Podaci Ministarstva poljoprivrede za 2015. godinu pokazuju da je, od 2191 uzorka na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane, koje je u maloprodajnim i objektima za preradu mesa u 2015. uzela veterinarska inspekcija, na salmonelu je pretražen 1121 uzorak, od kojih je 18 bilo pozitivno – devet u mesu peradi, sedam u mljevenom mesu i dva u mesnim pripravcima. U ovoj godini od 2093 uzorka na prisutnost salmonele, 67 ih je pozitivno, a javnost se senzibilizirala za problem zato što je Ministarstvo poljoprivrede počelo ažurno objavljivati povlačenja proizvoda sa tržišta.
Samo 90.000 kuna isplaniralo je Ministarstvo zdravlja za kontrolu hrane u ovoj godini u svih pet slavonskih županija! No, iznos je srezan pa se zadržao, za sada, na tek 45.000 kuna. Glavninu tog posla odrađuje osječki Zavod za javno zdravstvo.
– Analizirali smo 45 uzoraka kolača, 41 sladoleda, 17 sira, niti jedan mesa i 49 sendviča. Dakle, ukupno 152 uzorka za cijelu istočnu Hrvatsku. Ministarstvo očito nema dovoljno novca – iznijela je zabrinjavajuće podatke dr.sc. Suzana Ćavar, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju ZJZ-a Osijek. Njihov laboratorij nije jedini u Slavoniji pa su moguća odstupanja od te statistike, ali neznatna.
Upravo je Osječko-baranjska županija naš najveći proizvođač mlijeka, mesa, voća i povrća pa se o sigurnosti hrane, u svjetlu najnovijih afera, govorilo danas na sastanku župana Vladimira Šišljagića s predstavnicima Agencije za hranu, ZJZ-a, Veterinarske inspekcije, Hrvatske poljoprivredne komore, kao i Obrtničke te Gospodarske komore.
Što se tiče salmonele, ukupno 1657 uzoraka mesa pregledano je u Hrvatskoj u 2013., a zdravstveno neispravan bio je tek jedan. Godinu kasnije, analizirano je njih 1865, devet je bilo neispravno.
– Velika akcija kontrole piletine odrađena je lani, kada je uzeto 5277 uzoraka, a 143 su bila zdravstveno neispravna. Kada se kontrole pojačaju, normalno je da će se nešto naći – kazala je Andrea Gross Bošković, ravnateljica Agencije za hranu.
Čuđenje je na sastanku izazvala i informacija kako se hrana s određenim sojevima salmonele smatra – zdravstveno ispravnima. Tako je, naime, regulirano državnim pravilnicima.
– Salmonela je salmonela, svaka je opasna za zdravlje – reagirao je na to dr. Josip Milas iz osječkog ZJZ-a.
Inače, više od tri milijarde eura hrane i poljoprivrednih proizvoda uvezeno je lani u Hrvatsku.
– Uvozimo smeće, dok domaći proizvođači proizvode daleko kvalitetniju i zdravstveno ispravnu hranu – ističe župan Šišljagić.
Zbog sankcija na relaciji Europske unije i Rusije, u ljeto 2014., stvorilo se, nastavio je, 12 milijardi eura "viškova" pa je iz Slavonije još tada upozoravana kako će "Hrvatska postati meta proizvoda iz EU".
– Nemamo zakonski rok koliko meso smije biti zamrznuto, nego su samo preporučeni. Može se uvesti u Hrvatsku i prodavati meso zamrznuto 40 godina, a da se ne prekrši ni jedan hrvatski zakon – rezimirao je Željko Kraljičak, dožupan zadužen za poljoprivredu.
Naša zemlja nema dostatnu proizvodnju hrane ni za svoje tržište, no za to je, rečeno je, "krivac uvozni lobi koji je uništio domaću proizvodnju". Primjerice, 50.777 proizvođača mlijeka bilo je registrirano u Hrvatskoj 2004., danas ih je tek 8600.
– Kako je moguće da se francusko ili austrijsko mlijeko u tim zemljama prodaje za šest kuna, a u našoj za dvije? Ili je lošije kvalitete ili postoje skrivene potpore, a rezultat je uništen domaći proizvod – poručio je Kraljičak.
Niz je pravilnika, zaključeno je, koje hitno treba mijenjati.
– Kada su dolazili, nitko nije trgovačkim lancima postavljao uvjete koliko trebaju domaćih proizvoda nuditi na svojim policama. Neke države su se zaštitile i obvezale ih na čak 50 posto – naveo je Matija Brlošić iz HPK.
Stanovnike Osječko-baranjske županije ohrabrit će podatak kako u najnovijim kontrolama ni jedna namirnica pozitivna na salmonelu nije pronađena u njihovu kraju.
Užas, a za paštete može i 100 godina.