Da bi kušali obraze crne slavonske svinje u restoranu Crna svinja u Čepinu, nadomak Osijeku, jedni su gosti potegnuli iz Zagreba i nakon večere vratili se kući. Jelo je to koje se pripremalo punih deset sati na 84 stupnja u konvekcijskoj pećnici pa se flambiralo.
– Vrijedi prijeći toliki put zbog njih. Svinjski obrazi općenito, a posebice od crne slavonske svinje, jako su nam popularno jelo. Poanta je da se satima kuhaju u dubokoj masnoći, stavi ih se navečer, a gotovi su tek ujutro. Zato je to komad mesa koji se ne mora rezati, nego se samo stisne vilicom i potpuno se raspada. Preukusan je – počinje Julija Ivanišić, direktorica Terra Negra country cluba. Crna svinja restoran je u sklopu Terra Negra country cluba, u vlasništvu Žito grupe Marka Pipunića. Snažno povezani sa slavonskom crnicom, hraniteljicom i vizijom Slavonije kao mjesta za idiličan život, ističu, korak po korak gradili su prostor za dobre trenutke – za okupljanja, slavlja, dijeljenje ideja, za odmor. Riječ je o kompleksu koji se sastoji od Event Rooma s 220 sjedećih mjesta, prigodnog za svadbe, proslave ili kongrese, zatim restorana Crna svinja te vile sa zanimljivom hortikulturom koju koriste, primjerice, za vjenčanja na otvorenome. Gradit će se na tom imanju i hotel te poliklinika u neposrednoj blizini.
Savjeti za kuhanje jednog chefa koji će svima dobro doći: Ovo želite znati....
Otvoren u osvit pandemije
Inače, restoran je naziv dobio prema autohtonoj slavonskoj pasmini crne svinje, čiji je uzgoj započeo krajem 19. stoljeća na imanju grofa Pfeiffera, u neposrednoj blizini Terra Negre.
Otvoren je prije tri godine, baš u osvit pandemije koronavirusa i lockdowna, no da su se uspješno etablirali na tržištu unatoč poteškoćama, svjedoči i nedavna nagrada – šampionska titula Veliki zlatni suncokret na 5. Međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu, održanom koncem travnja u Cavtatu. A ne tako davno bile su tamo staje, o čemu svjedoče sačuvani korali na koje puca pogled iz restorana. Obnova je počela kada je, prije više godina, Žito grupa kupila posjed. S vremenom se rodila ideja o country clubu. Korali su danas prazni, u njima nema životinja, no omotani su lampicama pa navečer daju romantičan štih, kao i slavonsku notu, što posebice dolazi do izražaja u proslavama i događanjima na otvorenome.
– Kada dolaze u naš kraj, građani iz drugih dijelova Hrvatske obično očekuju kobasice i čvarke ili fiš paprikaš u Baranji, no ja uvijek volim reći da smo mi moderna Slavonija – drukčiji smo, urbani, ali nismo se, naravno, odrekli onoga što jesmo po kodu. Naš je restoran autohtoni, karakterni, i zato smo ga nazvali Crna svinja, jer taj naziv gostima približava Slavoniju. No pristup je moderan, o čemu govori i ambijent, i cijela naša priča te u konačnici i sam jelovnik. Arhitektura je moderni industrijski stil, dok prirodni materijali pokazuju da se ne odvajamo od prirode. Jer, ovo je hedonizam i sklad prirode – ističe naša sugovornica.
Doslovce nadohvat ruke im je velika pršutana Žito grupe, a poveznica s njome je i desetak pršuta izvješenih iznad šanka koji mame poglede.
– Žito grupa ima mesnu industriju, naši Dobro proizvodi na svim su policama trgovina diljem Hrvatske. Pršuti su pravi, ali reklamni, njih ne jedemo. No u restoranu je i staklena vitrina s Dobro proizvodima, od slanine do pršuta, koje gosti mogu kupiti – dodaje direktorica.
Poželjna su lokacija i za kongresni turizam, za koji je do sada praktički jedino odredište bio Osijek, a ni tamo nije velik izbor.
– Velik je interes jer poslovni ljudi iz drugih dijelova Hrvatske više vole mirnu oazu u prirodi nego gradsku vrevu i gužvu. Širimo se u tom smislu, gradit ćemo veliki luksuzni hotel sa 62 sobe i prekrasnim wellnessom. Tijekom tjedna posjećuje nas dosta gostiju koji u Osijek i Slavoniju dolaze poslom, a samim time otvara se i potreba za hotelom i Event Roomom, odnosno kongresnim turizmom.
A kada kroče nogom u restoran Crnu svinju, gosti, i domaći i strani, najradije naručuju – crnu slavonsku svinju.
– Niz je specijaliteta od crne svinje, a pripremamo ih od zaista vrhunskih namirnica. Inače, ono što sami ne proizvodimo, nabavljamo od malih, domaćih proizvođača koji stvarno rade sve kao što se to nekada činilo. Prava je to domaća, slavonska hrana, od mesa do povrća. Da bi restoran bio vrhunski, ključna je vrhunska namirnica. I to je tajna našeg uspjeha – podcrtava Julija Ivanišić.
Crna slavonska svinja posljednjih je godina pravi hit na tržištu. Iako je masnija, stručnjaci za nju kažu da je zdravija, sočnija i ukusnija.
– Čak i oni koji su u startu možda skeptični, zaljube se u to meso i puno češće ga naručuju nego juneće bifteke ili teletinu. Ne stavljamo puno začina na meso, stvar je, ponavljam, prije svega u namirnici, a potom u načinu rezanja i, na koncu, u kuharu koji će je pripremiti – nastavlja.
Na plati od crne slavonske svinje iznimno su popularni čvarci, posebice stoga što ih gosti ne očekuju u lipnju, jer ih se uobičajeno veže za zimu. Na njihovu su jelovniku čvarci prisutni cijele godine, i uvijek su svježi. Konstantno tope nove.
– Dosta smo živahni što se jelovnika tiče, konstantno ga mijenjamo i, što je još zanimljivije, radimo sezonske menije – proljetni, ljetni, jesenski, zimski, gdje su više naglašene sezonske namirnice, a kuhari uvijek daju neki novi doprinos tome. Tako možemo vidjeti i kako naši gosti reagiraju na nova jela, a nerijetko se dogodi da pojedina uđu u stalni meni – dodaje.
U aktualnom, proljetnom meniju tako su svoje mjesto našle šparoge, ali i zapečeni puževi na maslacu sa začinskim biljem. Popularni su im njoki od bundeve s vrhovima lungića i tartufatom. Tomahawk odrezak od crne slavonske svinje također je privukao veliko zanimanje gostiju. Na vinskoj je karti pak gotovo 70 etiketa vina, a široka im je paleta i džinova, viskija, konjaka i rumova. Početak im nije bilo lagan jer im se prepriječila pandemija. Nedugo nakon što su otvorili svoja vrata, morali su ih i zatvoriti jer je nastupio lockdown. Nagrada Suncokret ruralnog turizma time im je dragocjenije priznanje.
Možemo biti nova Istra
– Na razini cijele Hrvatske bila je zaista velika konkurencija pa smo iznimno sretni. Uspjehu je, vjerujemo, pridonijela naša autohtona priča, ali ponajprije namirnice. Nama je važno dati dodanu vrijednost cijeloj regiji. Nije poanta samo raditi za sebe. Slavoniju vidimo kao urbanu turističku destinaciju. Nagrada nam daje dodatni vjetar u leđa jer kontinentalni je turizam, realno, prilično zabačen. Kada se u Hrvatskoj spomene turizam, nitko ne razmišlja o ruralnom. Ideja nam je podići našu regiju i pokazati kako ruralni turizam može puno više. Uvjerena sam da možemo biti nova Istra, polako i uz puno ulaganja, ali nedvojbeno imamo puno toga što možemo ponuditi – naglašava naša sugovornica.
– Iako smo u Čepinu, Terra Negra country club veže se za Osijek, zbog njegove blizine. Volimo se šaliti kako će, kada sagradimo sve što smo zamislili, Osijek biti mjesto pokraj Čepina – zaključuje direktorica.
Zaštitni čep na boci ulja zapravo se ne bi trebao bacati u smeće! Pogledajte za što služi:
