Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 90
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Koliko je pretilih u Hrvatskoj?

Hrvatska iznenadila na europskoj karti: Evo gdje se nalazimo u odnosu na susjede i ostatak svijeta po pitanju pretilosti

Eurostat
08.09.2026.
u 11:30
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Njemačka je na 20,8 posto, Bugarska na 20,9 posto, Danska na 20,5 posto, dok Poljska bilježi 19,4 posto.

Pretilost je jedan od velikih javnozdravstvenih izazova današnjice, no njezina zastupljenost znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Nova Eurostatova karta s podacima za 2025. godinu pokazuje koliki udio odraslog stanovništva u europskim zemljama ima indeks tjelesne mase (BMI) 30 ili više, odnosno prema toj mjeri ulazi u kategoriju pretilosti. Prema podacima prikazanima na karti, prosjek Europske unije iznosi 16,3 posto. To znači da otprilike svaka šesta odrasla osoba prema BMI-ju ulazi u kategoriju pretilosti.

Hrvatska je vrlo blizu europskog prosjeka. Prema prikazanim podacima, 16,5 posto osoba u dobi od 18 i više godina u Hrvatskoj ima BMI od najmanje 30. Razlike među pojedinim europskim zemljama pritom su poprilične. Najveći udio na karti bilježi Malta, čak 26,6 posto, što znači da više od četvrtine odraslog stanovništva prema BMI-ju ulazi u kategoriju pretilosti. Visoke vrijednosti vidljive su i u baltičkim i sjevernijim zemljama. U Latviji je udio 24,6 posto, u Finskoj 23,2 posto, Irskoj 22,1 posto, Estoniji 22 posto, a Litvi 21,5 posto.

Foto: Eurostat

Njemačka je na 20,8 posto, Bugarska na 20,9 posto, Danska na 20,5 posto, dok Poljska bilježi 19,4 posto. Na drugom kraju ljestvice posebno se ističe Italija sa samo 7 posto, što je daleko ispod prosjeka Europske unije. Relativno niske vrijednosti vidljive su i u Grčkoj, gdje udio iznosi 12,8 posto, Rumunjskoj s 12,9 posto te Bugarskoj s 15,4%. 

Hrvatskih 16,5 posto tek je nešto više od prosjeka EU-a od 16,3 posto. Od susjednih zemalja za koje su na karti dostupni podaci, Slovenija bilježi 18,6 posto, Srbija 13,6 posto dok je Austrija na 17,6 posto, a Mađarska na 17,7 posto. Podaci za neke europske države na karti nisu dostupni, zbog čega nije moguće napraviti potpunu usporedbu svih zemalja.

Važno je pritom naglasiti da se karta temelji na indeksu tjelesne mase (BMI), koji se izračunava na temelju odnosa tjelesne mase i visine. BMI od 30 ili više uobičajeno se koristi kao prag za kategoriju pretilosti. Ipak, BMI sam po sebi ne daje potpunu sliku zdravstvenog stanja pojedinca. Ne razlikuje masno tkivo od mišićne mase niti pokazuje raspored masnog tkiva, pa se kod procjene individualnog zdravlja uz njega uzimaju u obzir i drugi pokazatelji. Unatoč tome, na razini velikih populacija BMI se često koristi za praćenje učestalosti pretilosti i usporedbu trendova među državama. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata