Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 156
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kakva dijeta?

Jesu li masti zdrave ili opasne? Jesu li naše bake bile u pravu?

Žena i hrana, mršavljenje, prehrana, jelo
Foto: Thinkstock
1/11
04.07.2016.
u 13:00

Kriška kruha u organizmu pretvori se u šećer, a on se taloži u masti, stoga je ključ u kombiniranju.

Nedavno je britanski National Obesity Forum, koji okuplja profesionalce koji se bave problemom kontrole težine, objavio da se više ne savjetuje brojenje kalorija, konzumiranje niskomasne hrane i ugljikohidrata na štetu masti. To je još jedan u nizu obrata u raspravi o tome koja je dijeta zapravo ispravna, ona klasična s jasno raspodijeljenim omjerima nutrijenata ili, primjerice, Atkinsova.

Uskladišteni šećeri

Utjecajni znanstveni magazin New Scientist o ovoj je kontroverziji napravio cijelu temu prisjećajući se kontroverznih nalaza koja su oblikovala moderan način zdrave prehrane. Ne jednom, navodi se, pokazalo se kako Atkinsova dijeta u kojoj se preferiraju meso i masnoća na štetu povrća i voća davala bolje rezultate u gubitku težine i smanjenju razine kolesterola. Ugljikohidrati su se smatrali pogubnim poput unosa šećera te bi na dijabetičare, primjerice, utjecali podjednako pogubno. Posljedica dijete po uzoru na Atkinsovu, tvrdi se, bila je čak i povlačenje dijabetesa. Razlog je jasan, škrob je jednostavno visokomolekularni ugljikohidrat, dugi lanac molekula polisaharida koji se u probavi doista brzo pretvara u šećer.

Tako je kriška kruha po tome jednaka trima čajnim žličicama šećera. Pečeni krumpir koji se smatra zdravim, jednak je kao devet čajnih žličica šećera. Brzina oslobađanja tog “uskladištenog” šećera ovisna je o tome s čime te namirnice jedemo. Nekako bismo rekli da je to slično uobičajenoj našoj poštapalici “izbaci kruh”.

Ne bježi se, međutim, ni u ovoj obnovljenoj teoriji od zaključka da je najvjerojatniji razlog srčanih bolesti nedovoljno vježbanje i prevelik unos šećera. Što je ovdje posrijedi i hoće li ovaj novi obrat ponovo protresti način na koji se hranimo, upitali smo mag. nutr. Dianu Gluhak.

– U današnje vrijeme, kada razne dijete niču kao gljive poslije kiše, kod odabira određenog režima prehrane treba biti oprezan. U zadnje vrijeme dosta slušamo o tome kako su sada masti opet u redu i popularne, a ugljikohidrati ne valjaju. Dva glavna igrača koja okupiraju prehrambenu scenu u posljednjih nekoliko godina nedvojbeno su masti i ugljikohidrati i njihov benefit, odnosno štetnost po zdravlje. Sukladno mojem iskustvu, svaka medalja ima dvije strane. Stvar je u dozi, a postavlja se i pitanje koji ugljikohidrati ili koje masti, u kojim kombinacijama, kada, sukladno kojem životnom stilu i s kojim ciljem. Kroz vrijeme, popularnost ugljikohidrata i masti mijenja se i doseže svoje vrhunce. Pitanje koje se postavlja danas jest jesu li masti toliko dobre, odnosno jesu li ugljikohidrati toliko loši? Odgovor je negativan u oba slučaja, ističe mag. Gluhak te dodaje kako je stvar u dozi i pretjerivanju u količini određene hrane, ali ujedno i kroničan manjak tjelesne aktivnosti.

– Da sumiramo, većina prehrane koju prosječna osoba konzumira danas se sastoji od obroka koji se kupe usput, s nogu, od proizvoda iz pekare, raznih slatkiša i zaslađenih sokova, meso jedemo u količinama koje nismo jeli nikada do sada, dok, s druge strane, variva jedemo razmjerno malo, povrće rijetko posjećuje tanjur, a riba još i manje iako smo mediteranska zemlja – kaže Diana Gluhak pa nastavlja kako na masnoćama koje nisu za prženje uglavnom pržimo, a za druge ne želimo ni čuti. I u svemu tome – kretanja je premalo.

Samo jedan korak

– Zbrojimo li sve to, evidentno dobivamo strahoviti porast kroničnih nezaraznih bolesti prouzročenih lošim stilom života. Točno je da ugljikohidrata konzumiramo previše i potrebno je dosta toga zamijeniti vlaknastim povrćem. No, jedemo previše hrane općenito, a krećemo se premalo. U konačnici, nisu ugljikohidrati potpuno loši igrači. Iako je lako i popularno upirati prstom u jednog jedinog krivca – ugljikohidrate i tako riješiti sve probleme. Ugljikohidrati sami po sebi nisu problem, čine samo korak više prema lošem ishodu – ističe magistra prehrane.

>>Hranimo se krivo: Pretilost i pothranjenost postaju 'novi standard'

>>Kako izgubiti 5 kilograma u dva tjedna? Evo ovako...

Komentara 1

Avatar Getrib
Getrib
21:24 04.08.2016.

Stručnjaci nas prečesto obavještavaju o nekim svojim saznanjima koja zbunjuju ljude. Neka se već jednom usaglase o problemima prehrane a svoje pojedinačne radove neka raspravljaju na stručnim skupovima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije