Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Hrvatski animatori pobijedili u Cannesu! Oni znaju kako zabaviti klince 21. stoljeća

“Little Who Who”, 2D serijal za klince od tri do šest godina zagrebačkog studija animacije Recircle pobjedio je na svjetskom sajmu sadržaja za djecu MIP Junioru
10. studenoga 2019. u 11:45 0 komentara 762 prikaza

Tek što su na Cartoon Forumu u Toulouseu produkcijskoj kremi predstavili animirani serijal “Nutz”, hrvatski ilustratori zagrebačkog studija Recircle su i na drugoj strani francuske rivijere, u Cannesu, postali prvi Hrvati koji su s animiranim serijalom “Little Who Who” pobijedili na najutjecajnijem svjetskom sajmu zabave za djecu, MIP Junioru.

Tisja Kljaković Braić tisja kljaković braić Moji splitski dani s babom i didom postaju animirana serija

Njihov “Little Who Who” je 2D serijal za klince od tri do šest godina koji kroz oči male sove istražuje svijet i klince uči empatiji i nošenju s emocionalnim problemima. Idejni tvorac i redatelj serijala od 52 epizode po sedam minuta je Vjekoslav Živković, scenarij potpisuje Simon Rolph, animaciju trojac Marija Ivšić, Domagoj Bogdan i Anna Sagadin, a produkcija je u rukama Denisa Alentija.

– U pitanju je glavni događaj na svijetu u industriji animacije za djecu. Tamo su prisutne sve TV kuće i servisi poput Netflixa i Amazona pa je naša pobjeda nevjerojatna jer ti svi “veliki” sada znaju za naš projekt. Prišli su nam ljudi koji nude ili financiranje ili TV kuće poput BBC-ja koje taj sadržaj zanima. Imali smo puno konkretnih sastanaka i sada valja odabrati najboljeg partnera s kojim ćemo razvijati projekt – kažu Denis Alenti i Vjekoslav Živković šaleći se kako su u tom poslu tek tri godine pa očito imaju i puno sreće. Mi bismo rekli “čini se da znaju što rade” pa u sridu gađaju trendove slijednom čega nas zanima što je apsolutni hit trenutka u animiranoj industriji namijenjenoj djeci?

– Trend je briga o prirodi i ekologija. To će se iduće dvije godine gledati u dječjim serijama. Kanali okrenuti isključivo zabavi poput Disneya, Netflixa i Nickelodeona će i dalje udarati po komercijalnoj zabavi, no javne televizije traže edukativne sadržaje – kažu pa na pitanje kako zabaviti dijete 21. stoljeća, nastavljaju:

– Do treće godine djeca s roditeljima uživaju u klasičnim animiranim serijama. Od treće do pete i dalje prate linearne televizije, ali teme su već bogatije. Nakon pete godine stvari postaju puno kompleksnije, a javne televizije najviše traže upravo sadržaj za djecu od šest do 11 godina dok je naš stav da je tu bitka već izgubljena. U toj dobi djeca već samostalno koriste uređaje i kreiraju sadržaj koji žele gledati pa linearna televizija više nema smisla jer oni neće čekati 19 sati da gledaju crtić. Klinci biraju nelinearne izvore sadržaja poput HBO-a ili YouTubea.

Kada govorimo o financijama potrebnim za seriju kao što je “Litlle Who Who”, kažu da je njihov budžet oko dva milijuna eura, uz naglasak da nije temeljen na zapadnoeuropskim standardima po kojima bi ta brojka lako narasla na tri i pol mil. eura. Od svojeg posla u Hrvatskoj, kažu, žive dobro, ali kao studio bave se i komercijalnim poslovima, a i njihova prva serija “Mišo i Robin” prodana je u svijet s odličnim uspjehom. U Cannesu su se susreli sa studijima poput kanadskih koji zapošljavaju 500 animatora i koji su bili u čudu čuvši da Hrvati uspijevaju producirati takav proizvod sa samo 10 ljudi. Očito smo zemlja kreativaca i radišnih ljudi. No koje su zapreke da animacija postane naš izvozni proizvod?

Nina Obuljen Nina Obuljen Koržinek Ministrica kulture o filmu 'Dara iz Jasenovca': Nitko nije tražio dozvolu za snimanje u Hrvatskoj

– To bi bilo idealno! Iako, animacija djelomično već je naš izvozni proizvod u manjem opsegu kroz umjetničku animaciju ili suradnje koje ostvaruju animatori osobno, a ova bi se vrsta velikih studija od 300 ljudi vrlo lako u skoroj budućnosti mogla dogoditi. Usporedimo li Hrvatsku u tom pogledu s Irskom koja nam je nalik i po broju stanovnika, zapaža se da je osnovna razlika nedostatak sustavne podrške kod nas. Irci su u početku, kao i mi sada, stavljali fokus na art animaciju, no oni su u taj sustav uveli i industriju. Rekli su – postoji art i to je naš kulturni proizvod, ali on ne donosi dobit. Idemo uložiti u industriju kako bi ta industrija počela stvarati dobit za art animaciju. U desetak godina tako su došli do 2000 ljudi zaposlenih unutar sektora i oko 170 milijuna eura izvoza, a investicija koju njihov fond daje je oko pet milijuna eura. Trebale su im godine, to je igra na duge staze, ali to treba slijediti – zaključuju Alenti i Živković.•

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.