Iako se u ljetno vrijeme očekuje da će se atraktivna tematika poput špijunskog trilera solidno prodavati, Večernjakova je trilogija "Odbrojavanje" postigla i više od toga. Otkrivamo tko stoji iza pseudonima Patrick Hughes, koja je bila motivacija da se ode u sferu ne tako čestu za hrvatsku beletristiku te na koji se način uspješno povezuje naša klasična priča o emigrantu s međunarodnim intrigama u kojoj se isprepliću interesi velikih sila i njihovih tajnih službi. Na pitanja odgovara sam Patrick Hughes, odnosno Zdravko Basarić, pisac „odgovoran" za sve popularniju trilogiju. Basarić ima dvije fakultetske diplome, iz telekomunikacija i energetike, te je magistar ekonomskih znanosti (IT menadžment). Prvi je njegov roman „Requiem Galactica" koji je objavljen 1995., a dvije godine kasnije objavio je „Rapsodiju na otoku Susku" koja je objavljena i u Sjedinjenim Državama.
:: Mislite li da je moguće da svijet funkcionira na način kakav ste opisali u trilogiji?
Kad su u pitanju interesi velikih zemalja, posebice supersila, krupnog kapitala, lobija, onda ovaj svijet funkcionira na prilično opasan način koji nas je već doveo do jednog kraja, ovdje prije svega mislim na velike razlike između razvijenih zemalja i ostatka svijeta, nadzor nad tehnologijama, trgovinu oružjem te na činjenicu da je Nikola Tesla, izgleda, bio vrlo blizu otkrića kako dobiti doslovno besplatnu energiju iz Zemljina magnetskog polja, no mi smo nažalost imali 20. stoljeće i naftu koju i dan-danas koristimo, kojom smo zagadili okoliš i zbog koje se još uvijek ratuje. Upravo sam zato u trilogiji iskoristio izum Nikole Tesle, hrvatsko-američkog znanstvenika čiji je brend Hrvatska slabo iskoristila.
:: Imaju li doista tajne službe ovoliki utjecaj?
Uzmimo za primjer činjenicu da su agenti FBI-ja bili prvi koji su ušli u Teslinu sobu u hotelu New Yorker kada je ovaj veliki svjetski genij umro. Kovčege prepune nacrta odvezli su u nepoznato i do danas se ne zna o kojim je projektima riječ. Ako govorimo o utjecaju tajnih službi u današnjem svijetu, tada govorimo o nacionalnoj sigurnosti zemalja koje imaju jasnu strategiju, ali i moć. Osvrnimo se samo na proteklih šezdesetak godina i imat ćemo vrlo jasan odgovor na ovo pitanje. Od Hladnog rata pa do današnjeg odnosa između Kine, Indije, SAD-a, Rusije, Irana... tajne službe sigurno imaju i "neki" utjecaj.
:: Ima li Martinov lik poveznicu s nekom stvarnom osobom?
S obzirom na to da sam imao prigodu nekoliko puta boraviti u SAD-u, lik Martina Balarina ima čvrstu poveznicu s mnogim našim Hrvatima koji su bili doslovno žrtve totalitarnog partijskog režima. Nažalost, svjedoci smo mnogih ubojstava hrvatskih emigranata po svijetu koji su sanjali neovisnu Hrvatsku. Martin nije ništa drukčiji od njih. Sanjao je slobodu i želio se dokazati isključivo svojim radom, znanjem, inovativnošću. Tko se osamdesetih borio upravo za ove vrijednosti te za demokratski sustav i slobodnu Hrvatsku, bio je neprijatelj ondašnje države koja je uglavnom nagrađivala samo podobne.
:: Martin doista izgleda kao tipski emigrant 80-ih godina.
Upravo sam u SAD-u imao prigodu upoznati mnoge naše iseljenike, ugledne i svjetski uspješne stručnjake, umjetnike, profesore koji su upravo u tom vremenu otišli put slobode u SAD. Dovoljno je da spomenem našeg glazbenika i producenta Nenada Bacha, koji je iz komunističke SFRJ otišao iz jednostavnog razloga – jer je želio da mu djeca odrastaju u demokraciji. Također, znamo kakav je bio odnos zloglasnih jugoslavenskih tajnih službi prema hrvatskim domoljubima. Ali zabrinjavajuće je da i nakon osamostaljena Hrvatske još uvijek ne znamo tko je stajao iza svih tih zločina i ubojstava koje su naručili partijski vlastodršci. Prošlost ne možemo promijeniti, ali Hrvatska svakako mora imati bolju poveznicu s iseljenom Hrvatskom. Sjajan su primjer Irska i Izrael. Mi u domovini još uvijek nemamo ministarstvo iseljeništva, što me posebno razočaralo. Zamislite hrvatsku Vladu ili Sabor s barem pedeset posto Hrvata iz dijaspore. Vjerujem da bi Hrvatska vrlo brzo izašla iz krize u kojoj se nalazimo jer ne znamo koristiti prirodne resurse, znanje i inovacije.
:: Pišući roman, jeste li imali neki uzor?
Moram priznati da je sama radnja išla prilično spontano, čime sam i sam bio zatečen. Kad je riječ o uzorima, više bih se tu oslonio na vlastitu intuiciju. Jednostavno želim biti originalan, ali svakako su mi pomogli igrani filmovi temeljeni na istinitim događajima te dokumentarni filmovi.
:: Ipak je riječ o špijunskom trileru kakvima obiluje američka beletristika.
Amerika je kao vodeća supersila imala vrlo žestoko hladnoratovsko iskustvo. Boriti se protiv supermoćnog Sovjetskog Saveza sigurno je bio veliki izazov za obavještajno-sigurnosni sustav SAD-a. Sjetimo se samo Kubanske krize, Sovjetske nuklearne prijetnje SAD-u koja je ozbiljno zaprijetila uništenjem svijeta. Vjerujem da su tada odlučivale sitne razlike, detalji, posebice kad govorimo o utrci u naoružanju i svemirskim tehnologijama. Ovakva događanja koja traju do danas svakako su se odrazila i na pisce, scenariste, redatelje. Iz njihovih djela možemo se upoznati s pozadinom mnogih političkih i vojnih akcija. U svakom slučaju, ovo je jedan od najzanimljivijih i najuzbudljivijih žanrova.
:: Jeste li i sami bili na nekoj od lokacija kroz koje vodite glavni lik?
Da, bio sam na Floridi i New Yorku te, naravno, na Korčuli, jednom od naših najljepših otoka. Ono što je fascinantno jest da sam nešto kasnije, nakon što su knjige objavljene, imao prigodu posjetiti i Izrael. Indiju, odnosno Kašmir još nisam posjetio, ali s obzirom na to da moj izdavač iz Izraela pregovara s indijskim izdavačima o tome da se trilogija "Odbrojavanje" tiska i u Indiji, vrlo je moguće da posjetim i tu mnogoljudnu zemlju.
:: Je li neophodno da se to učini prije pisanja?
Nemam neki plan prije pisanja, ali sad kad govorim iz ove pozicije, čini se kao da su te lokacije izabrale mene. Moje pisanje svodi se na intuiciju i "ono nešto", nevidljivu silu koja je često na granici između imaginarnog i slučajnosti, makar u slučajnost ne vjerujem. Otud i ta vrlo važna duhovna komponenta u ovoj trilogiji. Posebno bih se tu osvrnuo na Martinov razgovor s lamom u budističkom samostanu u Kašmiru, kada razgovaraju o globalnoj ekonomiji, ili s biskupom Walterom u Jeruzalemu.
:: Ili ste lokacije možda istraživali? Ako jeste, koliko je trajala cijela priprema?
