Ni peronospora, tuča, mraz, suša ili preobilna kiša ne zadaju toliko briga vinarima kao  čep. Taj naizgled sitan detalj može postati prava noćna mora; neispravan, loš zatvarač može na kraju uništiti cjelogodišnji trud vinogradara i podrumara. Računa se da od tri do pet posto plutenih čepova u čitavom svijetu bude neispravno, a posljednjih se godina kriza s čepovima intenzivira, pa se traže nadomjesci za tradicionalno pluto.

Nada se polagala u plastične, no nisu baš omiljeni, a i rabe se za jednostavna, brzopotrošna vina; ostaje i ekološki problem  kamo s brdima, desecima milijuna tih prirodno nerazgradivih proizvoda? Posljednjih se godina, posebice u Novome svijetu, naveliko počelo baratati navojnim, metalnim čepovima, pribjegavale su im i poznate vinarije, no na žalost pokazalo se da i na njih negativno može djelovati korozija!

Ivica Rakić čovjek je s najvećim iskustvom u tom području u nas i kaže da se proizvodnja pluta smanjuje zbog požara, klimatskih promjena i nekih bolesti na koje ni stručnjaci ne znaju odgovoriti. Računa se da se proizvede oko 4,6 milijuna tona pluta godišnje, a hrastu se kora može ponovno skidati tek nakon devet godina. Sada se za čišćenje novih čepova rabe tekući kisik i limunska kiselina pa zadrže prirodnu tamnu boju, dok se prije rabio sumpor pa su se izbjeljivali.

Svjetski je trend, kaže Rakić, da se za bolja i arhivska vina kupuju prirodni čepovi, i to skuplji, dok se za masovnija, brzopotrošna vina rabe obični, jeftiniji i plastični. Upozorava da bi naši vinari htjeli ekstrakvalitetne čepove  a oni su skupi  a u boce pune vino koje još nije spremno, jer se žure na tržište, forsiraju vino pa ne pomogne ni takav čep i dodaje kako se često dogodi da su im čeljusti na punilici istrošene pa se onda pri punjenju ošteti čep.

Drago Režek, vinar i enolog, tvrdi da nema čepa koji ne može ispasti neispravan, kolika god mu bila cijena, samo je postotak kod skupljih manji. On se među prvima počeo koristiti plastičnim čepovima, još za berbu 98, no uglavnom je odustao zbog prigovora kako zbog njih izostaje ritual otvaranja butelje?!

Najsigurniji je plastični čep, uvjerio se, jedino što vina ispod njih sporije stare.
U nas je nekoliko kuća koja uvoze čepove, među najpoznatijima su Gro-prom (ob. Gorša) i Miva (G. Mohor). U Gro-promu imaju čepove najvećega i najpoznatijeg svjetskog proizvođača, Amorima, kojega zastupa asutrijski Schiesser te, ekskluzivno sa Sardinije, Sugherificio Sargalese.

Plasira se godišnje tri milijuna komada, poznatim vinarijama, od Krauthakera, Enjingija, Đakovačkih vina do Vinoploda i Plančića, i to od najskupljih arhivskih do jeftinijih brzopotrošnih te tzv. angolemarata.

Gordan Mohor ponosan je što su uspjeli nagovoriti vinare da uzimaju čepove više klase jer tako izbjegavaju probleme koji su prije nastajali zbog lošijih, jeftinijih čepova. Čepovima Rich Xiberte iz Španjolske opskrbljuje Krauthakera, Adžića, Enjingija, Grgića, za tu vinariju isporučuje i vrlo skupe (5,7 kn + PDV) arhivske čepove, dok je prosječna cijena od 2 do 5 kuna.

uočene nepravilnosti

KTC s tržišta povlači poznati napitak: Provjerite jeste li ga kupili!

Video sadržaj

grčki princ i princeza

Razvod nakon 14 godina braka: Ljubav ovog kraljevskog para nije potrajala

2

VEČERNJI TV

Krasnec: Plenković je HDZ-ove europarlamentarce iza sebe uvijek tretirao kao 'društvo Naša djeca'

Narušava kvalitetu života

Ovih dana neprestano kišete? Uzročnik nije samo pelud iz zraka, već i nametnik skriven u posteljini, tepihu i namještaju

Liječnica poručuje

'Nemojte za svako šmrcanje i temperaturu juriti doktoru, ovih pet simptoma su glavni znakovi za uzbunu'

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’