Proizvođačke cijene u Njemačkoj u travnju su dosegnule nove rekordne razine, više od 33 posto, ponajviše zbog rasta cijena energije, priopćio je u petak njemački savezni statistički ured Destatis.
Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda poskočio je u travnju na godišnjoj razini za 33,5 posto, što je najveći zabilježeni rast u Njemačkoj do sada, objavio je Destatis. U ožujku se povećao 30,9 posto.
U okruženju ruske invazije na Ukrajinu, indeks je u odnosu na prethodni mjesec porastao 2,8 posto. Ekonomisti su očekivali upola sporiji rast, za 1,4 posto.
Cijene energije poskočile su za 87 posto u odnosu na prošlu godinu i za 2,5 posto u odnosu na ožujak.
Troznamenkasti rast cijena prirodnog plina i dalje je glavni razlog rasta cijena energije. Elektrane su morale plaćati četiri puta višu cijenu nego godinu dana prije, a cijene su za industrijske potrošače porasle 260 posto, a kod preprodavača 170 posto, priopćila je njemačka statistička agencija.
Cijene struje porasle su za 87 posto, a predistributeri su platili 157 posto više nego prije godinu dana. Cijene lakog loživog ulja porasle su, pak, 102 posto, a motornih goriva za 46 posto.
Ako se isključe energenti, ukupni indeks proizvođačkih cijena je porastao za 16,3 posto na godišnjoj razini i za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Inflacija na najvišoj razini od 1981.
Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je u Njemačkoj u travnju 7,4 posto, za koliko su cijene porasle u odnosu na isti lanjski mjesec.
Zbog najviše inflacije u posljednjih 40-ak godina, u četvrtak je njemački parlament prihvatio paket mjera ekonomske pomoći za građane, uključujući uvođenje mjesečne karte za javni prijevoz od samo devet eura u cijeloj zemlji.
Paket također uključuje smanjenje poreza za benzin i dizel za kvartalno razdoblje, čime se porez na energiju spustio na minimalnu razinu dopuštenu u Europskoj uniji.
I dok vlade u zemljama eurozone nastoje pomoći građanima kako bi lakše prebrodili povećane životne troškove, Europska središnja banka (ECB) najavila je ukidanje monetarnih poticaja, uvedenih u cilju pomoći gospodarstvu za vrijeme koronakrize.
Po svemu sudeći, ti će poticaji biti ukinuti na kraju drugog tromjesečja, a potom se očekuje povećanje kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija.
A to bi moglo usporiti oporavak gospodarstva od koronakrize.
Otvori KEKS Pay
i zbilja mislite da će njemačka, koja najviše novca uplaćuje u proračun eu-a, i dalje vući eu? lokomotiva polako posustaje, silno printanje eura iz zraka je došlo do svog kraja, i sad će trebati, kao i ameri, početi trošiti ono što se realno zaradi. jer svijet izvan zapadnog kruga sve manje je spreman za svoju robu i usluge uzimati dolare i eure stvorene iz ničega. inflacija je ono čega se svaka normalna država mora bojati. zapadni model tiskanja novca bez obaziranja na posljedice na dulji rok je istrošen, to su govorili jači ekonomisti početkom QE, al ih nije politika slušati htjela, ni komentirati uopće. sad je kasno, bacanje par tisuća milijardi eura i isto tolko dolara, na zemlju, je proizvelo učinak, kamate banaka na oročenu štednju nikad nisu bile manje, čak i u minus idu, što je previše opasno bilo, al su države to dopustile jer su to i same uzrokovale. banke s novcem iz zraka nisu znale niti imale kud, pa su ga plasirale u mešetarenje dionicama, novca za igre na burzi je bilo, i sad dolazimo do finala predstave, gdje je jasno da jedna strana mora biti gubitnik. doba jeftinog novca, jeftine energije i jeftine hrane je završilo zauvijek. financijski inženjering na kojem se zapad tolko uzdignuo je došao do svog vrhunca, i sad slijedi jako jako strmi pad. držite se dobro, ako imate za što, primite se, nešto čvrsto. trgovanje opcijama, futuresima, robom i uslugom koja još nije proizvedena niti isporučena, je samo jedna u nizu varijanti i sojeva ponzijeve šeme.