Prijedlog Zakona o radu poslan u Sabor djelomično je uvažio sindikalna traženja, ali je u odnosu na postojeće propise to solidna fleksibilizacija tržišta rada na teret radnika, ocjenjuje Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Poslodavci se ni jučer nisu odazivali pa nismo čuli njihov sud.
Ministar rada Mirando Mrsić predlažući ZOR ustvrdio je da će osigurati zaštitu radnika, ali i omogućiti fleksibilnije radne odnose. Namjera je novog zakona da više ljudi radi, naveo je premijer Zoran Milanović i dodao da se u ZOR ne bi diralo da nema potrebe za povećanjem broja radnih mjesta.
No sindikati ne vide da će nove odredbe omogućiti da više ljudi radi. Neke, kažu, samo ozakonjuju ustaljenu nezakonitu praksu poput ustupanja radnika zaposlenog kod jednog poslodavca drugom, povezanom poslodavcu na najviše šest mjeseci.
Varijante: potpis ili otkaz
– To može biti pozitivno, ali moguće su i zloupotrebe kakve se već događaju, da se slanjem radnika okolo na njega vrši pritisak – kaže Mladen Novosel iz SSSH. Radnika se šalje drugom poslodavcu samo uz radnikovu pisanu suglasnost, ali tko će odbiti potpisati ako je druga varijanta da za njega nema posla, odnosno otkaz, pita Sever. Neke pak odredbe smatraju potpuno promašenima, kao omogućavanje radniku koji radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca da može raditi još osam sati tjedno kod drugog. Ljudi će u očaju nastojati raditi što više, a time će se smanjiti mogućnost zapošljavanja za više od 300 tisuća nezaposlenih.
– Niti je korektno niti socijalno. Šalje se loša poruka: vi koji radite imat ćete manje plaće pa možete dodatno zaraditi ili, kako je Milanović rekao, radit će se više za manje para – ocjenjuje Novosel. Radni će tjedan trajati između 40 i 50 sati odlukom poslodavca, a 50 do 60 sati ako je to dogovoreno kolektivnim ugovorom. To je šest sati manje od prvotno predloženog, Danas radni tjedan traje 40 sati, a maksimalno 48, i to su prekovremeni koji se moraju plaćati.
Tjedno i 10 sati više
– Ogroman je to ustupak poslodavcima. Umjesto po osam tjedno će se moći raditi 10 sati više, preraspodjelom će se u svaka četiri mjeseca ti sati sravniti da nema prekovremenih, što im nosi uštede – objašnjava Sever napominjući kako će i ta fleksibilizacija radnog vremena smanjiti potrebu za novim zapošljavanjem.
Agencijsko zapošljavanje dobiva na značenju. Agencije hoće, kako to ministar očekuje, zapošljavati radnike na neodređeno, a poslodavci će radije uzimati agencijske radnike nego sami zapošljavati. Ali to ne znači da će tim radnicima biti bolje. Dok nisu „iznajmljeni“, agencija im mora dati plaću u visini tri prosječne koje su prethodno primali – osim ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i sl. Isto tako, agencijski radnici dok rade imaju ista prava kao oni s ugovorom o radu – ali među tim pravima nisu navedena i materijalna prava, pa tako neće dobiti npr. božićnicu.
– Agencije će ih rado zapošljavati, ali će ih držati na minimalcu ili praktički bez plaće dok ne rade. Agencijski radnici uz ovakve uvjete sad će postati konkurencija i zapošljavanju na određeno jer su jeftiniji – ustvrdio je Sever.
"Nakon rodiljskog dopusta žena može dobiti otkaz ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi joj drugo radno mjesto ili ako ona odbije izmjenu ugovora o radu. Dosad su radnici nakon rodiljskog dopusta imali pravo povratka na iste poslove" VI NAS STVARNOO ŽELITE ISTRIJEBIT JELI???