Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

U Americi na jednog novinara dolazi pet PR-ovaca, komunikacijska industrija je u prijelomnom trenutku

Dejan Verči, partner i direktor za znanje u Stratkomu, profesor i pročelnik odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Ljubljani
12. rujna 2018. u 11:03 77 prikaza
Prof. Dejan Verčić
Foto: Promo

Prof. Dejan Verčić, jedan od vodećih teoretičara odnosa s javnošću, stiže na Weekend Media Festival u Rovinju. Ove nam godine otkriva zašto su slike zamijenile riječi i koji su trendovi u komunikacijskoj industriji.

Koliko se brzo mijenjaju komunikacijski trendovi u svijetu? Prati li jugoistočna Europa korak sa Zapadom?
Danas se nalazimo u prijelomnom vremenu. Digitalizacija u koju tek ulazimo usporediva je s uknjiživanjem naših jezika u 15. i 16. stoljeću. Pisani, uknjiženi i tiskani jezik preokrenuo je srednjevjekovno društvo naglavačke i otvorio nove svjetove. To također započinje upravo u naše vrijeme – prelazimo iz uknjiženih u ustrojene jezike i ispred nas su različite budućnosti. Društva i mediji se mijenjaju od centra prema periferiji, tako da valovi promjena do nas dolaze sa zakašnjenjem.

Koji su najrevolucionarniji trendovi u odnosima s javnošću i koji su od njih napravili značajne pomake na komunikacijskom tržištu?
Digitalizacija mijenja sve i do sada se pokazala kao iznimno ljubazna prema odnosima s javnošću koji su iznimno puno dobili u zadnjih dvadeset godina. Ne nužno pod tim imenom, ali nastup u virtualnom prostoru i pogotovo u društvenim medijima je odnosima s javnošću pao u ruke kao mana s neba. Ako tome dodamo i nove mogućnosti analitike, uključujući analitiku velikih podataka, odnosi s javnošću konačnu dobivaju i svoju tvrđu, stranu utemeljenu na podacima koja omogućuje praćenje javnih sentimenata u realnom vremenu.

Što ćete nam predstaviti na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu?
Očito je da u naše vrijeme završava prevlast pisane riječi i da to presudno mijenja medije i društvo. Tome se moramo prilagoditi u odnosima s javnošću i postati medijsko višepismeni.

Ispostavlja se da slika uistinu govori tisući riječi. Zašto je tome tako, pogotovo danas?
Slika možda govori tisuću riječi, ali pitanje je, vidimo li iste riječi i da li ih razumijemo na iste načine. Možda slika govori tisućama različitih ljudi tisuću različitih riječi. Ili pak slika ne govori nikakve riječi, nego ju doživljavamo na drukčiji način, kao i glazbu, video i tako dalje. Možda ćemo morati postati, ne samo kulturno-jezično, nego i medijski višepismeni. Danas se sa slikom ne vraćamo u prapovijesne špilje, nego u strojni svijet koji je, paradoksalno, definiran napisanim programskim jezicima.

Kakvu budućnost predviđate za odnose s javnošću? Što možemo očekivati?
Odnosi s javnošću su u porastu. Ako pogledamo SAD kao medijski najrazvijeniju sredinu, na početku 20. stoljeća su imali medije i novinare, a odnosi s javnošću su se tek rodili. Negdje sredinom 20. stoljeća brojke novinara i praktičara odnosa s javnošću su se izjednačile. Na svakog novinara je došao jedan praktičar odnosa s javnošću. Do kraja 20. stoljeća broj novinara znatno je opao, a broj praktičara odnosa s javnošću porastao. Na ulasku u 21. stoljeće je u SAD na svakog novinara došlo pet praktičara odnosa s javnošću. Ti trendovi, prvi prema dolje i drugi prema gore, se i dalje nastavljaju.

Kako graditi dobre odnose s medijima? Što je pri tome ključno?
Dobri odnosi s medijima koriste naručiteljima koji dobiju što su trebali, korisnicima medija koji dobiju nešto što ih zanima, zabavlja ili zadovoljava neku treću njihovu potrebu, medijima kojima omogućuju rad i razvoj, kao i društvu kao cjelini. Mediji su bitan infrastrukturni podsustav svakog društva i bez njih otvoreno društvo ne može opstati.

Koliki je značaj komunikacijskih festivala kao što je Weekend Media Festival?
Druženje je najbolji način učenja. Zabave donose nove kontakte i ideje, a koncentracija kreativnog potencijala je zanimljiva i za njegove buduće korisnike i šire društvo. Festivali pokazuju što je nešto i što bi to moglo postati. U slučaju Weekenda to su mediji.

Koje praktične savjete dajete svojim studentima vezano uz odnose s medijima?
Studenti moraju prvo naučiti misliti na dionike, odnosno tko su ljudi kojima žele nešto poručiti i s kojima žele komunicirati. Tek kad im je to jasno, mogu se zapitati gdje, kako i na koji način mogu doći do tih ljudi, koji kanali su im za to na raspolaganju, tko s njima upravlja i tko ih radi. Tome moraju dodati i posebnost malih sredina kao što su naše, u kojima se svi znamo pa često osobni odnosi na javno djelovanje više utječu nego u mnogobrojnim društvima.

Kakve su Vaše prognoze za sljedeću godinu?
Sve što vidimo u ovoj će se vjerojatno nastaviti i u sljedećoj godini - gospodarski rast unatoč političkoj nestabilnosti koja se sve više vrti oko pitanja identiteta. Sa stajališta profesionalnog komuniciranja to znači samo još više dobrog. Rast se nastavlja.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas