Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Zašto nam novogodišnje odluke redovito propadaju?

Prestanak pušenja, manji unos hrane i želja za tjelovježbom na listi su novogodišnjih prioriteta mnogih pojedinaca. No zašto olako odustaju od njih?
31. prosinca 2012. u 10:30 1 komentara 209 prikaza
'20.01.2011., Zagreb - Pusenje E - Cigarete. Elektronska cigareta izgleda isto ili slicno kao i obicna cigareta, ali u njoj nema  sastojaka kao sto su katran, ugljicni monoksid i stotine drugih, vec s
Foto: 'Davor Puklavec/PIXSELL'

Poznat vam je onaj osjećaj koji prati novogodišnja obećanja i odluke koje donosimo? Niste li istu listu napravili i prošle ili pretprošle godine? I koliko ste toga ispunili? Pitanja su to na koja sasvim opravdano odgovore pokušava pronaći The Wall Street Journal. Njegovi su novinari istražili zbog čega smo olako skloni sami sebi zadavati zadatke od kojih, sudeći po istraživanjima, ali i ponavljanju, još lakše odustajemo.

Za uvid u misterioznu potrebu za samokorekcijom dobro dođe istraživanje tima psihologa koje je 1985. godine provelo sveučilište u Scrantonu. Ono je od ispitanika zahtijevalo da kao i prethodnih godina načine listu novogodišnjih odluka o tome što žele promijeniti u 1986. Psiholozi su ih tada pratili sljedećih mjeseci te došli do zanimljivih spoznaja. Čak 60 posto ispitanika priznalo je da je od svojih odluka odustalo u prvih šest mjeseci, no pitanje je koliko ih je od ostalih 40 posto uistinu pokušalo ostvariti zacrtano.

Znanstvenici pretpostavljaju da težina u provođenju novogodišnjih odluka leži u tome što ljudima nije lako promijeniti ustaljene obrasce ponašanja i navike. Za to je potreban izniman trud pa visok postotak onih koji odustaju nije ništa neobično. Pogotovo ako se u obzir uzme da se većina takvih odluka odnosi na odvikavanje od pušenja, masne hrane, slatkiša i ostalih poroka te želja za tjelovježbom.

Kako su takve aktivnosti povezane s našim nesvjesnim dijelom uma, teško ih je mijenjati i činiti automatskim. Za takvo nešto potrebna je upornost i konstantna koncentracija pa znanstvenici preporučuju prvotnu izradu ''akcijskog plana''. Npr. ako netko želi smršavjeti, konstantno si mora govoriti nešto poput: ako sam gladan, između obroka pojest ću samo jabuku. Nakon nekog vremena ta bi izjava trebala dobiti na snazi i dovesti do promjene nezdravih prehrambenih navika. Ali to je samo banalan primjer motivacijskih tehnika koje pojačavaju samokontrolu.

Ako ste stvarno uporni i uvjereni da ćete, ma što god odlučite, izdržati dulje od šest mjeseci, krenite s onim manjim ''lošim'' navikama pa se postupno orijentirajte na teže promjenjive. Takva metoda povećat će šanse za uspjeh pa možda sljedeće godine u ovo doba više nećete donositi još jednu ''staru odluku'' niti osjećati neizbježni deja vu.

>>Nemojte si to raditi pred blagdane: Dijeta je kao odricanje od droge

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak