Od 2000. godine javni dug države povećao se četiri i pol puta – na 225 milijardi kuna! Za dva tjedna uslijedit će novo otrežnjenje jer je promjena metodologije prisilila domaće statističare da u javni dug zemlje uključi zaduženje Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Procjenjuje se da će nova metodologija podići javni dug zemlje iznad 260 milijardi kuna, odnosno 80 posto BDP-a.
– Budući da godišnje stvaramo oko 20 milijardi kuna novog deficita, javni dug će se i dalje povećavati, a s ovim što sad imamo Hrvatska je prešla iz skupine srednje zaduženih u skupinu visokozaduženih zemalja. Restrukturiranje javnog duga postaje presudno pitanje u zemlji, ali ne vidim da je to u našoj politici shvaćeno kao prioritet. Stranke će se baviti kampanjom, a za to vrijeme propustit će se povoljna prilika za restrukturiranje duga – tvrdi Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Lovrinčević je uvjeren da je guverner Europske središnje banke Mario Draghi pokrenuo složen mehanizam monetarnih mjera kako bi pomogao zemljama na periferiji, prije svih Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Grčkoj i Irskoj, da restrukturiraju svoj dug. Posljedica njegovih poteza pad je kamatnih stopa pa se tako Austrija ovaj tjedan zadužila uz samo 0,36 posto kamata, Češka i Slovačka uz kamatu od 1,2 posto. Zbog problema koje imamo s deficitom i javnim dugom, Hrvatska i u ovim povijesno povoljnim uvjetima plaća 4 posto kamate.
– Hrvatska politika i središnja banka trebaju potegnuti sve svoje veze u Bruxellesu da se i nas uključi u tu skupinu jer nijedna država ne može samostalno restrukturirati svoj dug, niti je to dosad činila neka zemlja koja nema euro kao zajedničku valutu. Uz ovakvu razinu javnog duga nećemo uvesti euro idućih 20 godina, a to onda znači da nam treba potpuno nova monetarna strategija – ističe Lovrinčević.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov ističe da bi općenito za javni dug bilo mnogo bolje da njime upravlja Hrvatska narodna banka umjesto Ministarstva financija.
– Značajan iznos državnog duga emitiran je tijekom 2010. u vrijeme eskalacije dužničke krize u eurozoni te su pojedine desetogodišnje obveznice izdane uz fiksne kamatne stope 6,5% do 6,75% godišnje. Hrvatska država već je trebala iskoristiti mogućnost zamjene starog nepovoljnog duga emisijom obveznica po prihvatljivijim uvjetima, što znači bez dodatnog rasta javnog duga, ali uz niže kamatne rashode – ističe Marijana Ivanov.
>> Javni dug Hrvatske 13,6% viši nego lani
>> Lalovac traži od Vujčića jeftiniji kapital za državu
Najjači je osmijeh Grčića kako će prodati autcste i smanjiti javni dug sa 225 na 201 milijardu kuna...i onda ćemo svi živjeti bolje..