Najzanimljivija gošća 9. Festivala svjetske književnosti koji počinje 5. rujna u južnom dvorištu Hrvatske televizije svakako će biti bjeloruska nobelovka i disidentica Svetlana Aleksijevič. Ona će gostovati u povijesnom zdanju Hrvatskog glazbenog zavoda 8. rujna na popularnoj tribini “Razotkrivanja”, a u Zagrebu će je ovog puta od 21 sat razotkrivati hrvatski književnik Miljenko Jergović. U dvoranu Hrvatskog glazbenog zavoda moći će doći stotinu i pedeset sretnih slušatelja, uz poštovanje epidemioloških pravila, a ulaz za taj program se naplaćuje.
No bjeloruska novinarka i književnica, koja trenutačno živi u svojevrsnom nužnom egzilu Berlinu, jer joj je boravak u Lukašenkovoj Bjelorusiji više nego opasan, nastupit će i na tribini također u HGZ-u, i to zajedno sa Slavenkom Drakulić i Karl-Markusom Gaussom. Moderator tribine nazvane “Književnost i demokracija u vrijeme nakon COVID-19” bit će povjesničar Hrvoje Klasić.
Edicije Božičević, koje već godinama na hrvatskom jeziku ekskluzivno objavljuju više nego angažirane knjige Svetlane Aleksijevič, najavljuju nova izdanja njenih knjiga za početak rujna. Riječ je o knjigama “Rat nema žensko lice” (prijevod s ruskoga Kristijan Poklečki), “Černobilska molitva” (u prijevodu Dariye Pavlešen i Domagoja Kličeka) i “Rabljeno doba” (u prijevodu Fikreta Cacana).
Već kada je dobila Nobelovu nagradu za književnost 2015. godine, mnogi su literaturu Svetlane Aleksijevič nazivali dokumentarističkom i publicističkom te hibridnom, pokušavajući je diskvalificirati kao umjetničko štivo. Na sreću, nisu uspjeli i Švedska akademija nagradila je literarni talent, ali i literarnu hrabrost bjeloruske autorice koja piše na ruskom jeziku. Njene su knjige i ne samo zbog Nobelove nagrade prevedene na brojne jezike, a nova hrvatska izdanja omogućit će da i novi čitatelji uđu u njezin književni svijet koji se itekako bavi sovjetskom i postsovjetskom poviješću.
Sama svečanost otvaranja devetog izdanja festivala, koji neće biti nimalo hibridan, i ove će se godine odigrati na pozornici Sunčane strane Prisavlja uz izravan televizijski prijenos na Trećem programu Hrvatske televizije. U programu gostuju slavni slovenski kantautor, ali i pisac Zoran Predin koji će govoriti o svom prvom romanu “Mongolske pjege”, dok će jedan od najhvaljenijih suvremenih srpskih pisaca Dragan Velikić govoriti o odnosu prema gradovima i hotelima. Španjolski pisac Manuel Vilas govorit će o više nego aktualnoj temi autofikcije, a gledatelji će moći vidjeti i dio predstave posvećen velikoj francuskoj spisateljici i intelektualki Simone de Beauvoir.
Festival je producirao predstavu kojom želi obilježiti trideset i petu obljetnicu smrti ove slavne filozofkinje. Predstavu režira Snježana Banović, a izvest će je nacionalna prvakinja Alma Prica, i to u Hrvatskom glazbenom zavodu uz pijanista Matiju Dedića. Dio predstave bit će izveden i na festivalskom otvaranju.
Gotovo svi programi Festivala svjetske književnosti ove se godine odvijaju uživo, s piscima pred publikom, a jedna od rijetkih iznimaka je gostovanje autora kultnog “Shantarama” i “Sjene planine”. Gregory David Roberts će se festivalskoj publici javiti putem Zooma, a s njim će razgovarati Ilina Cenov.
