Posljednjih je mjeseci najčešća riječ koja se čuje kad se govori o kreditiranju – moratorij. Iznenađuje zato podatak da su krediti poduzećima u prva četiri mjeseca ove godine u nekim bankama rasli. U Erste banci čak 20 posto, a povećanje kredita gospodarstvu potvrdili su i u OTP-u. O kreditnoj aktivnosti raspitali smo se nakon što su nedavno kritiku bankama uputili predstavnici HUP-a koji su na sastanku s Vladom konstatirali da banke moraju odobravati brže i više za oporavak gospodarstva.
– U prva četiri mjeseca 2020. u poslovanju s gospodarstvom zabilježeno je povećanje novih plasmana od oko 20 posto, s 2,5 milijardi kuna u istom razdoblju prošle godine na tri milijarde kuna – otkrivaju u Erste banci, u kojoj je istodobno plasirano 15 posto manje kredita građanima i mikropoduzećima, ukupno nešto više od 1,6 milijardi kuna.
– U istom razdoblju lani ti su plasmani iznosili 1,9 milijardi kuna. Smanjenje novih plasmana rezultat je okolnosti povezanih s epidemijom koronavirusa, što je posebno vidljivo u padu potražnje za novim kreditiranjem u travnju – kažu u Erste banci.
Fokus na moratorijima
Porast portfelja kredita pravnim osobama i tržišnog udjela u tom segmentu u prvom kvartalu bilježi i OTP.
– Naš je puni fokus u proteklih nekoliko tjedana bio na odobravanju moratorija pogođenim klijentima, što je zahtijevalo angažman jako velikog broja naših zaposlenika, no usprkos tome kreditna aktivnost ni u jednom trenutku nije zaustavljena te bilježimo relativno velik broj novoodobrenih kredita. Očekivano, u strukturi novih kredita dominiraju kratkoročni krediti za obrtna sredstva – objašnjavaju.
U prijevodu: traži se novac za pokrivanje tekućih obveza; nabavu zaliha, plaćanje dobavljačima, uvoz pokrićem otvorenih akreditiva i slične namjene.
Olakšan pristup financiranju
U PBZ-u ističu da im se trenutačno glavne aktivnosti odnose također na kredite za očuvanje likvidnosti, najvećim dijelom za izvoznike i turistički sektor te ugovaranje moratorija. U Zagrebačkoj su banci, napominju, za potrebe odobravanja nove likvidnosti kao i drugih mjera tvrtkama pogođenima pandemijom prilagodili interne procese te ih pojednostavili i standardizirali.
– Zaba je poslovnim subjektima omogućila kreditne programe za likvidnost u suradnji s lokalnim i međunarodnim agencijama i razvojnim bankama, podržane garantnim shemama i drugim pokrićima rizika. Upravo takve suradnje omogućavaju poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno COVID-19 pandemijom olakšan pristup financiranju, ali i povoljnije uvjete financiranja. Neki od tih kreditnih programa dizajnirani su specijalno za trenutačnu situaciju, dok su drugi otprije u ponudi banke – kažu u najvećoj domaćoj banci.
Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca ukupni krediti monetarnih institucija domaćim sektorima, uključujući središnju državu, povećali su se za 6,8 mlrd. kuna. Pritom su se krediti nefinancijskim poduzećima povećali za 4,4 mlrd. kune, a krediti stanovništvu za milijardu kuna. U istom razdoblju krediti središnjoj državi rasli su za 0,7 mlrd. kuna.
