Kada zakoračite u novi amsterdamski Art Zoo, prvo što ćete primijetiti jest pogled prema gore, gdje vas promatra krokodil dugačak gotovo četiri metra, otvorenih usta i spreman za napad. Ovaj masivni taksidermijski gmaz samo je jedno od stotina sačuvanih stvorenja izloženih u ovom neobičnom prostoru, uz umjetnički složene hrpe kostiju, osvijetljene tulipane zatvorene u ljekarničkim staklenkama i ormariće pune grotesknih riba.
Iako ovo nije muzej strogo posvećen Noći vještica, mračna i tajanstvena atmosfera savršeno se uklapa u listopadske dane i privlači sve one koji traže nešto malo drugačije. Mnogi posjetitelji priznaju da im je obilazak muzeja u tamnim jesenskim danima bio pomalo jeziv, ali i iznimno fascinantan doživljaj.
Za ovu jedinstvenu priču zaslužan je nizozemski umjetnički dvojac Jaap Sinke i Ferry van Tongeren, koji su inspiraciju pronašli u takozvanim kabinetima čuda iz šesnaestog i sedamnaestog stoljeća. Bogati Europljani tog su vremena u takvim prostorijama sakupljali i izlagali najrazličitije predmete iz prirodnog svijeta, a Sinke i van Tongeren odlučili su taj koncept oživjeti u modernom ruhu, dodajući mu snažnu dozu umjetničke slobode. Zanimljivo je da umjetnici svoj projekt vide kao povratak divljenja kakvo je njegovao i slavni prirodoslovac Charles Darwin, kojeg zapravo smatraju trećim, počasnim članom svog umjetničkog tima. Njihov je muzej smješten u povijesnoj kući na kanalu iz17. stoljeća, što dodatno pojačava dojam putovanja kroz vrijeme.
Ono što Art Zoo izdvaja od svih drugih sličnih institucija jest potpuna inverzija uloga na koje smo navikli u klasičnim zoološkim vrtovima, jer ovdje su ljudi ti koji se nalaze u zatvorenom prostoru. Izložbene sobe omeđene su mračnim, crnim metalnim kavezima unutar kojih se kreću posjetitelji, dok životinje slobodno "lutaju" izvan tih granica, tvoreći tako nevjerojatan vizualni i psihološki efekt. Van Tongeren pojašnjava kako im se jako svidio taj koncept u kojem cijela zgrada postaje jedno veliko umjetničko djelo, brišući granice između promatrača i onoga što se promatra. U prirodoslovnim muzejima životinje se obično postavljaju onako kako bi ih se moglo vidjeti u divljini, no ovdje se naglasak stavlja na dramu i pripovijedanje.
Tradicionalni taksidermisti uglavnom samo žele oponašati prirodu, dok ovaj umjetnički dvojac životinjama daje specifičan stav i karakter koji ih čini gotovo živima. Tako se, primjerice, ispod budnog oka golemog kazuara može vidjeti gepard kako se ležerno proteže u niši, dok iznad jednih vrata japanska golema pauk-rakovica širi svoje gotovo dva metra dugačke noge. Odmah pored nje nalaze se kosti noge mastodonta koje sežu gotovo do samog stropa, stvarajući dojam monumentalnosti i strahopoštovanja pred moći prirode. Takav pristup prepariranju životinja podiže zanat na razinu visoke umjetnosti, što su prepoznali i brojni kritičari te posjetitelji iz cijelog svijeta.
Ovaj je nizozemski dvojac svjetsku slavu stekao još prije više od deset godina, kada je slavni britanski umjetnik Damien Hirst otkupio cijelu njihovu izložbu s jednog londonskog umjetničkog sajma. Hirst, koji je i sam poznat po korištenju prepariranih životinja u svojim kontroverznim djelima, očito je prepoznao jedinstvenu viziju i tehničku vještinu kojom Sinke i van Tongeren pristupaju svom radu. Prema pisanju New York Posta, taj im je trenutak otvorio mnoga vrata i omogućio daljnji razvoj njihovog specifičnog stila koji sada kulminira u amsterdamskom muzeju. Njihova djela nisu samo statični prikazi uginulih životinja, već složene kompozicije koje pričaju priče o životu, smrti i odnosu čovjeka prema prirodi, a nerijetko su inspirirane slikarstvom nizozemskih majstora zlatnog doba.
Kada je riječ o porijeklu izloženih primjeraka, umjetnici izrazito paze na etičku komponentu svog rada i jasno naglašavaju da nijedna životinja nije uzeta iz divljine niti je stradala zbog umjetnosti. Sinke ističe kako sve njihove životinje dolaze iz raznih europskih zooloških vrtova gdje su uginule prirodnom smrću, čime se osigurava da svaka životinja ima poznatu povijest i dokumentaciju. Ipak, priznaju da rješavanje potrebne papirologije često predstavlja veliki izazov i zahtijeva mnogo vremena i strpljenja, s obzirom na stroge zakone o očuvanju vrsta. Ograničavanjem na europske izvore, tim uspijeva zadržati visoke standarde transparentnosti i poštovanja prema životinjama koje na ovaj način dobivaju neku vrstu vječnog umjetničkog života.
Osim stvarnih životinja, postav muzeja skriva i neka prilično neobična iznenađenja koja svjedoče o lakovjernosti ljudi u prošlim stoljećima. Ispod velikog krokodila koji visi sa stropa nalazi se zid prepun stvorenja poznatih kao Jenny Hanivers, što su zapravo lešine raža koje su mornari u šesnaestom stoljeću vješto modificirali i sušili kako bi izgledale poput grotesknih morskih čudovišta. Te su makabre tvorevine prodavali naivnim sakupljačima kao dokaz o postojanju zmajeva i demona iz morskih dubina, a danas predstavljaju fascinantan uvid u povijest ljudske mašte i prevara. Njihova izobličena lica kao da drže na oku goste muzeja dok se ovi oprezno kreću od jedne do druge kavezne prostorije, pojačavajući onaj blago jezivi osjećaj koji muzej namjerno izaziva.
U cijeloj se priči krije i jedna zabavna doza ironije koju umjetnici rado ističu prilikom razgovora o lokaciji svog nesvakidašnjeg muzeja. Naime, zgrada u kojoj se Art Zoo danas nalazi i u kojoj se slavi djelo Charlesa Darwina nekada je bila dom Biblijskom muzeju, što stvara zanimljiv kontrast između religijske povijesti prostora i evolucijske teorije koju postav implicitno, a dijelom i eksplicitno, promovira. U čast čovjeku koji je razvio prvu znanstvenu teoriju evolucije, jedan zidni postav čak sadrži i niz Darwinovih bista koje su okrenute u stranu, dajući cijelom prostoru dodatnu intelektualnu dubinu.
Art Zoo se tako pozicionira kao mjesto gdje se isprepliću umjetnost, povijest znanosti i čisto ljudsko čuđenje pred prirodom. Svojim inovativnim pristupom koji posjetitelje stavlja iza rešetaka, ovaj muzej ne nudi samo vizualni spektakl, već i ozbiljno propitivanje našeg mjesta u svijetu. Dok se krećete kroz zamračene prostorije stare amsterdamske kuće, okruženi dramatičnim kreacijama i sjenama prošlosti, teško je ostati ravnodušan na ovu jedinstvenu proslavu života i smrti.
Otvori KEKS Pay
