Veliko zanimanje i pohvale Splićana izazvala je prva suradnja HNK Split i Festivala mediteranskog filma Split, točnije projekt "Kino u teatru".
– Do ideje ovog programa došlo je obostrano, od HNK i od FMFS-a. Novi intendant Vicko Bilandžić želio je otvoriti teatar nezavisnoj kulturi, a mi kao FMFS željeli smo više djelovati zimi s obzirom na to da u Splitu nemamo ni kinodvoranu ni prostor za zimske aktivnosti. Nama je ovo sjajna prilika da jednom mjesečno imamo lokaciju za filmska druženja i zahvalan sam HNK na domaćinstvu – kaže nam prvi čovjek FMFS-a te pokretač projekt Kino Mediteran koji je revitalizirao dalmatinska kina Alen Munitić.
Koliko će projekt trajati, koliko ćete u ovoj sezoni prikazati filmova?
U planu je da se Kino u teatru održava jednom mjesečno tijekom kazališne sezone, dakle do svibnja, taman neposredno pred početak 17. FMFS-a. Tijekom ovog programa publici ćemo pripremiti posebne filmske naslove za koje smatramo da kao Festival trebamo "baciti svjetlo" na njih. Filmovi su to koji bi inače bili na FMFS-u, ali zbog vremena distribucije ili nekih drugih okolnosti nisu u našem glavnom terminu. Program smo otvorili splitskom premijerom hrvatskog filma "Samo kad se smijem" Vanje Juranić. Tijekom prosinca prikazat ćemo čak dva naslova, pobjednika Zagreb Film Festivala "How to Have Sex" i animirani dječji film "Nina i ježeva tajna".
Je li ovo prva suradnja jednog filmskog festivala i kazališta u Hrvatskoj?
Mislim da su i drugi kolege s filmskih festivala surađivali s kazalištima, ali gotovo sam siguran da je suradnja FMFS-a i HNK Split prva repertoarna suradnja ovakvog tipa na mjesečnoj bazi tijekom cijele kazališne sezone.
Kako ocjenjujete filmsku industriju u našoj zemlji?
Mišljenja sam da je domaći film u pozitivnom zamahu. Već neko vrijeme imamo zaista odlične domaće filmove, a i publika se polako vraća domaćem filmu. Stigla nam je jedna nova generacija redateljica i redatelja i definitivno treba dati priliku domaćem filmu i na velikom platnu. Ljetos je publika Kina Mediteran odlično prihvatila domaće filmove "El Shatt – nacrt za utopiju" i "Pelikan", a ako je suditi po prvim reakcijama i rasprodanom gledalištu u nacionalnoj kazališnoj kući, film "Samo kad se smijem" mogao bi odlično proći u kinodvoranama. FMFS i Kino Mediteran zaista snažno podržavaju domaći film i veselimo se svim novim naslovima koji nam stižu.
Kako birate filmove za FMFS?
Selekcija programa za sljedeći FMFS počinje već od kraja ljeta i filmskog festivala u Veneciji. Pratimo sve značajne jesensko-zimske festivale: Toronto, San Sebastian, Tallinn, Sundance, Rotterdam i Berlin. Uz to, upravo smo raspisali i poziv za prijavu filmova na koji nam se godišnje prijavi oko četiri stotine filmova, a s obzirom na nagradni fond od šest tisuća eura za 2024. godinu, vjerujem da će ovaj broj i rasti. Imam svoj mali tim programskih savjetnika i zaista uživamo u procesu selekcije i odabiru filmova za našu publiku. Osim fokusa na mediteranske zemlje, što je naš glavni natjecateljski program, od prošle godine gledamo filmove iz ostatka Europe i svijeta. Zahvaljujući potpori Kreativne Europe, potprograma MEDIA uveli smo popratni program kojeg smo nazvali "Parangal" u kojem prikazujemo filmove koji dolaze iz zemalja izvan mediteranskog bazena. Program se obično finalizira tijekom ožujka i travnja i onda nam ostaju "samo" finalne organizacijske pripreme.
