Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Slavonski med kao brend lakše će se probijati na tržištu Europe

Cilj im je stati nakraj prekomjernom uvozu iz Kine, ali i certifikatima podignuti cijenu svoga proizvoda te tako povećati isplativost posla
28. veljače 2015. u 07:23 0 komentara 279 prikaza
Toni Guberac
Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Prije godinu dana pokrenuta inicijativa slavonskih pčelara uskoro bi se trebala i ostvariti. Nezadovoljni što njihov med nije zaštićen nijednom od europskih oznaka, pokrenuli su projekt zaštite izvornosti tog autohtonog hrvatskog proizvoda.

Podupiru županije

Za početak će se krenuti sa zaštitom pet vrsta meda koji će moći dobiti etiketu izvornog slavonskog, a to su bagremov, lipov, kestenov te medovi uljane repice i suncokreta. Projekt su financijski poduprle slavonske županije.

– Europska unija potiče zaštitu regionalnih proizvoda, a nama je stalo da brendiramo postojeću kvalitetu. Naš je med u Europi, osobito u Njemačkoj, veoma cijenjen i priznat, no tamošnji ga trgovci pakiraju kao svoj. Ishođenjem certifikata stekli bismo prednost u odnosu na druge proizvođače – kaže Stjepan Aračić, predsjednik Pčelarske udruge “Zrinski” iz Slavonskog Broda.

Projekt pokrenut u Virovitičko-podravskoj županiji domaće bi pčelare trebao zaštititi od nepovoljne situacije na tržištu. Danas je u Hrvatskoj čak 11 tisuća pčelara s 550 tisuća pčelinjih zajednica.

Cilj udruženih slavonskih pčelara je podignuti kvalitetu, ali i cijenu svog meda te povećati isplativost proizvodnje. Time će pokazati kako ova regija ima vrlo kvalitetan i prepoznatljiv proizvod, koji se može koristiti i u turizmu.

Zaštitom i brendiranjem meda oni ujedno žele stati na kraj prekomjernom uvozu nekvalitetnog meda iz Kine, kojeg je lani uvezeno 300-tinjak tona i koji se na tržište stavlja pomiješan s domaćim, iako se u Hrvatskoj proizvodi 50 posto više meda od naših potreba.

Sjeda u uho kupcima

– Osim neupitne kvalitete, i brendiranje meda važno je ako želimo postati konkurentni na zahtjevnom europskom tržištu. Time se naš proizvod popularizira i sjeda u uho potrošačima – kaže pčelar Toni Guberac (na slici), koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Tomici kod Slavonskog Broda ima oko 150 košnica. On smatra kako bi se u cijelom postupku ipak trebalo ograničiti samo na neke specifične sorte poput medljikovca, amorfe ili lipe, koji su u Slavoniji izrazito kvalitetni.

>> Pčelari pretrpjeli štetu od oko dva milijuna kuna

>> Sauna za pčele je i smrt za nametnika

Ivo Žinić
Politički kraj još jednog HDZ-ovca
Žinić gubi kuću koju mu je ‘darovala’ država?
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.