Predstava o Simone de Beauvoir neće biti jedina predstava u programu Frakturina festivala. Tu je i intrigantna predstava “Kabinet čud(ovišta)” koja će biti premijerno izvedena u srijedu 8. rujna u Uraniji. Redatelj je Saša Božić, a izvođači su Jelena Miholjević, Viktoria Bubalo i Andrej Kopčok u alternaciji s Borisom Barukčićem. Predstava je inspirirana knjigom “U vrtu” Leïle Slimani i dramskim tekstom Dimitrija Kokanova “Pornscape”, a bavi se propitivanjem ovisnosti i seksualnosti, s naglaskom na ženskoj seksualnosti koja je još uvijek tabuizirana u većem dijelu svijeta. Publika će biti aktivni sudionik predstave, a cilj je predstave propitivati stereotipe pornografskog ponašanja.
Među brojnim inozemnim gostima Festivala svjetske književnosti su i aktualni dobitnik NIN-ove nagrade za najbolji roman Svetislav Basara, španjolski autor Javier Cercas, popularna autorica Rumena Bužarovska, izraelski pisac Dror Mišani, njemački publicist Michael Martens koji je uzbudio regiju svojom knjigom o Ivi Andriću, ali i tekstovima, primjerice, o Marku Perkoviću Thompsonu, francuski autor koji je već bio u Hrvatskoj Philippe Claudel, dobitnica brojnih literarnih nagrada Lidija Dimkovska...
Zemlja gost festivala svjetske književnosti je Slovenija, koja će sljedeće godine biti i zemlja gost na frankfurtskom sajmu knjiga, najvećem sajmu iz te kategorije. Iz Slovenije u Zagreb ovom prilikom uz već spomenutog Zorana Predina dolazi i važni slovenski pjesnik, ali i prozaik Boris A. Novak, ali i Bronja Žakelj...
Osim nobelovke Svetlane Aleksijevič, na festivalu će biti i bjeloruski pisci, također disidenti Julia Cimafiejeva i Alhierd Bacharevič, čiji će razgovor moderirati Siarhiej Šupa. Julia Cimafiejeva je pjesnikinja i prevoditeljica, dok je Alhierd Bacharevič prozaik, pjesnik i prevoditelj. Riječ je o autorima koji trenutačno žive izvan Bjelorusije, a koji su nakon lanjskih predsjedničkih izbora pokazali bunt radi izbornih rezultata pa su krajem studenog 2020. godine morali napustiti zemlju zbog policijske i sudske represije. Kako hrvatska literarna javnost ne poznaje ni Maksima Hareckoga, Vasilja Bikava ni Vladimira Karatkeviča, u Zagrebu će se moći upoznati s radom pisaca i intelektualaca koji su se suprotstavili političkom nasilju koje Europa i dalje tolerira. Razgovor s bjeloruskim disidentima koji trenutačno žive u Austriji i čija djela nisu poznata hrvatskim čitateljima moderirat će Siarhiej Šupa, prevoditelj južnoslavenskih književnosti na bjeloruski i angažirani intelektualac.
I ove će godine festival nastaviti s iznimno popularnim književnim matinejama koje okupljaju srednjoškolce. I taj će se program emitirati na HRT-u, a gosti književnih matineja su nagrađivani autori Marko Gregur i Zoran Ferić (koji je i gimnazijski profesor) te pjesnikinja Evelina Rudan, jedna od trenutačno najnagrađivanijih hrvatskih pjesnikinja.
Festival će predstaviti i knjigu “Dnevnik 2020.”, zajednički dnevnik šestero pisaca iz bivše Jugoslavije, i to Luize Bouharaoue, Dijane Matković, Rumene Bužarovske, Danila Lučića, Nikole Nikolića i idejne začetnice projekta Lane Bastašić. Knjiga je koncipirana krajem 2019. godine, kada koronska pandemija još nije zakucala na naša vrata.
A dostojan prostor dobiti će i ugledni hrvatski autor, prozaik i dramatičar Slobodan Šnajder, čiji su prijevodi nagrađivanog romana “Doba mjedi” izazvali veliku pažnju europske kritike te su ušli u uže izbore važnih europskih nagrada.
Knjiga Rabljeno doba, koju je napisala gospođa Aleksijevič ( čini mi se da je baš za nju dobila nagradu) mogu svakako preporučiti za čitanje.