Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Rast će ekonomske nejednakosti: Koga koronakriza pogađa najviše, a tko je profitirao

Prošle godine broj zaposlenih između ožujka i srpnja povećao se za 60 tisuća, ove godine sretni smo i s 20 tisuća zaposlenih više. Najpogođeniji su radnici koji su računali na sezonu
14. rujna 2020. u 23:00 12 komentara 7407 prikaza
Šibenik: Odlukom kriznog stožera svi djelatnici u ugostiteljstvu moraju nositi zaštitne maske
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska se u europskim okvirima ne doživljava kao zemlja velikih socijalnih nejednakosti, barem kada su u pitanju legalno zarađeni dohoci stanovništva. Najmanje su razlike u primanjima građana u Slovačkoj i Sloveniji (gdje je Ginijev koeficijent oko 20), a najveće u Bugarskoj (40), dok je Hrvatska po dohocima građana negdje u sredini s koeficijentom 30, koji nas smješta među države umjerenih nejednakosti. Što je koeficijent bliži nuli, socijalne su nejednakosti manje izražene i obrnuto. Ipak, jedno su legalna primanja, a drugo stvarno bogatstvo, od štednje, zarade na crno pa i do imovine i rente koja se može izvući iz te imovine.

Rijeka: Radovi na rekonstrukciji ulaza u željeznički tunel Sušak na Pećinama Najviše doseljenih iz regije Tko su useljenici iz trećih zemalja: Od 21.209 stranaca, 362 ih je s fakultetom

Prevladava uvjerenje da će zbog pandemije brojne skupine stanovništva još više osiromašiti, što će dodatno povećati razlike u bogatstvu. U svim europskim zemljama tvrde da su najveći ekonomski gubitnici u pandemiji ljudi koji su bili zaposleni u sektoru usluga, nisu bili zaposleni za stalno, zatim mladi ljudi koji su prvi ostali bez posla ili nisu dobili priliku da rade te žene.

Starija je populacija i u ovoj i u prošloj krizi prošla nešto bolje, jer su njihovi prihodi od mirovina ili sigurnijih radnih mjesta ostali isti. Hrvatska slovi kao zemlja umjerenih nejednakosti kad su u pitanju dohoci, no kod nas su snažne razlike u financijskoj imovini građana.

– Sasvim je izvjesno da će se utjecaj i posljedice pandemije COVID-19 i globalno pa tako i u Hrvatskoj očitovati u porastu ekonomskih nejednakosti – uvjeren je Zdenko Babić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Najpogođeniji sektori u krizi su turizam, promet i općenito sektor osobnih usluga u najširem smislu. U spomenutim sektorima koji su radno intenzivni i u prosjeku s manjim plaćama zaposlenost se smanjuje najviše, dok se, kaže Babić, s druge strane dogodio porast potražnje za online uslugama različitog tipa. Kriza je imala izvjestan pozitivan učinak za hi-tech kompanije i tehnološki sektor, u kojima rade visokoobrazovani zaposlenici s boljim primanjima.

Od sutra u svim trgovinama obavezno nošenje zaštitnih maski NERADNA NEDJELJA Trgovci o odluci Ustavnog suda: Otkrili hoće li tražiti odštetu zbog gubitaka

Također, slabije obrazovani zaposleni u sektoru osobnih socijalnih usluga ne mogu svoje usluge pružati online, dok softveraši koji proizvode igre za gaming industriju doživljavaju porast potražnje u vrijeme zaključavanja, mogu raditi od doma te obično imaju iznadprosječne plaće.

Mala naknada za nezaposlenost

Sociolog Teo Matković iz tekućih podataka još ne uočava da je došlo do negativnog trenda u plaćama zaposlenih, jer su one u gotovo svim djelatnostima još uvijek više nego godinu prije. Također, za sada nije došlo ni do smanjenja broja zaposlenih u odnosu na početak epidemije. I jedno i drugo može se dobrim dijelom zahvaliti velikoj injekciji javnog novca.

– Međutim, izostalo je bitnije sezonsko povećanje broja zaposlenih. Prošle godine broj zaposlenih između ožujka i srpnja povećao se za 60 tisuća, ove godine sretni smo i s 20 tisuća zaposlenih više. Za sada su najviše pogođeni upravo radnici koji su računali na sezonu, a u kojoj nisu dobili prilike. Ovo je izuzetan problem i za studente, od kojih više o trećine kraj s krajem spaja upravo uz studentski rad, u sezoni ili izvan nje. Studentima je taj izvor presušio. S obzirom na to da nisu bili obuhvaćeni nikakvim mjerama ili potporama, to bi moglo voditi problemima sa studiranjem i prekidu studija – upozorava Matković.

Kao i obično, periferija tržišta rada za sada je pogođena najviše: sezonski, povremeni, honorarni radnici, studenti te strani radnici iz zemalja u okruženju, dodaje Matković. Drugi izvor nejednakosti dolazit će, kaže Babić, s tržišta kapitala.

