Suočeni s porastom broja novozaraženih u cijelom EU, koji sami dužnosnici Europske komisije opisuju kao “alarmirajući”, predsjednica Ursula von der Leyen i njezin tim povjerenika predložili su jučer novi set mjera i preporuka za nacionalne vlade, a među njima je i izdvajanje sto milijuna eura za kupnju brzih antigen-testova na COVID-19.
Von der Leyen je poručila da predugovori o kupnji budućeg cjepiva u najboljem mogućem scenariju mogu osigurati početak masovnije isporuke cjepiva od travnja, ritmom od 20 do 30 milijuna doza mjesečno. U tom najboljem mogućem scenariju predsjednica EK očekuje da bi tijekom 2021. Europska unija imala 1,2 milijarde isporučenih doza, što bi bilo dostatno za cijepljenje 750 milijuna ljudi, sasvim dovoljno za cijeli EU i siromašnije treće zemlje kojima EU želi pomoći. Ali, dok se sve to ne dogodi, najbitnije je da Europljani, koji su već umorni od mjera suzbijanja epidemije, ne posustanu i da ostanu odgovorni, slušaju upute epidemiologa, poštuju socijalnu distancu, nose maske... Oko ovog posljednjeg idealno bi bilo da Europljani podignu prosjek nošenja maski sa sadašnjih 60 posto ukupne populacije na 95 posto. To je izjavio Peter Piot, posebni savjetnik predsjednice EK, poznati belgijski mikrobiolog i direktor najuglednijeg britanskog instituta za javno zdravstvo London School of Hygiene and Tropical Medicine, koji se jučer pojavio s Ursulom von der Leyen na virtualnoj konferenciji za akreditirane dopisnike u Bruxellesu.
– Ako mjere koje su danas na snazi pokažu rezultate i smanje broj novozaraženih, moguće je da popuste mjere ograničenja do Božića. Moguće je, ali ne znamo. Lekcija koju smo naučili ljetos je da, ako previše popustimo mjere, idemo prema trećem valu. Najvažnija poruka sada je da ne ovisi sve o politici pojedine vlade, nego i o ponašanju pojedinaca – poručuje prof. Piot.
Kakav Božić možemo očekivati ove godine u Europi? Neki su gradovi već donijeli odluke o otkazivanju tradicionalnih božićnih sajmova, među njima Bruxelles, Prag i nekoliko njemačkih gradova, od Kölna do Berlina.
VIDEO Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
– Ovaj Božić bit će drukčiji. Puno ovisi o našem ponašanju sada, o tome kako ćemo ovo pregrmjeti u sljedećih nekoliko tjedana. Ali bit će to drukčiji Božić – procjenjuje Von der Leyen.
Jedna od konkretnih Komisijinih mjera, obznanjenih jučer, jest izdvajanje sto milijuna eura za nabavu brzih tzv. antigen-testova, koji će se raspodijeliti državama članicama. Odmah se priprema i sljedeći korak, drugi krug zajedničke nabave takvih testova. O čemu je riječ? – Brzi antigen-testovi stižu na tržište i mogu odigrati važnu ulogu, a ono što Komisija predlaže zajednički je, europski pristup odobravanju i korištenju takvih testova. Samo u tom slučaju može postojati međusobno priznavanje rezultata takvog testiranja na COVID-19 – kaže Ursula von der Leyen. Takvi brzi testovi na antigene nisu toliko precizni kao PCR testiranje, koje ostaje najvažniji pokazatelj prisutnosti bolesti COVID-19, no brzi testovi imaju svoje prednosti jer su jeftiniji, lako mogu postati masovno dostupni i brzo pokazuju rezultat.
– Po meni, ti bi testovi trebali biti dostupni u ljekarnama kao testovi na trudnoću – kaže savjetnik predsjednice EK prof. Piot. No da bi se to dogodilo, potrebna je bolja koordinacija svih država članica EU i o tom, kao i o nizu drugih pitanja borbe protiv pandemije. – Bolja koordinacija, znam, zvuči dosadno. Ali to je način da se spase životi. Trebamo razmjenjivati naučene lekcije i najbolje prakse, gledati što se negdje drugdje u svijetu pokazalo lošim, a što dobrim. Na primjer, kad bismo mogli u Europi imati vrlo snažan osjećaj zajednice kakav je prisutan u jugoistočnoj Aziji – dodaje prof. Piot, koji je u znanstvenom svijetu čuven još iz doba kad je sudjelovao u otkrivanju virusa ebole i istraživanju AIDS-a.
Europsko vijeće, koje čini 27 šefova država i vlada, danas zasjeda putem videokonferencije, a visoki izvor upućen u pripremu sastanka kaže nam da će jedna od tema rasprave biti upravo brzi antigen-testovi. Pokušava se osmisliti “zajednički pristup stavljanju takvih brzih testova u uporabu, zajednički kriteriji za procjenu učinka i kontrolu takvog testiranja”, kaže taj izvor i dodaje da je dogovor o tome preduvjet za međusobno priznavanje rezultata takvih testova, a to je krajnji cilj ove koordinacije jer međusobno priznanje onda olakšava putovanja unutar EU. Nitko ne želi da se promet ljudi, roba i usluga unutar EU zamrzne kao na početku globalne pandemije krajem ožujka.
Zbog toga Komisija i jučer ponavlja preporuku državama da nastave jačati digitalne aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje tih kontakata kad se ispostavi da je osoba iz njihove blizine koja je testirana pozitivna na COVID-19. U 27 država članica trenutačno radi 19 takvih nacionalno razvijenih aplikacija, a Komisija želi da se sve različite aplikacije povežu i razmjenjuju podatke. Zasad su povezane samo tri: njemačka, talijanska i irska aplikacija. U nekim zemljama, poput Hrvatske, broj stvarnih korisnika aplikacije iznimno je nizak, što taj digitalni alat čini beskorisnim, no broj korisnika može se povećati ako se građanima objasne prednosti, smatraju u EK. Kao i u Hrvatskoj, u kojoj su vijesti iz KB-a Dubrava uznemirile javnost, i u nizu drugih europskih zemalja čuju se kritike iz redova liječnika i drugih stručnjaka koji kažu da zdravstveni sustavi, i države i regije koje njima upravljaju, nisu najbolje iskoristili vrijeme između dva vala pandemije da bi se bolje pripremili za jesen i zimu.
– Vlada nije uzela u obzir sve lekcije iz prvog vala. Zato će ovaj drugi val biti puno razorniji za bolnički sustav. Bolnice se neće moći nositi s time ako ne poduzmemo drastične mjere – izjavio je Frederic Valletoux, predsjednik Francuske federacije bolnica, u intervjuu za francuski Inter radio. U utorak su u Francuskoj s dijagnozom COVID-19 preminule 523 osobe, što je brojka kakva nije zabilježena od travnja. Predsjednik Emmanuel Macron sinoć se obratio javnosti, a očekivalo se da će najaviti pooštravanje mjera “ograničenog lockdowna”: trenutačno pod režimom noćnog policijskog sata (od 21 do 6 sati) živi 46 milijuna Francuza, dvije trećine stanovništva te zemlje, a pooštravanje mjera moglo bi ići u smjeru proširenja policijskog sata na cijele vikende. Ili u smjeru privremenog prekida nastave u školama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer je ponovno pokušavala s premijerima saveznih pokrajina dogovoriti strože mjere socijalnog distanciranja, a njemački mediji javljaju da je dogovoreno zatvaranje kulturnih i sportskih događaja od ponedjeljka 2. studenoga. Bundesliga će se igrati bez gledatelja.
