Hotel Jadran iz Crikvenice jedan je od prioriteta na listi projekata koje država planira prodati kako bi smanjila proračunsku rupu, no zbog niza neriješenih sporova, a posebno onog s Veneto bankom koja se nije htjela nagoditi s državom, prodaja nikako neće ići brzo. Tako je barem tvrdila bivša Vlada. Država u Jadranu ima 80 posto udjela, za što bi prema procjenama mogla dobiti oko 400 milijuna kuna, novije analize pokazuju da je vrijednost i manja, no u konačnici je teško cijenu i utvrditi zbog sporova i započetih ovrha, usto ni dionica nije izlistana na burzi. Navodno i ne može upravo zbog sporova pa time i neznanja kakva će biti vlasnička struktura, no Udruga vjerovnika bivših radnika misli da prepreka nema i teže izlistavanju dionice jer bi se tada utvrdila realna cijena. Žele i da se što prije nađe strateški partner.
– Voljeli bismo da to bude netko tko ima dugoročne planove – ističe predsjednik te udruge Mario Vukelić. Radnici i bivši zaposlenici u Jadranu imaju oko šest posto udjela, a s državom su u dva spora. U prvom sporu 840 stečajnih vjerovnika tražilo je na sudu da se ubrza povrat novca nakon završenog stečaja s pet na tri godine i taj će se zahtjev vjerojatno i ispuniti. Drugi spor vezan je za neisplaćene plaće radnicima od 1995. do 2000. godine. Dio radnika nagodio se za isplatu 50 posto iznosa u gotovini i 50 posto u dionicama, ali njih 70 na to nije pristalo te je tužilo državu i dobivaju sporove na temelju kojih je i krenula ovrha hotela Kaštel, jednog unutar Jadranova kompleksa. Zanimljivo je da je zbog otpora nagodbi tadašnja stečajna upraviteljica, kažu nam u udruzi, angažirala 20 odvjetničkih društava u borbi protiv radnika, za što su utrošeni milijuni kuna, no ni to nije pomoglo da sporove dobiju niti se država pokušala s radnicima nagoditi.
Već ranije postignut je dogovor s Erste bankom koja je pretvorila dug u udjel, ali ne i s Veneto bankom. Stečajna upraviteljica Marija Ružić nije priznala tražbinu Veneto banke na ispitnom ročištu u stečajnom postupku. Bivša vlada tražila je na dvije sjednice od stečajne upraviteljice da sporove s radnicima riješi nagodbom i da izbjegava duge sudske postupke zbog odugovlačenja s privatizacijom. Takvu politiku stečajne upraviteljice, tvrde u udruzi, nastavio je i predsjednik uprave Dino Manestar.
Za Jadran je lani bila zainteresirana jedna poljska kompanija, a sada interes pokazuju i mirovinski fondovi. Udruga smatra da bi cijena po kojoj bi se prodavao Jadran trebala biti kao ona procijenjena u stečajnom planu od 490 milijuna kuna.
Prodati "Jadran" sto brze.