Karlovac: Pogon tvrtke Adriadiesel Fond od 8,5 milijuna Zagrebačka županija bespovratno daje do 100.000 kuna za razvoj poduzetništva

– Kada tržišta kapitala dovoljno padnu nakon određenog vremena, ponovno će početi ulaganja s ciljem zarada na prinosima, a na tržištima kapitala ulagati mogu samo oni imućniji pa će to također biti izvor rasta nejednakosti – kaže Babić.

Uza sve gospodarske mjere koje je država do sada provodila ili ih provodi i najavljuje kao primjerice subvencije za skraćivanje radnog tjedna, Babić ističe da bi bilo važno ojačati instrumente socijalne države usmjerene na zaštitu nezaposlenih i siromašnih, povećati zajamčenu minimalnu naknadu usmjerenu na siromašne, privremeno fleksibilizirati kriterije za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlenost te povisiti njezin iznos za period nakon prva tri mjeseca kada ona drastično padne. Udio nezaposlenih koji kod nas imaju pravo na naknadu zbog restriktivnih kriterija je među nižima u zemljama EU.

Većina bez štednje

Jedno staro istraživanje središnje banke, temeljeno na visini štednje s kraja 2014. godine, pokazalo je da je 20 posto najbogatijih Hrvata držalo čak 94 posto štednje u bankama, a jedan posto najbogatijih četvrtinu. U SAD-u jedan posto najbogatijih Amerikanaca drži 40 posto bogatstva.

Trećina domaće štednje u bankama tada je bila u rukama 22 tisuće milijunaša, oko 44 tisuće građana uštedjelo je između pola milijuna i milijun kuna, dok bi se srednjim slojem moglo smatrati oko 273 tisuće građana čija je štednja bila između 100.000 i 500.000 kuna, a prosječna je vrijednost njihove ušteđevine bila oko 223 tisuće kuna. Velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna od ukupno tri milijuna – na računima je imala manje od 10 tisuća kuna.

Korona i prostitucija MNOGI ZATVORILI SVOJA VRATA Ova branša najveći je gubitnik koronakrize: 'Ukidanje zabrane je došlo prekasno'

Zdenko Babić podsjeća da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krase visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne države.

– Štednja građana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka tijekom godina rada umanjena za troškove života. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta činjenica upućuje na visok udio sive ekonomije – kaže Babić.

Dobitnici i gubitnici koronakrize

DOBITNICI:

Svi koji rade

Vladajući se hvale da danas u Hrvatskoj radi više ljudi nego na početku epidemije, što je točno, no jednako je tako točno i da bi zaposlenih bilo znatno više, no nisu svi dobili priliku da rade.

Tehnološki sektor

Ograničenja u kretanju i zastoji u međunarodnoj trgovini najmanje su utjecali na tehnološki sektor, koji je više orijentiran na internet. Sad je to došlo do izražaja.

Online trgovci 

Preuzimaju poslove i prihode klasičnih trgovina, i to bi moglo postati trajno. 

Umirovljenici

Mirovine nisu velike, ali su sigurne, zbog čega starija populacije prolaze bolje od mladih

GUBITNICI

Sezonski radnici

Ovo ljeto kod nas je moglo raditi 50-70 tisuća radnika više da nije bilo epidemije, mnogi su računali na tu zaradu i bez nje će teže čekati iduću priliku za posao.

Netom izašli iz škola

Mladi ljudi sporije ulaze u svijet rada jer je manje prilika za naukovanje i pripravnički
staž. Mladi će se još teže osamostaljivati od roditelja.

Studenti 

Ponuda studentskih poslova je prepolovljena, a kako trećina studenata radi da bi pokrila troškove studija, pitanje je hoće li nastaviti školovanje.

Stranci, obeshrabreni

Lani je puno “obeshrabrenih”, onih koji su godinama bez posla, dobilo priliku za rad, a
ove su godine i oni, uz strance, ispali s tržišta. 

 

UPLETEN U AFERU JANAF
Tko je zapravo gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić?
Gastro Zagreb
Jesen na našem stolu
Gastro sezona: Što nas dolaskom jeseni čeka na našim stolovima
  • Vilim:

    Oni koji odlucuju i mogu nesto promjeniti jednostavno to ne zele.nikad im nije bilo bolje i zele da ovakvo stanje potraje sto duze.bogati postaju sve bogatiji ,da je stanje uobicajeno i normalno to nije moguce.siromasni ostaju i dalje siromasni kao i sto su bili.

  • MB365:

    Najsigurniji su oni koji su preko stranke dobili posao i naravno poticaje, je li tako Tole care!!!!!!

  • Avatar Hrvatski Idol i Vođa
    Hrvatski Idol i Vođa:

    Rast će ekonomske nejednakosti: Koronakriza pogađa najviše europske i civilizirane, a na balkanu svi profitiramo jer se uz kopanje po kontejnerima osjećamo kao svoji na svome.