Naslovnica Izbori 2016 Izbori 2016

Koliko se poklapaju Mostovi zahtjevi i HDZ-ovi stavovi

HDZ je osvojio četiri puta više mandata od Mosta i gotovo četiri puta više glasova, pa će Most u eventualnoj koaliciji morati pristati na poziciju manjeg partnera
12. rujna 2016. u 16:26 24 komentara 21759 prikaza
Milanović Plenković Petrov
Foto: Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković može birati između nekoliko koalicijskih partnera, a odlaskom Zorana Milanovića otvaraju mu se dodatne prilike pa, ako Most želi zadržati vlast, morat će se ponašati kompromisno, a ne ucjenjivački.

HDZ je osvojio 4 puta više mandata od Mosta i gotovo četiri puta više glasova, pa će Most u eventualnoj koaliciji morati pristati na poziciju manjeg partnera. To znači da će na ekonomskom polju morati odustati od kontroverznih ideja koje su prezentirali u svom ''ekonomskom proglasu''.

Dogovor će se prije svega lomiti na podjeli fotelja. Most ne može očekivati da će kod Plenkovića proći tako dobro kao kod Tomislava Karamarka lani, a ako toga budu svjesni, možda će i uspjeti zadržati poziciju izglednog partnera.

Dvije opcije slažu se u pogledu porezne politike u dijelu u kojem tvrde da se mora rasteretiti rad i poduzetništvo, ali im je kamen smutnje obećanje HDZ-a o smanjenju PDV-a. HDZ želi smanjiti opću stopu PDV-a na 23 posto, a Most inzistira na tome da PDV ostane isti do kraja mandata. Tu će Most morati popustiti.

U oporezivanju dohotka, odnosno smanjenju opterećenja, dvije se političke opcije slažu pa je tu čak Most i oprezniji u obećanjima od HDZ-a koji ide na drastično povećanje osobnog odbitka. Ipak programi nisu nimalo harmonični jer je Most biračima obećao niz populističkih mjera koje bi jednoj promišljenoj političkoj opciji morale biti neprihvatljive. U HDZ-u se može čuti da je Most bio i neodgovoran u dijelu obećanja, a takvim bi se mogao ocijeniti program otpisa i reprograma dugova građana prema bankama.

Naime, Most je u proglasu obećao da će osigurati otpis 60 posto dugova stvorenih po kreditima za građane s primanjima do 6000 kuna neto. To bi banke stajalo više od tri milijarde kune i vjerojatno neće na to pristati, a ni HDZ nije spreman podržati takav program. S druge strane, možda bi i trebali pristati na ideju o Ekonomskoj akcijskoj grupi, odnosno Mostovu paralelnom sustavu vlasti u lokalnim jedinicama.

Riječ je o ideji da ekonomiju svake općine i grada vodi stručnjak koji će odgovarati šefu EAG-a na nacionalnoj razini, a taj pak šef odgovarao bi premijeru. Iako je riječ o zadiranju u suverenost lokalne države, takav bi sustav mogao potaknuti razvoj ekonomije i ukloniti barijere s nižih razina vlasti.

Od ultimatumom postavljenih zahtjeva Mosta, HDZ će vjerojatno bez većih otpora prihvatiti ukidanje poreza na tvrtku, ali da će se proglasiti gospodarski pojas, a ukinuti ZERP, teško je očekivati. Oko dodatnih triju zahtjeva koji utječu na ekonomiju mogao bi se i postići kompromis, ali samo ako Most popusti.

>> Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: Neću dopustiti odugovlačenja i ultimatume, Hrvatska nema vremena za nova politička nadmudrivanja

>> Milijan Brkić: Nema ucjena. HDZ će u pregovorima diktirati tempo

U čemu se slažu

PDV – ne slažu se

HDZ: Želi smanjiti opću stopu PDV-a na 24 posto nakon dvije godine mandata te na 23 posto do kraja mandata.

