Kultni roman Williama Burroughsa "Queer" u prodaji je, a izdala ga je naklada Ljevak. Napisan još 1952., ali prvi je put objavljen tek 1985. njegovo djelo i danas u američkoj književnosti slovi kao intrigantna romaneskna enigma. Na jednoj razini Queer je istovremeno i razorni autobiografski portret i blistav politički roman, no ovaj se roman isto tako može čitati i kao jedini autorov realistički ljubavni roman premrežen prepoznatljivom Burroughsovom montažom komičko-grotesknih fantazija. Radnja romana smještena je u Ciudad de Mexico ranih 50-ih, a čitatelj prati beznadno lutanje glavnog junaka W. Leeja od bara do bara na američkoj subkulturnoj sceni. Kako Lee propada, tako se sve više pojavljuje prepoznatljivi Burroughsov glas, manijakalan u razornom humorističkom opisu američkih užasa.
Kako u opusu Williama Burroughsa nema "normalnih“ knjiga – bilo koja od njih mogla se zvati "Queer“ – njegov drugi roman na perverzan način ispunjava značenje naslova kao imenice (upotrijebljene s porugom ili s ponosom), pridjeva (čudan, lažan, sumnjiv) i glagola (smetati, nervirati, uznemiravati). Od 1952., kada je napisan, pa do konačnog objavljivanja 1985. godine, sve u vezi s "Queerom“ zbunjuje, kao i njegova reputacija idućih dvadeset pet godina. Neizbježno je osoban, ali i virtuozno političan, naizgled realističan u pripovijedanju koje se pretvara u najdivlju maštu, a u sebi sadrži materijal tako neodređena tona da je teško reći je li u pitanju vrisak sa smijehom ili užas. Knjiga istodobno biva i knjiga otkrivenja i otajstven tekst, to je rana autobiografska zbunjenost kojoj je Burroughs pustio da ostane nedovršena, a tajnu je ostavio zakopanu tri desetljeća.
„Queer“ ne bi bio toliko nezgodan kad bismo ga jednostavno mogli nazvati parodijom ili satirom, ali on djeluje više kao čin egzorcizma – više prema unutra nego prema van – svih glasova u Burroughsovoj glavi, demona što ih je naslijedio iz svoje klase i kulture. Istovremeno Queer je i najpatologičniji prezreni neprijatelj u hladnoratovskoj Americi koji dijagnosticira imperijalnu psihu
William S. Burroughs priznat je kao jedan od najinovativnijih, politički najoštrijih i najutjecajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća. Rodio se 1914. godine u uglednoj obitelji u St. Louisu, a skupa s Jackom Kerouacom i Allenom Ginsbergom postao je ključna figura beat-generacije pisaca koji su se pojavili ranih pedesetih prošloga stoljeća. Po odlasku iz Amerike Burroughs je dokumentirao svoja iskustva ovisnika o heroinu i homoseksualca u "Junkyju“ i "Queeru“, a pustolovine u Južnoj Americi u potrazi za drogom yagé u "The Yage Letters“. Prije nego što je stekao opću međunarodnu popularnost, slijedilo je objavljivanje „Golog ručka“ 1959. godine. Pošto se nastanio u Parizu, inspiriran prijateljem i suradnikom, umjetnikom Brionom Gysinom, Burroughs je objavio svoj cut-up projekt, proizvevši „Meki stroj“, „Priznanicu koja je eksplodirala“ i „Novu Ekspres“, kao i eksperimente na vrpci, filmu i fotomontaži.. Nakon Meksika, Maroka i Europe, Burroughs se vratio u Ameriku i dovršio romanesknu trilogiju romana – „Cities of the Red Night“, „The Place of Dead Roads, „Western Lands“ – i surađivao s mnogim umjetnicima u raznim medijima. Umro je u. kolovozu 1997. godine.
A ona cura \'Dina\' sto je zalazila na stranice \'knjizevosti\'... vise je nikad nema... Bas mi se je dopadalo, kad je pisala o svojim \'pustolovinima u Juznoj Americi\'... pozdrav, ako cita