Sama priprema trajala je mjesecima jer pisanje je moj hobi, a čim nešto nije profesija, vremena nemate previše. Radnja druge knjige događa se u Indiji i puno su mi pomogli internet te neke knjige. Isto mogu reći i za Izrael. Makar se pisanje o Izraelu pretvorilo u jedno nezaboravno iskustvo, jer se mašta pretvorila u zbilju i za mene, samog autora. Naime, u trećoj knjizi opisujem ulice Jeruzalema, ali i jezoviti teroristički napad na tržnici Mahane Yehuda, koji se dogodio 12. travnja 2002. u tom gradu, a taj sam dio završio 2013. Nepune dvije godine kasnije trilogiju sam promovirao upravo u Izraelu, gdje sam iznimno toplo primljen, čak sam bio i poseban gost Udruženja izraelskih pisaca objavljenih na hebrejskom jeziku. Trilogija je postala hrvatsko-izraelski multimedijalni projekt. Ovdje bih svakako istaknuo pomoć Pjera Šimunovića, našeg veleposlanika u Izraelu, te Ministarstva kulture RH i Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
:: Kako se dogodila ta suradnja s Izraelom?
Kad sam predstavio englesko izdanje trilogije "Odbrojavanje" na najvećem sajmu knjiga u Frankfurtu 2013., izdavačka kuća Lavi P. Enterprises iz Izraela pokazala je iznimno zanimanje i ponudila mi je prijevod na hebrejski jezik. Zahvaljujući njezinu direktoru Pierreu Laviju promovirao sam ovaj projekt kao pisac gost u paviljonu Države Izrael na prošlogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu te sam u veljači ove godine promovirao trilogiju i u Jeruzalemu. U ovom trenutku dovršava se prijevod trilogije Odbrojavanje na hebrejski jezik, snima se i trailer u Izraelu koji će se prikazivati na najvećim sajmovima knjiga, ali i u Hollywoodu, jer je jedan od ciljeva, osim prijevoda na druge strane jezike, i ekranizacija ove trilogije. Reakcije iz svijeta vrlo su pozitivne jer je ova trilogija zapravo i pobuna protiv svake agresije. Izraelci su izvrsno prihvatili ove knjige, vjerujem da bi se i Palestincima svidjele jer pozivaju na dijalog i mirno rješenje sukoba. Predobro znamo koliko dugo traje arapsko-izraelski sukob, a osim užasa zbog žrtava s obje strane, on je i prijetnja da se proširi na cijeli svijet. I možda sam upravo zato toliko iznenađen Izraelom – za svih tih godina sukoba pustinju je doslovno pretvorio u zelena polja bogata plodovima koje izvozi po cijelom svijetu.
Ima snažnu farmaceutsku, kemijsku i ICT industriju i vrlo snažan izvoz. Izrael je sasvim sigurno sjajan primjer zemlje znanja u koju se puno ulaže. U posljednjih trinaest godina dala je osmoricu nobelovaca. Možda je i ovo još jedna prilika za čvršću suradnju Hrvatske i Izraela, posebice u gospodarstvu.
:: Zašto pseudonim, a ne pravo ime, odnosno tko je Patrick Hughes?
Patrick Hughes novinar je New York Timesa i pojavljuje se u trećoj knjizi trilogije Odbrojavanje (Poruka), kad je najnapetije i kad se glavni lik Martin Balarin doslovno bori za život. Vjerujem da će upravo u tom dijelu trilogije čitatelji otkriti odgovor zašto pseudonim. Osim toga, on se izvrsno uklapa u žanr špijunskog trilera.
>> 300 godina Alke: Knjiga o velikoj alkarskoj tradiciji puna je povijesnih pikanterija
Dragi Zdravko, Dijaspora je trebala samo da se izvuče novac za naouržanje da se obranimo od srbočetničke agresije, a dalje niste mogli jer je trebalo napuniti džepove ratnim profiterima i lopovima..