Srčani udar može se dogoditi svakome, no postoje čimbenici koji rizik značajno povećavaju. Nastaje kada je protok krvi prema srcu blokiran, a simptomi mogu uključivati bol u prsima, nedostatak zraka, blijedu, plavičastu ili sivkastu kožu te opću slabost. Kardiokirurg dr. Jeremy London upozorio je da srčani udar mogu doživjeti i ljudi koji se naizgled čine zdravi, aktivni i u dobroj formi. Dr. London objašnjava da mnogi srčani udari nastaju zbog ateroskleroze, stanja u kojem se arterije sužavaju i otežavaju protok krvi. U tom slučaju problem su najčešće začepljenja povezana s kolesterolom. Upravo zato povišen kolesterol ostaje jedan od važnih čimbenika rizika koje ne treba ignorirati, piše LAD Bible
Među najvećim rizicima liječnik posebno ističe pušenje. British Heart Foundation navodi da su kemikalije iz cigareta vrlo štetne za srce jer mogu učiniti stijenke arterija ljepljivima, zbog čega se na njih lakše nakupljaju masne naslage. S vremenom to može suziti arterije i smanjiti prostor kroz koji krv normalno protječe.
Još jedan važan čimbenik je stres. Sam po sebi možda neće izravno izazvati srčani udar, ali često vodi prema navikama koje povećavaju rizik, poput pušenja, lošije prehrane, prejedanja ili manjka kretanja. Zato upravljanje stresom nije samo pitanje mentalnog zdravlja, nego i zaštite srca. Dr. London upozorava i na takozvani metabolički skup rizika, koji uključuje dijabetes, visoki krvni tlak i abdominalnu pretilost. Posebno ističe velik opseg struka, jer masno tkivo nakupljeno oko trbuha može biti znak većeg opterećenja za organizam. Prema njegovim riječima, zdrava prehrana, redovita tjelovježba, manje stresa, nepušenje i zdrava tjelesna težina mogu pomoći u smanjenju rizika.
Loša prehrana i nedostatak kretanja poznati su rizici, no liječnik naglašava i važnost sna. British Heart Foundation san opisuje kao jedan od manje poznatih, ali važnih temelja zdravlja srca. Redovito spavanje manje od sedam sati povezano je s većim rizikom od povišenog krvnog tlaka noću, poremećaja srčanog ritma i kardiometaboličkih problema. S druge strane, ni predugo spavanje nije uvijek znak dobrog zdravlja. Spavanje dulje od devet sati povezivalo se s većim rizikom od kardiometaboličkog sindroma, krućih arterija, moždanog udara i smrti od srčanih bolesti ili moždanog udara. Dugotrajan loš san može dodatno opteretiti imunološki sustav i pridonijeti oštećenjima krvnih žila.
Na popisu čimbenika rizika nalazi se i alkohol. Pretjerana konzumacija može povećati mogućnost razvoja visokog krvnog tlaka te je povezana s brojnim srčanim i krvožilnim bolestima. Preporučuje se umjerenost, ograničavanje unosa alkohola i nekoliko dana u tjednu bez alkohola.
Iako se srčani udar ne može uvijek spriječiti, promjene životnih navika mogu smanjiti rizik. Stručnjaci savjetuju prestanak pušenja, održavanje kolesterola i krvnog tlaka na zdravoj razini, uravnoteženu prehranu, manje soli i zasićenih masnoća, zdravu tjelesnu težinu, redovito kretanje i smanjenje unosa alkohola. Ako se pojave simptomi koji upućuju na srčani udar, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Okusi djetinjstva iz kuhinje naših mama i baka: Ljeta milenijalaca mirisala su na ovih 10 jela