Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

U Americi na jednog novinara dolazi pet PR-ovaca, komunikacijska industrija je u prijelomnom trenutku

Dejan Verči, partner i direktor za znanje u Stratkomu, profesor i pročelnik odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Ljubljani
12. rujna 2018. u 11:03 68 prikaza
Prof. Dejan Verčić
Foto: Promo

Prof. Dejan Verčić, jedan od vodećih teoretičara odnosa s javnošću, stiže na Weekend Media Festival u Rovinju. Ove nam godine otkriva zašto su slike zamijenile riječi i koji su trendovi u komunikacijskoj industriji.

Koliko se brzo mijenjaju komunikacijski trendovi u svijetu? Prati li jugoistočna Europa korak sa Zapadom?
Danas se nalazimo u prijelomnom vremenu. Digitalizacija u koju tek ulazimo usporediva je s uknjiživanjem naših jezika u 15. i 16. stoljeću. Pisani, uknjiženi i tiskani jezik preokrenuo je srednjevjekovno društvo naglavačke i otvorio nove svjetove. To također započinje upravo u naše vrijeme – prelazimo iz uknjiženih u ustrojene jezike i ispred nas su različite budućnosti. Društva i mediji se mijenjaju od centra prema periferiji, tako da valovi promjena do nas dolaze sa zakašnjenjem.

Koji su najrevolucionarniji trendovi u odnosima s javnošću i koji su od njih napravili značajne pomake na komunikacijskom tržištu?
Digitalizacija mijenja sve i do sada se pokazala kao iznimno ljubazna prema odnosima s javnošću koji su iznimno puno dobili u zadnjih dvadeset godina. Ne nužno pod tim imenom, ali nastup u virtualnom prostoru i pogotovo u društvenim medijima je odnosima s javnošću pao u ruke kao mana s neba. Ako tome dodamo i nove mogućnosti analitike, uključujući analitiku velikih podataka, odnosi s javnošću konačnu dobivaju i svoju tvrđu, stranu utemeljenu na podacima koja omogućuje praćenje javnih sentimenata u realnom vremenu.

Što ćete nam predstaviti na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu?
Očito je da u naše vrijeme završava prevlast pisane riječi i da to presudno mijenja medije i društvo. Tome se moramo prilagoditi u odnosima s javnošću i postati medijsko višepismeni.

Ispostavlja se da slika uistinu govori tisući riječi. Zašto je tome tako, pogotovo danas?
Slika možda govori tisuću riječi, ali pitanje je, vidimo li iste riječi i da li ih razumijemo na iste načine. Možda slika govori tisućama različitih ljudi tisuću različitih riječi. Ili pak slika ne govori nikakve riječi, nego ju doživljavamo na drukčiji način, kao i glazbu, video i tako dalje. Možda ćemo morati postati, ne samo kulturno-jezično, nego i medijski višepismeni. Danas se sa slikom ne vraćamo u prapovijesne špilje, nego u strojni svijet koji je, paradoksalno, definiran napisanim programskim jezicima.

Kakvu budućnost predviđate za odnose s javnošću? Što možemo očekivati?
Odnosi s javnošću su u porastu. Ako pogledamo SAD kao medijski najrazvijeniju sredinu, na početku 20. stoljeća su imali medije i novinare, a odnosi s javnošću su se tek rodili. Negdje sredinom 20. stoljeća brojke novinara i praktičara odnosa s javnošću su se izjednačile. Na svakog novinara je došao jedan praktičar odnosa s javnošću. Do kraja 20. stoljeća broj novinara znatno je opao, a broj praktičara odnosa s javnošću porastao. Na ulasku u 21. stoljeće je u SAD na svakog novinara došlo pet praktičara odnosa s javnošću. Ti trendovi, prvi prema dolje i drugi prema gore, se i dalje nastavljaju.

Kako graditi dobre odnose s medijima? Što je pri tome ključno?
Dobri odnosi s medijima koriste naručiteljima koji dobiju što su trebali, korisnicima medija koji dobiju nešto što ih zanima, zabavlja ili zadovoljava neku treću njihovu potrebu, medijima kojima omogućuju rad i razvoj, kao i društvu kao cjelini. Mediji su bitan infrastrukturni podsustav svakog društva i bez njih otvoreno društvo ne može opstati.

Koliki je značaj komunikacijskih festivala kao što je Weekend Media Festival?
Druženje je najbolji način učenja. Zabave donose nove kontakte i ideje, a koncentracija kreativnog potencijala je zanimljiva i za njegove buduće korisnike i šire društvo. Festivali pokazuju što je nešto i što bi to moglo postati. U slučaju Weekenda to su mediji.

Koje praktične savjete dajete svojim studentima vezano uz odnose s medijima?
Studenti moraju prvo naučiti misliti na dionike, odnosno tko su ljudi kojima žele nešto poručiti i s kojima žele komunicirati. Tek kad im je to jasno, mogu se zapitati gdje, kako i na koji način mogu doći do tih ljudi, koji kanali su im za to na raspolaganju, tko s njima upravlja i tko ih radi. Tome moraju dodati i posebnost malih sredina kao što su naše, u kojima se svi znamo pa često osobni odnosi na javno djelovanje više utječu nego u mnogobrojnim društvima.

Kakve su Vaše prognoze za sljedeću godinu?
Sve što vidimo u ovoj će se vjerojatno nastaviti i u sljedećoj godini - gospodarski rast unatoč političkoj nestabilnosti koja se sve više vrti oko pitanja identiteta. Sa stajališta profesionalnog komuniciranja to znači samo još više dobrog. Rast se nastavlja.

VIP izdvaja za Vas