da taj zakon fizike vrijedi i u geopolitici – objašnjava Jacobs.

Njegov članak na nyt.com objavljen je u rubrici “Room for Debate” (soba za raspravu), rubrici sličnoj debatnoj političkoj areni barometar.vecernji.hr, i odmah je izazvao zanimljive reakcije čitatelja. U skladu s Jacobsovim blogom Strange Maps, članak je ilustriran jednim zaista čudnim zemljovidom, koji spekulativno zamišlja kinesko-rusku granicu čak na Uralskom gorju. Puno, puno sjeverozapadnije od postojeće granice na rijeci Amur. I sam autor priznaje da je riječ o divljoj spekulaciji koja služi golicanju mašte, a ne predviđanju stvarnosti te da je teško zamisliti da tako ogromna teritorijalna površina pređe iz ruku jedne u ruke druge države.

Balans velikih sila

Za Večernji list ovu temu je pristao komentirati i Richard Turcsányi, analitičar specijaliziran za odnose Kine s istočnom Europom koji radi kao suradnik Europskog instituta za azijske studije, “think-tanka” sa sjedištem u Bruxellesu.

On se također slaže da u oku prosječnog Kineza Rusija, a još manje Sibir, nije mjesto koje bi mu bilo atraktivno ni da pošalje svoju djecu na studij ili turističko putovanje, a kamoli da ondje preseli čitavu svoju obitelj. Kinezi preferiraju Ameriku i Europu, a ne Rusiju. Osim toga, Turcsányi naglašava da su trenutno odnosi Rusije i Kine vrlo dobri i da je stoga teško zamisliti da bi u bliskoj ili srednje dalekoj budućnosti moglo doći do kineskog političkog ili sigurnosnog pritiska na rusku granicu.

– Tema stabilnosti te granice postoji već neko vrijeme. Čak i posljednjih desetak godina, kad su odnosi Kine i Rusije dobri, očito je da je Rusija vrlo svjesna tog problema. Smatram da je Rusija i dalje toga svjesna, a jedna od stvari koje Moskva pokušava učiniti kako bi spriječila bilo kakvu političku promjenu granice je da se trudi imati bliske političke i diplomatske odnose s Kinom. Rusija vjeruje, po meni potpuno ispravno, da s boljim bilateralnim odnosima Kina neće pokušati mijenjati granice u budućnosti ili učiniti nešto drugo što nije u interesu Rusije – kaže Richard Turcsányi koji nam se telefonski javio iz Praga.

Bez obzira na populacijski pritisak s kineske na rusku stranu granice na rijeci Amur, kinesko posezanje za ruskim teritorijem teško je zamislivo u stvarnosti, a za to postoji još jedan snažan razlog. Nuklearno oružje mijenja sve. Možda bi slična situacija prije stotinu godina stvorila tenzije koje bi dovele do vojne invazije. Prije stotinu godina možda bi se i moglo dogoditi da Kina, osnažena svojim gospodarskim uzletom i ohrabrena ruskom populacijskom bijedom, pošalje vojsku preko granice i prisvoji teritorij. No, nuklearno oružje čini takav konvencionalni sukob nezamislivim u današnje doba.

Osim toga, takva promjena u obliku kineskog posezanja za ruskim Sibirom predstavljala bi tektonsku promjenu u globalnoj vanjskoj politici. Dogodila bi se velika promjena u balansu velikih sila.

– Ako Kina ikad, teoretski, poželi promijeniti tu granicu s Rusijom, definitivno bi morala biti puno moćnija sila nego danas – kaže analitičar Richard Turcsányi.

No, autor Frank Jacobs skreće nam pozornost na još jedan aspekt slabljenja rusko-kineske granice koji nije toliko aspekt “čvrste sile”, nego “meke sile”.

– Rusija će zadržati tu liniju na mapi, ali zanimljivo je što će se događati na terenu. Zanimljivo će biti pratiti koliko je kineskih tvornica izgrađeno na terenu, koliko Kineza sklapa brakove s Ruskinjama… I kakav je mentalitet stanovnika s ruske strane granice na Amuru: gledaju li prema Moskvi ili ekonomski više gledaju prema Pekingu – kaže Jacobs.

Komentara 12

DO
Dongfeng
14:23 15.07.2014.

Evo ga, krece propagandna masinerija i sve se vise pise o tome kako Kina ugrozava Rusiju, a sve kako bi se razbio savez Rusije i Kine. Kineza u Sibiru za sada ima neznatan broj, a treba napomenuti da je Rusija uzela Kini dobar dio teritorija prije sto pedeset godina pa nije cudo da u "Sibiru" ima i Kineza. Neka se Amerikanci brinu o Meksikancima i ilegalnim useljenicima, a Europljani o nepodobnim useljenicima i migracijama.

Avatar abcd
abcd
13:31 15.07.2014.

"bacili su oko" i napoleon i hitler pa su bez istoga i ostali.

ST
stomugromova
15:16 15.07.2014.

Cionisti su pokušali porobiti i opljačkati Rusiju.Bili su na korak do cilja,ali im se onda ukazao Vladimir Putin.Njihov kandidat za predsjednika Khodorkovsky,koji je bio povezan direktno sa Rothschildima i Rockfellerima,završio je kako je završio.I sad cionist Frank Jacobs roni krokodilskee suze,kako će se tobože Kina dočepati bogatstva Sibira,a to su trebali biti cionisti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije