Rođena je 1962. godine u Osijeku gdje je završila gimnaziju "Sara Bertić" te diplomirala na Pravnom fakultetu 1985. godine. Godinu kasnije na istom fakultetu zaposlila se kao asistent na Katedri za upravno pravo.
Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu počela je raditi 1990. godine. Doktor znanosti iz područja upravnog prava je od 1994. godine. U prosincu 1999. godine imenovana je za sutkinju Ustavnog suda. Njezinu kandidaturu podržali su Liberalna stranka (čiji je bila član) te Hrvatska seljačka stranka, Istarski demokratski forumi Hrvatska narodna stranka. Imenovanje nije prošlo bez skandala.
Đurđa Adlešič (HSLS) tvrdila je da su se liberal Zlatko Kramarić i esdepeovac Mato Arlović tajno dogovarali s hadezeom oko izbora sudaca Ustavnog suda pa je Omejec priopćenjem opovrgla međustranačke dogovorenu postupku prije kandidiranja sudaca. Zatim je na vidjelo izišlo da se zbog Jasne Omejec mijenjao Zakon o Ustavnom sudu.
Naime, do tada je vrijedila zakonska odredba da sudac Ustavnog suda mora imati 15 godina pravnog staža.
Omejec je imala tri godine manje pa je zakon te 1999. godine promijenjen tako da je za ulazak u Ustavni sud dovoljno 12 godina staža, ako kandidat ima i titulu - doktora prava.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta u Milanovićevoj vladi, Željko Jovanović, tu je izmjenu ustavnog zakona o Ustavnom sudu aktualizirao u svibnju ove godine, nakon što je Ustavni sud ukinuo kurikulum zdravstvenog odgoja.Osam godina nakon izbora u Ustavni sud, a u tom je razdoblju bila dopredsjednica te zamjenica predsjednika suda, Jasna Omejec je 12. lipnja 2008. postala predsjednica Ustavnog suda.
Tada je, kao prva žena na čelnom mjestu Ustavnog suda, izjavila da bi se "materijalni i protokolarni položaj sudaca po privilegijama trebao izjednačiti barem sa saborskim zastupnicima". Imenovanjem je stekla povlasticu da poput predsjednika države, Vlade, Sabora i Vrhovnog suda može koristi državne rezidencije.
No, Omejec je tu povlasticu odbila.Novi četverogodišnji predsjednički mandat u Ustavnom sudu započeo joj je 12. lipnja 2012. godine.Među odlukama Ustavnog suda donesenim u predsjedničkim mandatima Jasne Omejec nalaze se i ona iz 2009. godine kada je sud ocijenio da krizni poreze, tzv. "harač", nije neustavan.
Iste je godine donešena odluka da unatoč 700.000 potpisa građana nema osnova za raspisivanje
referenduma Zakona o radu. Omejec je tada opovrgavala optužbe da je produžena ruka vlasti Ive Sanadere kazavši da se on nije uplitao u rad suda te da je jedini kontakt s njime imala kada ga je tražila novac za renoviranje zgrade suda na Markovom trgu. Ti su radovi trajali tri godine.
Zbog pritiska javnosti i medija koji su razotkrili detalje javnog natječaja kojim je sud za pet milijuna kuna kanio kupiti luksuzni talijanski namještaj od ebanovine, čije su fotografije i priložili u natječaju kršeći takon Zakon o javnoj nabavi, Omejec se te 2011. oglasila priopćenjem u kojem je navale da su novinari prenijevši informacije o problemu od javnog interesa,"obavili svoju zadaću javnog čuvara vrijednosti demokratskog društva".
U 2013. godini Ustavni sud je kao najviše sudsko tijelo u državi ili ukinuo ili odgodio neke od projekata koje je izvršna vlast tretirala strateškima. Uz već spomenuti kurikulum zdravstvenog odgoja, sud je ukinuo Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvana, usklađivanje udžbenika s novim pravopisom, obustavio retroaktivno oporezivanje dividende, te donio odluku o odgodi primjene Zakona o PDV-u na dnevne novine.
Iako se zbog toga može steći dojam da Ustavni sud ima nešto protiv Vlade Zorana Milanovića, Omejec to opovrgava: "Nijedna odluka koja čuva ustavne vrijednosti ne može biti na štetu hrvatske Vlade.
Vrijeme je da prihvatimo činjenicu kako Ustavni sud ukidanjem zakona ili drugih propisa ne ide protiv Sabora ili Vlade niti njegove odluke znače bilo kakvu osudu Sabora ili Vlade" - kaže. Jasna Omejec koja predaje na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Autorica je više znanstvenih i stručnih radova te koautorica prvog udžbenika o pravu okoliša u Hrvatskoj. Vozi peugeot 206, neudana je i živi u Zagrebu.
