Akademik, hrvatski prozni pisac, filmski i televizijski scenarist

Goran Tribuson

Goran Tribuson
Foto: Robert Anić/Pixsell
1/3
01.12.2016.
u 00:00

Početkom 70-ih objavio je prvu knjigu priču “Zavjera kartografa” te prvi roman “Snijeg u Heidelbergu”, a do danas je objavio više od 25 knjiga. Od 2000. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije. Najpopularniji je po autobiografskoj prozi "Povijest pornografije" i "Rani radovi".

Akademik i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, filmski i televizijski scenarist Goran Tribuson rođen je u Bjelovaru, 6. kolovoza, 1948. godine.

Otac Milan bio je klesar, a majka Nevenka nastavnica. Ima i mlađu sestru, redateljicu Snježanu. Kao dijete nije pokazivao sklonost prema umjetnosti nego se bavio nogometom i rukometom, čitao krimiće i vesterne i sanjao kako će jednoga dana postati probni pilot ili vozač trkaćeg automobila.

Fakultet je upisao 1937. 

Studirao je jugoslavistiku i komparativnu književnost s nadom da će provoditi život predavajući Stanka Vraza i Marka Marulića provincijskim učenicima. Kratke priče počeo je pisati na Filozofskom fakultetu i zatim ih zgrožen uništavao. Potom ih počeo kopirati u 15 kopija i slati na adrese 15 književnih časopisa, no od toga je profitirala jedino pošta. Tada je splitski Vidik objavio jednu njegovu ranu priču pa ga je to ipak motiviralo za daljnje pisanje.

- Shvatio sam da pišem za ladicu i da to ništa ne vrijedi ako to netko ne pročita. Mislim da sam postao pisac u onom trenutku kad sam shvatio da bih trebao pisati za publiku. Ali ne samo ono što publika traži, nego i ono što bih i sam volio pročitati. Tako sam stvorio model običnog, ali ne krajnje profanog čitatelja, kojem se obraćam. I pokušao raditi po toj matrici - kaže Tribuson. 

Za vrijeme studija na televiziji je gledao ideologijski obojene izvještaje o studentskim demonstracijama u Europi. Gajio je stanovite simpatije prema studentskom pokretu, no kao student treće godine, nije sudjelovao u tom pokretu. 

- U to sam vrijeme radio u Studentskom listu u redakciji kulture, koju je uređivala Ljerka Mifka. Tu su još bili Nada Pintarić, Milorad Stojević i drugi. Mi smo bili u impresumu toga čuvenog broja u kojem je proglašen štrajk, a nakon toga je uslijedilo Karađorđevo i smjenjivanje hrvatskog partijskog rukovodstva. Nikad nisam bio revolucionar i nikad mi nije palo na pamet da iskoristim činjenicu što sam bio u impresumu tog čuvenog broja Studentskog lista - govori.

Diplomirao je 1973. godine, a 1977. magistrirao filmologiju kod Ante Peterlića. Početkom 70-ih objavio je prvu knjigu priču “Zavjera kartografa” te prvi roman “Snijeg u Heidelbergu”, a do danas je objavio više od 25 knjiga.

Od 1995. do 2000. radio je u Nakladi Leksikon, zatim u Vjesnikovoj agenciji za marketing i Školskoj knjizi.

Od 2000. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije. 

Goran Tribuson
1 / 3

Redoviti je profesor filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti koji je napisao scenarije za filmove “Crvena prašina”, “Srce nije u modi”, “Potonulo groblje”, “Ne dao Bog većeg zla”, te seriju “Odmori se, zaslužio si”. Dobitnik je nagrada Sedam sekretara SKOJ-a, Miroslav Krleža, K. Š. Đalski (dva puta), August Šenoa i Vladimir Nazor. 

Kratke priče počinje objavljivati početkom 1970-ih godina. Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika hrvatskih borgesovaca. Teži okultnome. To se vidi u romanima Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas, Frido Štern, te Ruskom ruletu.  

Tribusonovi romani, među ostalim,  dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara U svojim je romanima (Divlja plaža, Klub obožavatelja, Kuća u kojoj stanuje vrag, pisao i o bjelovarskoj Plinari. Ona je, smatra, sa svojim ilegalnim eksploatiranjem šljunčare, tajkunima i gangsterima jedna od tamnih priča Hrvatske.

Tribuson je inače prvi člam iz svoje obitelji koji je pobjegao od obiteljskog, klesarskog zanimanja. Njegov otac je, naime, imao radionicu pokraj groblja na kojem su djeca igrala nogomet. Osim oca, i djed Angelo i pradjed Giuseppe, podrijetlom iz Furlanije,  bili su klesari. Kao srednjoškolac i student Tribuson je radio brusio grobne okvire, što mu je omogućavalo honorar. Stoga se groblje kao motiv pojavljuje i u nekim njegovim romanima.

Najpopularniji je po autobiografskoj prozi "Povijest pornografije" i "Rani radovi", zatim po krimićima u kojima je glavni lik policajac Nikola Banić, prototip antijunaka, te po privrženosti rocku i crnom humoru. 

Svojim je romanima, uz romane Pavla Pavličića, stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike.

U braku je sa suprugom Jasnom koja je radila u Ministarstvu znanosti, a sada je u mirovini. Imaju dva sina, Stjepana i Milana. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?