Ja sam mlad muškarac, meni se problemi ne mogu dogoditi. Ovako zvuči najčešći izgovor među muškom populacijom kada je riječ o raku prostate i drugim disfunkcijama muškog reproduktivnog sustava. Specijalist, urolog doktor Duje Rako objašnjava zašto bi to mogao biti problem.
- Problem je upravo u tome što muškarac nema nikakvih poteškoća u početnim stadijima karcinoma prostate. Zato i jesu važni preventivni pregledi i određivanje PSA iz krvi. Iako je najčešća dob u kojoj dijagnosticiramo karcinom prostate 60-75, s preventivnim pregledima bi trebali započeti i prije 50. godine života, osobito ako je netko u obitelji već imao karcinom prostate – pojašnjava doktor Rako.
No, još uvijek previše muškaraca izbjegava posjet urologu, za što je najveći „krivac“ stigma među muškarcima kada je riječ o takvom pregledu.
- Slaba zdravstvena prosvijećenost, tabu i potreba dokazivanja macho statusa muškarca koji je snažan i zdrav te ne može i ne smije biti bolestan svakako doprinose stigmi protiv koje se možemo i trebamo boriti – navodi doktor Rako, ali dodaje da je i strah od pregleda urologa također jedan od faktora zbog kojih muškarci ne idu na redovite preglede.
- Strah od nepoznatog kao i „lovačke priče“ o gubitku nevinosti su vjerojatno najveći problem. Ipak, uvjeren sam da će svakog muškarca dočekati kulturan razgovor i kratak pregled nakon kojeg će biti sigurniji u svoje zdravlje. Sam pregled prostate podrazumijeva pregled prstom kroz anus tijekom kojeg opipavamo tvrdoću i eventualne nepravilnosti na prostati koje nisu vidljive ultrazvukom, a ponekad niti PSA (marker iz krvi) ne mora nužno biti povišen – pojašnjava doktor Rako.
Studeni u znaku muškog zdravlja
Studeni je tako postao mjesec tijekom kojeg se širi svijest o muškom zdravlju općenito. Doktor Rako spomenuo je važne i značajne pokrete na tu temu.
- Osim „no shave November“, postoji Movember, The Urology Foundation, EAU urology week, Prostate Cancer UK, Europa Uomo i mnoge druge udruge i akcije koje promiču svjesnost o urološkim stanjima i bolestima. Isprva je to bilo limitirano samo na karcinom prostate, no s vremenom se proširilo u svijest o „muškom zdravlju“ općenito. Svijest ciljane populacije je svakako sve bolja, no daleko smo od npr. svjesnosti žena o karcinomu dojke ili karcinomu grlića maternice (iako ni kod njih situacija nije dovoljno dobra). – ističe doktor.
Nažalost, ne postoji način kako se karcinom prostate može prevenirati, ali se barem može otkriti na vrijeme.
- Karcinom trebamo otkriti dovoljno rano kako bi mogli ponuditi različite oblike liječenja koji mogu dovesti do izlječenja. Slaba zdravstvena prosvjećenost, tabu, potreba dokazivanja macho statusa muškarca koji je snažan i zdrav te ne može i ne smije biti bolestan svakako doprinose stigmi protiv koje se možemo i trebamo boriti – jer bolest ne bira; nije pacijent odabrao biti bolestan – potvrđuje doktor Duje Rako. Njegova poruka o tome kad bi se muškarci trebali javiti na pregled može se ukratko svesti na slušajte svoj organizam.
- I laiku je razumljivo kako će se kod pojave tegoba s mokrenjem, erekcijom ili ejakulacijom „morati“ javiti urologu. No, lakše je liječiti bolest u njenoj ranijoj fazi, pa bi svakako mogli savjetovati rutinske preventivne preglede (npr. u sklopu sistematskih pregleda ali i neovisno o njima) muškarcima svake životne dobi, kao što i žene odlaze ginekologu na redovne godišnje preglede – ističe doktor Rako.
Postoje faktori koji utječu na razvoj karcinoma
Po pitanju učestalosti uroloških pregleda, doktor kaže da sve ovisi o nekoliko različitih faktora.
- Ovisno o dobi, simptomima i tegobama te rizičnim čimbenicima nekima je dovoljno jednom u par godina, a netko bi trebao svake godine ili možda čak i češće. Preventivni pregled se sastoji od ciljanog razgovora (tzv. anamneza), pregleda testisa kod mlađih i pregleda prostate kod starijih muškaraca. Od velike nam je pomoći i UZV dijagnostika te laboratorijski nalazi. – kaže doktor Duje Rako i dodaje da postoji niz predispozicija kada je riječ o ovom problemu.
- Dob, afro-karibijsko porijeklo, muški srodnik koji je imao karcinom prostate (otac, stric, djed po ocu), karcinom dojke kod majke, pušenje i pretilost su neki od faktora rizika za razvoj karcinoma prostate. Očito, samo prestankom pušenja i regulacijom tjelesne težine možemo donekle utjecati na sprječavanje razvoja karcinoma prostate – navodi doktor Rako. Za kraj kaže, bilo bi dobro poraditi na edukaciji o ovoj izrazito važnoj temi.
- Osim tekstova na specijaliziranim portalima raznih farmaceutskih kompanija te sporadičnih objava na društvenim mrežama pojedinih kolega kao i njihovih blogova, strukturiranih informacija nažalost nema. To je vjerojatno stvar na kojemu bi mi kao struka u dogovoru sa neprofitnim organizacijama i/ili udrugama pacijenata trebali više poraditi – zaključuje doktor Rako.
Upravo Croatia Poliklinika njeguje stručnost, individualni pristup pacijentu i time stvara povjerenje koje je nužno kada su ovako osjetljive teme u pitanju. Croatia Poliklinika pacijentima već dugi niz godina omogućuje obavljanje specijalističkih pregleda urologa uz suvremenu opremu i visoko educirani medicinski kadar. Temeljem anamneze i kliničkog pregleda te uz dodatne obrade, postavljaju adekvatnu kliničku dijagnozu uroloških bolesti, nakon čega propisuju terapiju i/ili daljnje postupke. Pravovremeno i točno postavljena dijagnoza olakšat će liječenje i spriječiti neželjene posljedice i komplikacije koje su najčešće izlječive ako su otkrivene u ranom stadiju. U ugodnoj atmosferi Croatia Poliklinike možete obaviti pregled, kontrolu, dijagnostiku, ali i terapiju mnogih uroloških stanja.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia Poliklinikom.
