Za treću klasu 80 do 85 lipa za kilogram, za drugu 90 lipa, a za prvu klasu, koje neće biti ni 5% – 1 kuna, najizglednija je računica otkupljivača za ovogodišnji urod pšenice. Pšenica je, doznajemo, u Hrvatskoj rodila iznadprosječno. Bit će je više od 750.000 tona (po nekima i 900.000!), a kako je već drugu godinu u primjeni i kodeks – po kojemu se umjesto hektolitra, vlage i primjesa u zrnu cijene isključivo gluten i proteini – trebala bi biti i kvalitetnija. No zna li se da su ratari lani za pšenicu u prosjeku dobivali 1,15 kuna i prigovarali, ni ova žetva neće proći bez nezadovoljnika.
– Ječmu je uvijek bila niža cijena, a Žito i Belje ovih ga dana otkupljuju za 0,95, odnosno 0,98 kn/kg. Za pšenicu bi realna cijena bila koliko i lani, 1,10 do 1,15 kuna, no kako je kodeks o otkupu pšenice izokrenuo parametre, i ono što je nekad bila prva klasa danas spada u kategoriju za stoku pa teško da će seljak biti na dobitku. Treba pričekati i vidjeti – kaže Matija Brlošić, predsjednik HPK, po kojemu bi, prema novim parametrima, čak 50% pšenice moglo završiti u ishrani stoke.
Većina otkupljivača nada se da je kodeks o otkupu pšenice, koji je drugu godinu dobrovoljan, ipak promijenio stavove seljaka i natjerao ih da siju certificiranu pšenicu uz kvalitetne agrotehnološke mjere s kojima će imati bolje i kvalitetnije prinose, umjesto “tavanuše”. Navodno je sjetva certificiranog sjemena jesenas porasla i 20%.
– Ratari se trebaju riješiti navika da jedva proizvedu 4 tone loše pšenice po hektaru i čekaju dobru cijenu. Oni koji budu imali 6,5 do 7 tona, a neki imaju i 10, sigurno se neće buniti zbog cijene – tvrde otkupljivači. No cijene ipak diktira potražnja koja će ove godine, s zbog lanjskih zaliha, za Hrvatsku značiti tek 400-tinjak tisuća tona.
Hrvatskoj je nekad trebalo i 600 do 650 tisuća tona, da bi proteklih godina, doznajemo, potražnja pala na oko 480.000 t, a s enormnim uvozom polupečenog zamrznutog kruha te oko 60.000 t uvoznog brašna, na svega 340 tisuća tona. Ispada da će veliki dio ovogodišnje pšenice biti višak. Čitav svijet, tvrdi naš izvor, ove godine pliva u viškovima s obzirom na procijenjeni urod od 730 milijuna tona, potrošnju od 710 mil. te 260 mil. tona prijelaznih zaliha.
Samo će Mađarska imati oko 3,5 mil. tona viška, Srbija 4 mil. tona... Hrvatski ratari svake godine prijete da pšenicu zbog malih otkupnih cijena neće sijati, no očito teško odustaju od navika. Brlošić kaže kako EU potiče i “ugar”, do 70% održavanog obradivog zemljišta bez poljoprivredne proizvodnje pa će se vidjeti tko će i po kojim cijenama uvoziti pšenicu kad ne bude domaće.
– Upozoravam na mogućnost da ljudi ne siju dok im otkupljivači ne dođu s ugovorom – naglasio je Brlošić. U zemlji koja gotovo ničeg ne proizvodi dovoljno već je lani bilo 30.000 ha pod ugarom.
>> Veći prinosi pšenice, ali poljoprivrednici čekaju da se objavi otkupna cijena
Otvori KEKS Pay
da,da...nit treba pognojiti, niti prihraniti, niti zaštititi...baš ništa! Dobar prinos ili kvaliteta će past s neba! A koju kulturu treba onda zamijeniti za pšenicu? Niti jedna žitarica trenutno ne može opravdati svojom cijenom ulazne troškove, nisu niti uljarice bajne. Ae. A uz poticaje ostati na pozitivnoj nuli je pravi kunst!!