Gubitak kose za većinu muškaraca ponajprije je estetski problem, no istraživanja već godinama sugeriraju da bi određeni tip ćelavosti mogao biti povezan i sa zdravstvenim stanjem. Posebnu pozornost znanstvenika privlači prorjeđivanje kose na tjemenu, koje je u nekim studijama povezano s većim rizikom od koronarne bolesti srca, metaboličkih poremećaja pa čak i agresivnijih oblika raka prostate. Pritom je važno naglasiti da ćelavost ne znači da će osoba razviti neku od tih bolesti. Riječ je o statističkoj povezanosti, a ne dokazu da gubitak kose uzrokuje bolest, piše Unilad.
Jedna od najcitiranijih analiza objavljena je 2013. godine u časopisu BMJ Open. Znanstvenici su analizirali šest studija koje su obuhvatile približno 37.000 muškaraca i otkrili zanimljivu razliku: s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca bilo je povezano prorjeđivanje kose na vrhu glave, dok povlačenje prednje linije kose nije pokazalo istu povezanost. Još je zanimljivije što je rizik u toj analizi rastao s izraženošću ćelavosti. Muškarci s blagim gubitkom kose na tjemenu imali su 18 posto veći relativni rizik od koronarne bolesti srca, kod umjerene ćelavosti zabilježen je 36 posto veći rizik, a kod izražene 48 posto. Autori su, međutim, naglasili da rezultati pokazuju povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu.
Što bi kosa mogla imati sa srcem? Jedno od mogućih objašnjenja jest da ćelavost i kardiovaskularne bolesti dijele neke zajedničke biološke čimbenike, no mehanizam nije definitivno utvrđen. Analiza objavljena 2014. godine, koja je obuhvatila više od 29.000 ljudi s gubitkom kose, također je ukazala na povećani rizik od koronarne bolesti srca među ćelavim muškarcima. Epidemiolog Guy Eslick pritom je govorio i o povezanosti ćelavosti s povišenim kolesterolom, visokim krvnim tlakom i predijabetesom.
Muški tip ćelavosti, odnosno androgena alopecija, iznimno je čest i tijekom života može zahvatiti velik udio muškaraca. Važnu ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT), koji kod genetski osjetljivih osoba postupno smanjuje folikule dlake, zbog čega kosa postaje sve tanja i na kraju prestaje rasti. Upravo hormonski i genetski čimbenici mogli bi djelomično objasniti zašto se u nekim istraživanjima ćelavost pojavljuje zajedno s drugim zdravstvenim problemima. Drugim riječima, nije nužno da gubitak kose dovodi do bolesti, moguće je da iza oba fenomena stoje neki zajednički procesi.
Priča ne završava na zdravlju srca. Pregled istraživanja objavljen 2026. godine, koji je obuhvatio 20 studija, pronašao je povezanost muškog gubitka kose s povećanim rizikom od agresivnog raka prostate i dobroćudnog povećanja prostate. Najizraženija povezanost ponovno je zabilježena kod muškaraca koji gube kosu na tjemenu i stražnjem dijelu glave.
Ipak, znanstvena slika nije potpuno jednoznačna. Nisu sva istraživanja pronašla jednako snažnu vezu između muške ćelavosti i čimbenika rizika za bolesti srca, zbog čega ćelavost sama po sebi nije dijagnoza niti pouzdan test kojim se može predvidjeti buduća bolest. Muškarac kojem se prorjeđuje kosa zato nema razloga zaključiti da mu je srce bolesno. No ako uz to postoje poznati čimbenici rizika poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, šećerne bolesti, pušenja ili obiteljske povijesti kardiovaskularnih bolesti, mnogo su važnije redovite zdravstvene kontrole nego pogled u ogledalo. Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i kontroliranje poznatih čimbenika rizika ostaju daleko pouzdaniji načini brige o zdravlju srca od bilo kakvog zaključivanja na temelju količine kose na glavi.
Svi ih držimo u kupaonici, a ne bismo trebali: Ovih 6 stvari premjestite već danas
Otvori KEKS Pay