MOST: Ističe da je nužno zadržati opću stopu PDV-a na 25 posto zbog stabilnosti javnih financija i kako bi se moglo rasteretiti gospodarstvo i građane po drugim obvezama.

POREZ NA DOBIT I DOHODAK – kompromis moguć

HDZ: Predlaže smanjenje poreza na dobit za male i srednje poduzetnike na 18 posto, osobni odbitak namjerava podići na 3750 kuna, porezne razrede rastegnuti, a ukinuti stopu od 40 posto.

MOST: Predlaže smanjenje poreza na dobit na 17 posto, osobni odbitak povećao bi se za 100 kuna svaku godinu mandata, a porezne razrede rastegnuli bi slično kao i HDZ, uz uvođenje stope od 50 posto za primanja iznad 100.000 kuna neto mjesečno.

REFORMA JAVNE UPRAVE – slaganje

HDZ: Predlaže uvođenje sustava ocjenjivanja za državne i javne službenike kako bi se znalo tko je odgovoran za koji dio posla u javnoj upravi i, sukladno nalazima, traži uvođenje novog kriterija nagrađivanja službenika

MOST: Predlaže uvođenje sustava praćenja rada i kontrole u javne i državne službe, mjesečne izvještaje o radu, a i kriterija nagrađivanja sukladno nalazima. Plaće u HZZ-u, naprimjer, žele vezati za broj osoba koje je pojedini službenik uspio zaposliti.

STABILNOST KUNE – slažu se

HDZ: U programu se zalaže za stabilnost tečaja i nastavak monetarne politike koja vodi u tom smjeru.

MOST: Zagovara stabilnost tečaja, ali u uvjetima za suradnju traži reviziju nad HNB-ovim poslovanjem.

POSEBNI PROGRAMI – razlikuju se

HDZ: Turistička kartica program je kojim po uzoru na mađarski model HDZ namjerava potaknuti potrošnju domaćeg turista. Program bi trebao i produljiti turističku sezonu.

MOST: Program reprograma kreditnih zaduženja po Mostu trebao bi riješiti problem loših kredita tako da se bankama ponude porezne olakšice u zamjenu za otpis većeg dijela dugovanja građana   .

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • LeonardS:

    Osnova opstanka je reforma pravosuđa, bez toga niti jedna reforma je neprovediva ! Na vama je da o tome raspravljate ,tad će te biti vjerodostojni !

  • obivankenobi:

    Tko ce dobiti vruci krumpir- pravosuđe. To nije rijeseno vec dvadeset godina i bit ce jako tesko, iako bez toga nece proci niti jedna reforma.

  • stefj:

    Ma super, još otpisa kredita... Zar nije dovoljno što nas čeka 6 milijardi koje moramo svi mi plaćati za Švicarce (nakon što smo već platili s milijardu Eura deviznih rezervi), sada nam treba još 3 za otpis ostalih kredita?... Po ... prikaži još! ovom, svaki građanin koji vraća svoje kredite nije normalan. A tek onaj koji nema kredita, taj je totalni luzer... Zar nije dovoljno što svi moramo plaćati radi prevelikog broja penzionera, radi prevelikog broja uhljeba, udruga i ostalih koje se hrane iz proračuna, samo izmišljaju nove interesne grupe koje ćemo hraniti. Negdje 50% zaposlenih radi u privatnom sektoru, ostalo je sve država i javni sektor. Preko 70% ljudi direktno prima novac iz proračuna. Pa dokle?... Umjesto da se priča o smanjenju broja ministarstava, reformi pravosuđa, mirovinskog i zdravstva, stvara se još interesnih grupa ovisnih o proračunu. Na prošlim izborima Most nije dao da se smanji broj ministarstava, a vidim da sada ne dozvoljava da se smanji puno toga... Katastrofa. Čisti populizam koji nas gura u još goru situaciju. Ne gine nam daljnji gubitak rejtinga i daljnje mahnito zaduživanje...