Kada govorimo o zdravlju srca, najčešće razmišljamo o pravilnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i izbjegavanju pušenja. No postoji još jedan važan čimbenik koji mnogi zanemaruju, a riječ je o dovoljno kvalitetnog sna. Spavanje nije samo odmor, nego aktivan proces tijekom kojeg tijelo regulira krvni tlak, šećer u krvi, upalne procese i rad srca. Kronična neispavanost zato može dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav, piše portal Eating Well. 'Sve životinje spavaju, što nam govori da je san prirodan i neophodan dio života. Zato nije iznenađujuće da kronični nedostatak sna može imati vrlo široke posljedice za organizam', objašnjava kardiologinja dr. Elizabeth Klodas.
Jedan od načina na koji premalo sna utječe na srce jest pojačana aktivnost simpatičkog živčanog sustava, odgovornog za reakciju 'bori se ili bježi'. Kada smo kronično neispavani, tijelo dulje ostaje u stanju povećane pripravnosti. 'Nedostatak sna utječe na kardiovaskularni sustav povećanjem simpatičke aktivnosti i upalnih procesa. To pogoduje povišenom krvnom tlaku i poremećajima srčanog ritma', kaže Klodas.
Dugotrajno povišen krvni tlak prisiljava srce da radi pod većim opterećenjem te može oštetiti krvne žile. Nedovoljno sna povezuje se i s povišenim vrijednostima određenih upalnih biljega. Nutricionistica Danielle Smiley navodi C-reaktivni protein (CRP) i interleukin-6. Kronični upalni procesi mogu nepovoljno djelovati na unutarnju stijenku krvnih žila te pridonijeti procesima povezanima s razvojem ateroskleroze. Čak i kratkotrajno ograničavanje sna može smanjiti osjetljivost organizma na inzulin. Dugoročno poremećena regulacija glukoze povećava rizik od dijabetesa tipa 2, koji je ujedno važan čimbenik rizika za bolesti srca.
Neispavanost može djelovati i posredno. Kada smo umorni, manje se krećemo i češće posežemo za hranom koja nam pruža brzi osjećaj ugode. 'Možemo manje vježbati jer smo umorni, a možemo se i lošije hraniti jer nismo dovoljno usredotočeni na zdrave izbore', objašnjava Klodas.
Stručnjaci za većinu odraslih preporučuju otprilike sedam do devet sati sna tijekom noći, pri čemu je važna i njegova kvaliteta. Glasno hrkanje, buđenje uz osjećaj gušenja ili nedostatka zraka te izrazita dnevna pospanost mogu biti znakovi apneje u snu i razlog za razgovor s liječnikom. Kvaliteti sna može pomoći redovita tjelesna aktivnost. Klodas kaže da čak i 15-minutna šetnja može pomoći u smanjivanju stresa. Preporučuje se i izbjegavanje alkohola pred spavanje jer, iako može olakšati uspavljivanje, kasnije može poremetiti san.
Dobro je smanjiti korištenje mobitela i drugih ekrana otprilike sat vremena prije odlaska u krevet te izbjegavati kasne i obilne obroke bogate šećerom. Smiley preporučuje uravnoteženu večeru s vlaknima, proteinima i zdravim masnoćama, idealno dva do tri sata prije spavanja. Poruka stručnjaka jednostavna je: briga o srcu ne završava zdravom prehranom i vježbanjem. Kvalitetan san također je važan dio očuvanja kardiovaskularnog zdravlja, a kroničnu neispavanost ne bismo trebali prihvaćati kao normalan dio života.
Ovo je 10 najljepših stadiona na svijetu: Od modernih čuda do remek-djela
Otvori KEKS Pay
