Mislite da su tinejdžerske godine najiscrpljujuće razdoblje života? Ili možda dvadesete, kada pokušavamo završiti školovanje, pronaći posao, osamostaliti se i shvatiti što zapravo želimo od života? Možda biste se kladili na tridesete, kada se poslovnim obvezama često pridružuju roditeljstvo i brojne druge odgovornosti. No prema objašnjenju britanske stručnjakinje, najzahtjevnije razdoblje moglo bi nastupiti nešto kasnije, točnije tijekom četrdesetih godina života. Profesorica Michelle Spear, stručnjakinja za anatomiju sa Sveučilišta u Bristolu, objasnila je za britanski Daily Mail zašto se upravo u četrdesetima mnogi ljudi osjećaju kao da im neprestano nedostaje energije. Odgovor se, prenosi Unilad, krije u kombinaciji bioloških promjena i svakodnevnih obveza koje u tom životnom razdoblju često dosežu vrhunac.
U dvadesetima se organizam uglavnom brže oporavlja od fizičkih napora, neprospavanih noći i drugih opterećenja. 'U dvadesetima je tijelo biološki vrlo prilagodljivo. Mišići se brže oporavljaju, upalni odgovori kraće traju, a proizvodnja energije na staničnoj razini učinkovita je i obilna', objasnila je profesorica Spear.
S godinama se ti procesi postupno mijenjaju. To ne znači da četrdesetogodišnjaci odjednom ostaju bez energije, nego da se organizam više ne oporavlja uvijek jednako brzo kao u ranijoj odrasloj dobi. Istodobno, upravo se u tom razdoblju mnogi suočavaju s najvećim zahtjevima privatnog i poslovnog života. Četrdesete su često godine u kojima ljudi preuzimaju odgovornije poslovne položaje, vode timove ili pokušavaju održati financijsku stabilnost obitelji. Kod kuće ih mogu čekati djeca koja ulaze u tinejdžersku dob, sa svim emocionalnim i organizacijskim izazovima koje odrastanje donosi. Uz to, mnogi se počinju intenzivnije brinuti i o vlastitim roditeljima, koji ulaze u stariju životnu dob. Tako nastaje situacija u kojoj svakodnevne obveze zahtijevaju sve više energije, dok se sposobnost organizma da podnosi opterećenja postupno mijenja.
Profesorica Spear taj je fenomen opisala kao nesklad između biologije i zahtjeva svakodnevnog života. 'Naša tijela i dalje su potpuno sposobna proizvoditi energiju, ali to čine u drukčijim uvjetima nego u ranijoj odrasloj dobi, dok zahtjevi za tom energijom često dosežu vrhunac', objasnila je. Ipak, stručnjakinja naglašava da se iskustvo starenja znatno razlikuje od osobe do osobe. Netko u četrdesetima može biti fizički aktivniji, odmorniji i zadovoljniji nego što je bio u dvadesetima, dok se druga osoba iste dobi može suočavati s kroničnim umorom i velikim stresom. 'Dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različite razine energije, ovisno o tome kakvim su opterećenjima izložene', istaknula je Spear.
Važno je naglasiti i da četrdesete nisu znanstveno utvrđene kao najumornije desetljeće za svakog čovjeka. Riječ je o objašnjenju životnih i bioloških okolnosti koje se u toj dobi često preklapaju. Premda četrdesete mogu biti posebno zahtjevne, takvo razdoblje ne mora potrajati do kraja života. Kako godine prolaze, mijenjaju se i okolnosti. Djeca odrastaju, poslovne obveze mogu postati predvidljivije, a mnogi ljudi nauče bolje raspoređivati vrijeme i prepoznavati vlastite granice. Zato osjećaj iscrpljenosti u srednjim godinama ne treba automatski pripisivati starenju. Na njega mogu utjecati san, stres, zdravstveno stanje i životne navike, a dugotrajan ili neobjašnjiv umor razlog je za razgovor s liječnikom.
Od jabuka do indijanskih banana: Vrijeme je za jesensku sadnju, s ovih 12 voćaka ne možete pogriješiti
Otvori KEKS Pay
