Jedan od najuspješnijih hrvatskih vinara, inženjer agronomije i enolog Vlado Krauthaker, slavonski Međimurac, vlasnik je Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker. Pri njegovu osnutku 1992. imao je jedan hektar nasada vinove loze, a od 2010. godine posjeduje 29 hektara. Još 55 hektara rabi kroz kooperaciju s privatnim proizvođačima.
Vina Krauthaker cijenjena su na području cijele Hrvatske, a na svoje vinske karte uvstili su ih i mnogi poznati svjetski restorani. Četvrtinu proizvodnje proda na svjetskom tržištu, izvozi u 17 zemalja - SAD, Englesku, Njemačku, Švedsku, Češku, Švicarsku, Rusiju, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Australiju, Sloveniju, Austriju, Francusku, Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku.
Kao perspektivni enolog i stipendist mladi je Vlado Krauther iz Železne Gore, općina Štrigova u Međimurju, gdje je rođen 1953, po očevoj smrti, 1975. godine došao u ondašnji Kombinat Kutjevo. Izazovi južnih padina Krndije, kolijevke vinogradarstva i vinarstva i mlađahna Ružica, danas njegova 52-godišnja supruga, zauvijek su ga, čini se, učinili Slavoncem. I vinogradarom i vinarom.
Nakon uspjeha u Kutjevu, glavni enolog Krauthaker zaplivao je u neizvjesne privatne vode. Poslu se priključila i očevim stopama krenula, po odrastanju, njihova kći Martina (33), koja je ispit zrelosti kod oca položila svojim vinom MaDaMe. Udala se za Ivana, pa je Vlado Krauther prije nešto manje od sedam godina postao djed unučici Magdaleni.
Nedugo nakon što je u Kutjevu sagradio kuću, danas odredište svih vinoljubaca, bezimena uličica dobila je ime Ivana Jambrovića, vinske legende kutjevačkog kraja, vizionara koji je kao glavni enolog i upravitelj vinarije uzdigao Kutjevo do vrha proizvođača vina ondašnje države.
U svojim i kooperantskim vinogradima uzgaja 38 sorti, na devet hektara crne, a na 75 bijele kultivare. Prosječno su stari 20 godina. Berba je isključivo ručna, a koristi samo stajski gnoj. Posebnu pozornost posvećuje domaćoj autohtonoj sorti graševini. Ima i vrhunska vina drugih sorti: sauvignon, chardonnay, pinot sivi, zelenac, merlot i pinot crni.
Ekološki opristup i enološki pokusi doveli su ga do brojnih priznanja. U travnju 2013. u Bordeauxu, u Francuskoj, bilo je prijavljeno 4.360 vina iz 28 zemalja iz cijelog svijeta. Kušalo ih je i ocijenjivalo 700 sudaca. Krauthaker je osvojio srebrnu i brončanu medalju za Chardonnay 2010, i Zelenac Kutjevo – izborna berba prosušenih bobica 2008. I 2010., na Wine World Awards magazina Decanter, održanog u sklopu London Wine Faira-a, dobio je dvije srebrne medalje, jednu brončanu te četiri preporuke. A velike nagrade počele su stizati još desetljeće ranije, sa Zlatnom medaljom za chardonnay Mitrovac 2000. na natjecanju „Chardonnay du Monde“, svjetskom festivalu chardonnaya, u Burgundiji 2002. godine; Bio je u reviji za vino proglašen za vinara godine 2006. Njegov chardonnay iz 2000. godine je svjetski šampion, srebrni u Njemačkoj, zlatni u Ljubljani nekoliko godina poslije... Krauthaker je tada bio brzo zauzeo vodeće mjesto na tržištu i sa svojom graševinom, vinom iznimne kakvoće.
Izabran je za prvog predsjednika Udruge proizvođača graševine Slavonije i Podunavlja Graševina Croatica, utemeljene u Osijeku, gdje je o tome odlučilo 25 proizvođača graševine iz pet velikih vinogorja istočne Hrvatske i koja okuplja proizvođače više od 50 tisuća litara graševine godišnje.
Krauthaker je bio zaplovio i u političke vode. Kao nositelj liste HDZ-a, koja je osvojila pet od 13 mandata, postao je 2009. njegov vijećnik, a potom i predsjednik Gradskoga vijeća Kutjeva. No, u lipnju 2012. podnosi ostavku, razočaran što je, po njegovom, država gradonačenicima dala prevelike ovlasti, pa ne moraju usko surađivati s gradskim vijećima. To ga je onemogućilo da ispuni zadaće zbog kojih je bio izabran.
U šali kaže da će dočekati stoti rođendan i te 2053. godine piti svoje vino iz bačava koje će biti napravljene od hrastova koje je sa suprugom Ružicom nedavno posadio.
