Stope demencije mogle bi se potencijalno smanjiti diljem svijeta kada bi ljudi počeli usvajati jednu jutarnju rutinu, tvrdi liječnik dr. Neal K. Shah. Oslanjajući se na statistike neuroloških eksperimenata, on u svom videu objašnjava da nonagenarci, odnosno ljudi u devedesetim godinama koji ostaju "kognitivno oštri", svi prakticiraju isti pristup buđenju svakoga dana. "Neurolozi su proučavali ljude koji su ostali kognitivno oštri i u svojim 90-ima i stalno su pronalazili istu stvar u njihovoj jutarnjoj rutini. Ali prvo, morate razumjeti što se događa s vašim mozgom noću", započeo je dr. Shah. Objasnio je kako ljudski mozak tijekom spavanja prolazi kroz potpuni ciklus čišćenja, ispirući vrlo toksične proteine koji se nakupljaju kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću, a ključ za kvalitetu tog procesa, tvrdi, leži u onome što napravimo idućeg jutra.
"Ono što većina ljudi ne zna jest da je kvaliteta večerašnjeg ciklusa čišćenja određena onim što radite sutra ujutro", nastavio je liječnik, "Unutar prvih 30 minuta nakon buđenja, većina ljudi uzima svoj telefon, skrola i time slučajno sabotira najvažniju stvar u svom mozgu koji stari." Prema njegovim riječima, mozak ima glavni sat koji se aktivira jednim specifičnim okidačem svako jutro. Ako se taj okidač aktivira ispravno, san će biti dubok i obnavljajući, no ako se godinama radi pogrešno, štetni proteini počet će se nakupljati. Rješenje je, kako kaže, besplatno, traje desetak minuta i gotovo ga nitko ne radi namjerno, a riječ je o izlaganju očiju izravnoj sunčevoj svjetlosti. "Unutar prvih 30 minuta nakon buđenja, prije bilo kakvih ekrana, čak i prije kave, prije svega. Ta jedna odluka postavlja vaše razine kortizola, melatonina i noćni ciklus čišćenja vašeg mozga", pojasnio je.
Iako je namjera dr. Shaha očito bila dobra, njegov je video izazvao i brojne reakcije te pokrenuo raspravu. Neki su korisnici bili skeptični, ističući da "demencija postoji duže od pametnih telefona" i pitajući postoje li dokazi da je stopa demencije značajno porasla u posljednjih 20 godina, otkad su ekrani postali sveprisutni. Drugi su, pak, naglasili praktične probleme, poput života u područjima s vrlo malo sunčeve svjetlosti, što takvu rutinu čini nemogućom za svakodnevno prakticiranje. S druge strane, javili su se i oni koji su potvrdili korisnost savjeta. "Prije mjesec dana počeo sam ustajati kako bih gledao izlazak sunca. Sada je to navika. Prirodno se budim neposredno prije izlaska, bez obzira na vrijeme, kao magijom. Gledam i zalazak sunca. Stvarno pomaže kod spavanja. Nisam znao da pomaže i kognitivnom zdravlju", otkrio je jedan korisnik.
Ova rasprava otvara šire pitanje: svodi li se prevencija demencije doista na jednu "čarobnu" odluku ili je riječ o znatno složenijem pristupu? Dok su jednostavni savjeti privlačni, vodeći svjetski stručnjaci sve više naglašavaju kako ne postoji jedan čarobni štapić, već da je prevencija demencije maraton koji zahtijeva usvajanje niza cjeloživotnih zdravih navika. Ključ nije u jednom jutarnjem činu, već u holističkom pristupu koji obuhvaća prehranu, tjelovježbu, mentalnu stimulaciju i upravljanje općim zdravljem. Iako izlaganje suncu može pomoći u regulaciji ciklusa spavanja i buđenja, ono je samo jedan dio puno veće slagalice očuvanja zdravlja mozga.
Prema izvješću ugledne Lancet komisije iz 2024. godine, rješavanjem 14 promjenjivih faktora rizika moglo bi se spriječiti ili odgoditi čak do 45 posto slučajeva demencije. Ti faktori obuhvaćaju širok spektar životnih aspekata, od obrazovanja u ranoj dobi do upravljanja kroničnim bolestima u srednjoj i kasnijoj životnoj dobi. Među ključnim preporukama ističu se redovita tjelesna aktivnost, čak i umjerenog intenziteta poput brzog hodanja, te usvajanje zdrave prehrane po uzoru na mediteransku ili MIND dijetu, bogatu povrćem, bobičastim voćem, cjelovitim žitaricama i ribom.
Jednako je važna i kognitivna te društvena aktivnost, što uključuje učenje novih vještina, čitanje, rješavanje zagonetki i održavanje društvenih kontakata, jer sve to pomaže u izgradnji takozvane kognitivne rezerve. Naravno, tu je i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjernog unosa alkohola, kao i pažljivo upravljanje kardiovaskularnim zdravljem, što podrazumijeva redovitu kontrolu visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa.
Jutro je idealno vrijeme za uspostavljanje rutina koje podržavaju dugoročno kognitivno zdravlje, a stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji zajedno čine snažan temelj. Sve započinje hidratacijom; pijenje vode odmah nakon buđenja iznimno je važno jer je mozak sastavljen od oko 80 posto vode, a čak i blaga dehidracija može negativno utjecati na kognitivne funkcije. Nakon toga slijedi uravnotežen doručak, za koji novija istraživanja pokazuju da bi njegovo preskakanje moglo povećati rizik od kognitivnog pada kod starijih osoba, jer osigurava glukozu, primarno gorivo za mozak.
Jutarnju rutinu dobro je zaokružiti i laganom tjelovježbom, poput kratkog istezanja ili šetnje, kako bi se potaknula cirkulacija krvi u mozgu i poboljšao fokus, te mentalnom stimulacijom, primjerice čitanjem ili planiranjem dana, što aktivira mozak i priprema ga za dnevne izazove. Zaključak je jasan: briga o kognitivnom zdravlju je maraton, a ne sprint, a zdrave navike, uključujući i one jutarnje, predstavljaju važne korake na tom dugom putu očuvanja bistrog uma.
Zaboravljate datume, pitanja ponavljate, 'nestaju' vam stvari? Ovo je 10 ranih znakova demencije
Otvori KEKS Pay
