Kada govorimo o raku pluća, najčešće pomislimo na pušenje i druge štetne utjecaje iz okoliša. No, novo istraživanje pokazuje da bi važnu ulogu u razvoju ove bolesti moglo imati i ono što svakodnevno jedemo. Znanstvenici su otkrili zanimljivu povezanost između prehrane bogate šećerom i mastima te procesa koji mogu potaknuti rast tumora u plućima. Prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od razvoja određenih vrsta raka, a brojna su istraživanja već pokazala povezanost između pojedinih prehrambenih navika i povećanog rizika od bolesti.
Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Florida došli do novih otkrića koja sugeriraju da bi nezdravi prehrambeni izbori mogli utjecati i na razvoj raka pluća, piše The Sun. Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Metabolism, usredotočilo se na povezanost prehrane, nakupljanja glikogena u plućnom tkivu i razvoja tumora.
Rezultati istraživanja pokazali su da prehrana bogata mastima i šećerom može potaknuti nakupljanje glikogena u plućnom tkivu. Glikogen je pohranjeni oblik glukoze koji stanice raka mogu koristiti kao izvor energije. Znanstvenici su taj proces slikovito opisali kao "divovsku lizalicu za stanice raka koje vole slatko". Drugim riječima, povećane zalihe glikogena mogle bi stvoriti povoljnije uvjete za rast i razvoj određenih tumora.
"Tradicionalno nismo smatrali rak pluća bolešću povezanom s prehranom", objasnio je Ramon Sun, profesor i direktor Centra za napredna biomolekularna istraživanja na Sveučilištu Florida, "Već znamo za tu povezanost kod raka gušterače ili jetre, ali kada je riječ o raku pluća, utjecaj prehrane rijetko se spominje".
Kako bi bolje razumjeli ulogu glikogena u razvoju raka pluća, istraživači su analizirali uzorke tkiva pacijenata kojima je dijagnosticirana ova bolest. Otkrili su da adenokarcinomi pluća sadrže znatno više razine glikogena u usporedbi sa zdravim plućnim tkivom i drugim vrstama raka pluća. Adenokarcinom je vrsta raka koja nastaje u žljezdanom tkivu pluća, a čini čak 40 posto svih dijagnoza raka pluća.
Kucni o drvo, ne prosipaj sol! Ovo je devet najpoznatijih praznovjerja u našim krajevima
Kako bi dodatno provjerili svoje nalaze, znanstvenici su proveli eksperimente na genetski modificiranim miševima. Posebno su proučavali ulogu enzima laforina, koji je važan za regulaciju glikogena. Miševi kojima je nedostajao taj enzim pokazivali su povećano nakupljanje glikogena. Kada su ih istraživači hranili kukuruznim sirupom s visokim udjelom fruktoze i kukuruznim uljem, sastojcima karakterističnima za takozvanu zapadnjačku prehranu, razvili su veći broj tumora visokog stupnja.
S druge strane, kada su znanstvenici uklonili gen glikogen sintaze, odgovoran za proizvodnju glikogena, rast tumora znatno se smanjio. Ti rezultati upućuju na to da nakupljanje glikogena ima važnu ulogu u razvoju adenokarcinoma pluća.
Zašto bi zapadnjačka prehrana mogla predstavljati problem?
Znanstvenici su posebnu pozornost posvetili takozvanoj zapadnjačkoj prehrani, koju karakterizira visok unos prerađene hrane, rafiniranih žitarica, crvenog mesa, zaslađenih pića i nezdravih masti. Istovremeno, takav način prehrane često uključuje premalo voća, povrća i vlakana. Prema rezultatima istraživanja, prehrana bogata mastima i šećerom mogla bi stvoriti uvjete u kojima plućno tkivo postaje osjetljivije na agresivan rast tumora.
Zbog toga istraživači smatraju da bi prehrambene navike trebale dobiti veću pozornost u raspravama o prevenciji raka pluća. "Naš dugoročni pristup prevenciji raka trebao bi oponašati uspjeh kampanja protiv pušenja, s većim naglaskom na osvješćivanje javnosti i strateške aktivnosti koje promiču zdravije prehrambene izbore kao ključnu komponentu prevencije bolesti", naglasio je Ramon Sun.
Osim što otvara nova pitanja o povezanosti prehrane i raka pluća, istraživanje pruža i dodatne uvide u moguće načine liječenja ove bolesti. Naime, postoje terapijski pristupi usmjereni na regulaciju glikogena, a znanstvenici ističu i važnost preventivnih mjera. Matthew Gentry, profesor biokemije i molekularne biologije na Sveučilištu Florida, naglašava da zdrave životne navike ostaju jedan od temelja dugoročnog očuvanja zdravlja. "Uravnotežena prehrana bogata hranjivim tvarima, redovita tjelesna aktivnost i smanjenje unosa alkohola temeljne su strategije za dugoročno zdravlje", istaknuo je Gentry.
Novo istraživanje tako pruža dodatne uvide u moguće mehanizme kojima prehrana može utjecati na razvoj raka pluća. Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjela ta povezanost kod ljudi, rezultati upućuju na važnost prehrambenih navika u očuvanju zdravlja. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i ograničavanje konzumacije alkohola ostaju važni koraci u smanjenju zdravstvenih rizika, a nova otkrića sugeriraju da bi njihova uloga mogla biti značajna i kada je riječ o raku pluća.
Otvori KEKS Pay