Jesu li vam počeci bili teški, kad ste odlučili ići na jednu puno širu filmsku priču i napraviti jako uspješan festival?
FMFS je počeo 2008., trajao je samo pet dana i prikazao dvadesetak filmova. Ono što nas je potaklo da rastemo i da se širimo od samih početaka bila je činjenica da nas je splitska publika prepoznala i konstantno podržavala te nas iz godine u godinu pretvorila u najposjećeniju kulturnu manifestaciju u Splitu. Danas FMFS traje deset dana tijekom kojih prikažemo gotovo stotinu filmova u šest programa. Zasluge za uspjeh FMFS-a pripadaju i našem drugom projektu koji se zove Kino Mediteran. Revitalizacija kina diljem Dalmacije dovela je do rasta naše organizacije, broja zaposlenih i vanjskih suradnika te stabilnosti cijelog tima, a to je stvorilo sjajnu programsku i organizacijsku sinergiju između festivala i redovnih kino aktivnosti kroz ostatak godine.
Odakle ideja za revitalizaciju kina u malim dalmatinskim mjestima i gradovima i kako ste je realizirali?
Prije jedanaest godina, točnije 2012., razmišljali smo kako "produljiti" FMFS i dovesti ga do nove publike, a kako sam podrijetlom otočanin, znao sam za određeni broj ljetnih kina i kino dvorana koje nisu u funkciji. Tako se rodila ideja Kina Mediteran koja je prvotno bila turneja FMFS-a po ljetnim kinima. Nakon odličnih reakcija publike i podizanja interesa javnosti u gradovima u kojima radimo, počeli smo razvijati model obnove kina i infrastrukture. Važnu ulogu odigrali su naši partneri, jedinice lokalne samouprave u kojima radimo, ponajviše naši prvi partneri Bol, Hvar, Lastovo i Imotski. I naravno, Ministarstvo kulture i medija čiji je proces digitalizacije kina jedan od najboljih na europskoj razini i bez tih subvencija, kako za opremu tako i za infrastrukturu, kina bi se puno sporije razvijala. Danas Kino Mediteran vodi dvanaest opremljenih kinodvorana i ljetnih kina, a naša putujuća turneja obilazi još desetak gradova. Kina su aktivna cijelu godinu, šezdeset tisuća gledatelja posjeti oko osam stotina projekcija koje godišnje organiziramo. S obzirom na veličinu gradova na obali i otocima u kojima djelujemo, to su velike brojke na koje smo izuzetno ponosni, ali i zahvalni publici što nas toliko podržava i prati naš rad.
Što planirate za idući festival?
Od 13. do 22. lipnja u Ljetnom kinu Bačvice, Kinoteci Zlatna vrata i našoj novoj, jako popularnoj lokaciji tvrđavi Gripe održat će se 17. po redu FMFS. Uz sve naše filmske programe planiramo odličan program za filmske profesionalce, ali i veći broj aktivnost za najmlađu publiku, sve s ciljem razvoja novih generacija kino posjetitelja.
Kakva je suradnja s Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje "Zlatna vrata", hoće li se i nadalje projekcije održavati u ljetnom kinu Bačvice?
Suradnja sa "Zlatnim vratima" je odlična, i ne samo da ćemo nastaviti s vođenjem Ljetnog kina Bačvice, već zajedno s Gradom Splitom radimo i na početku obnove tog predivnog i važnog kulturnog prostora. Kino je godinama bilo zapušteno, zahtijeva kontinuirano održavanje, puno truda i rada, ali Splićani posebno vole kino. To se vidi po odličnoj posjećenosti tijekom sezone koja traje puna četiri mjeseca kad nas posjeti oko trinaest tisuća gledatelja.
Imamo li previše filmskih festivala u RH?
Smatram da ne možemo reći da imamo previše festivala dok svaki festival ima svoju publiku. Svi mi radimo za gledatelje, za širenje filmske kulture i pismenosti i za boljitak svojih gradova i mjesta. Dok god festivali imaju pune dvorane i ljetna kina, ali i zadovoljne posjetitelje, definitivno ne možemo govoriti o tome da ih je previše.
