Prema nedavno objavljenim podacima na stranicama Ministarstva kulture, ove je godine država od izdavača otkupila knjige u vrijednosti od 8,8 milijuna kuna. To je pad veći od tri milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu kada je, prema podacima također objavljenim na stranicama Ministarstva kulture, otkupljeno knjiga u vrijednosti od 12 milijuna kuna.
Usporedbe radi, prije točno deset godina država je otkupljivala knjige u vrijednosti od 14 milijuna kuna. Valja se podsjetiti i neslavne 2014. godine kada je za otkup knjiga država izdvojila 6,9 milijuna kuna. Knjige se ovim putem otkupljuju za narodne knjižnice.
Potpora za knjige ne pada
Osim otkupa od izdavača, koji se moraju javiti na javni natječaj, država izdavačima svake godine daje i financijsku potporu za objavu knjiga, za što se također raspisuje javni natječaj.
Ta je potpora iz godine u godinu kreće u rasponu od pet do šest milijuna kuna, a ove je godine za tu namjenu utrošeno nešto manje od šest milijuna kuna, dakle gotovo isto kao i prije deset godina, ali ipak za milijun kuna više nego 2015. godine.
Ove je godine Školska knjiga za potporu dobila 252.000 kuna, zaprešićka Fraktura 243.5000 kuna, VBZ 216.800, a Matica hrvatska 150.000 kuna. Ove je godine država najviše knjiga otkupila od Frakture. Riječ je o čak pedeset i dva naslova i svoti od 817.410 kuna. Riječ je o uglednom hrvatskom nakladniku koji je prošle godine dobio prestižnu nagradu na londonskom sajmu knjiga.
Iza Frakture smjestili su se nakladnici kao što su to Školska knjiga, kojoj je država otkupila knjige u vrijednosti od 391.245 kuna, Hena com sa 349.660 kuna, Naklada Ljevak sa 321.685 kuna ili Matica hrvatska, kojoj je otkupljeno knjiga u vrijednosti od 317.300 kuna. Dobro je prošao i Sandorf sa 269.550 kuna, dok se VBZ zaustavio na svoti od 202.630 kuna, Profil na 197.830 kuna, a Verbum na 184.149 kuna.
Treba reći da država potiče i knjižničnu djelatnost, pa je ove godine za nabavu knjižne i neknjižne građe javnim knjižnicama dodijeljeno 16,5 milijuna kuna. Tu je najviše novca izdvojeno za Knjižnice grada Zagreba s 1,25 milijuna kuna, a slijede Gradska knjižnica u Rijeci sa 693.000 kuna, Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu sa 680.000 kuna i Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku s pola milijuna kuna.
Branša godinama u krizi
Za knjižne manifestacije ove je godine dodijeljeno 3,5 milijuna kuna, a za objavljivanje časopisa pet milijuna kuna. E-knjiga potpomognuta je s doista nedostatnih 139.600 kuna.
Knjige pristigle na javne natječaje za otkup i potporu za objavljivanje knjiga razmatra Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižničarsku djelatnost Ministarstva kulture u koje je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović imenovao Nikicu Barića, Vladimira Lončarevića, Lahorku Plejić-Poje, Ervina Jahića i Slobodana Prosperova Novaka. No, posljednju riječ ipak ima ministar, a u aktualnom slučaju ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja mora potpisati preporuke Vijeća.
Iako će budžet Ministarstva kulture za 2017. godinu biti veći, još nije poznato hoće li se to odraziti i na izdavačku branšu, koja je od 2008. godine u krizi. No, nova ministrica kulture uz snažno lobiranje izdavačkog sektora već je uspjela obraniti knjigu od povećanja PDV-a pa je lako moguće da će porasti i izdvajanja za knjigu i izdavački sektor.
Glavno da ima novca za udruge koje zagadjuju nas prostor...