Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Nikša Bratoš pružio pogled iza scene velike glazbene karijere i otkrio kako se živi od glazbe u Hrvatskoj

Gost pete epizode najzabavnijeg edukativnog serijala o financijskoj pismenosti bio je poznati glazbeni producent Nikša Bratoš koji nam je otkrio sve tajne zanata i pripreme za kvalitetan nastup te s kojim se izazovima glazbena industrija suočila u doba korone
21. travnja 2021. u 12:00 15650 prikaza
Nikša Bratoš
Pogledajte galeriju 1/8

U najnovijoj epizodi treće sezone Raiffeisen Future Boost serijala na Večernji TV-u, voditelj Ivan Šarić ugostio je uspješnog glazbenika, skladatelja, glazbenog producenta i predsjednika Hrvatske glazbene unije Nikšu Bratoša. Ovaj višestruko nagrađivani producent zaslužan je za brojne hitove u kojima svakodnevno uživamo, a Šariću je otkrio kako izgleda život glazbenika izvan scene i na njoj te s kojim se izazovima susreću.

Nikša Bratoš iza sebe ima više od 200 albuma na kojima je radio. Predsjednik je Hrvatske glazbene unije, a sudjelovao je i u realizaciji brojnih televizijskih emisija, ali i stvarao glazbu za naše najmlađe kroz crtiće. Kroz bogatu karijeru surađivao je s gotovo svim imenima hrvatske glazbene scene, a njegove nagrade teško je napamet nabrojati. Dobitnik je brojnih Porina za svoja glazbena ostvarenja. Kao muzički producent potpisuje prvi hrvatski DVD, Gibonnijev Millennium koncert te nakon toga i mnogo drugih DVD izdanja. Jedan od poznatijih uradaka svakako je i poznata pjesma hrvatskog Band Aida Moja domovina koju je Bratoš priredio. Zbog svojih postignuća i ostvarenja pokazao se kao idealan gost za razgovor o poduzetništvu i važnosti financijske pismenosti.

Glazba kao posao = uživanje koje mora imati ekonomsko opravdanje

Na samom početku emisije Ivan Šarić je najbolje dočarao mnogobrojne uspjehe ovog svestranog glazbenika naglašavajući kako nije imao dovoljno papira da bi pobrojao sve njegove Porine, na što mu je Nikša Bratoš otkrio kako ih ima ukupno čak 38, od kojih mu se dio nalazi kod kuće, a ostali kod prijatelja i u studiju. Šarića je zanimalo kako izgleda put do uspjeha u glazbenoj industriji te što sve treba znati netko prije nego što se počne baviti glazbom, pri čemu je Bratoš istaknuo dvije opcije. Jedna opcija je bavljenje glazbom kao hobijem koji u tom slučaju predstavlja isključivo užitak, dok je druga opcija bavljenje glazbom kao poslom, kada uživanje mora tražiti i neko ekonomsko opravdanje. Važno je razmisliti kako i na koji način najbolje prodati ono što imaš – svoje ideje, djelo ili svoj lik, odnosno kako unovčiti svoju komparativnu prednost, naglašava Bratoš.

Nikša Bratoš | Autor : Marko Prpić/PIXSELL Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Nastavila se rasprava o izvorima financiranja u glazbi, koje je Bratoš razjasnio kratkim pregledom povijesti. Naime, nekoć se glazba mogla uživati samo na mjestu gdje se i stvarala pa su ljudi odlazili tamo gdje se svira i plaćali ulaznicu da bi uživali u toj glazbi, objašnjava Bratoš. Uslijedila je radiodifuzija koja je omogućila da se orkestar nalazi na jednom mjestu, a vi ga slušate na sasvim drugoj lokaciji i tada ste plaćali pretplatu koja je podrazumijevala da ćete moći uživati u glazbi koja se negdje stvara, dodaje Bratoš. Napredak se nastavio do CD-a i streamanja koji danas omogućuju da više ne morate biti fizički prisutni na lokaciji glazbene izvedbe, ali svejedno uživate u nečijem trudu i radu pa ne bi, zaključuje Bratoš, bilo u redu da čovjek koji je za to zaslužan nema nikakvu zaradu od vašeg užitka.

Realna zarada u domaćoj glazbenoj industriji

Šarića je također zanimalo kako i koliko glazbenici zarađuju od tantijema te mu je Bratoš objasnio da, iako ljudi imaju percepciju da se radi o velikim ciframa, isključivo jedan uski krug najpoznatijih glazbenika od toga može malo bolje živjeti, dok sama glazbena struka nije toliko bogata koliko se često prezentira. Dodaje kako od tantijema mogu odlično zarađivati primjerice Amerikanci ili Anglosaksonci, no kod domaćih su glazbenika ograničavajući faktori relativno malo tržište i mala zemlja, kao i jezična limitiranost. Bratoš kao primjere navodi Zdenka Runjića ili Arsena Dedića koji su bili jako poznati i imali puno djela, no ipak nisu vodili nikakav naročito raskošan život.

Nikša Bratoš | Autor : Miranda Čikotić/PIXSELL Foto: Miranda Čikotić/PIXSELL

Uslijedio je pogled iza scene po pitanju pripreme koncerta, odnosno troškova koje takva organizacija nosi, pri čemu je Bratoš objasnio Šariću da na troškove otpadne između 50 i 70 posto ukupne zarade. Tako je primjerice kod dvorane poput Lisinskog koja ima svoju opremu potrebno podmiriti najam dvorane koji je otprilike jednak iznosu 700 prodanih karata, dok je ukupan kapacitet dvorane oko 1.700 mjesta, a od ostatka koji se prikupi ulaznicama također moraš platiti porez, kao i uložiti u reklamiranje, što znači da ti u najboljem slučaju ostane 50 posto zarade. Kada se pak koncert planira na lokaciji kao što je pulska Arena, dodaje Bratoš, tamo je potrebno zadovoljiti posebne propise budući da se radi o spomeniku kulture, osigurati ozbiljniju tehniku koja nije dostupna lokalno i uz koju dolazi par kamiona i desetak ljudi koji se bave razglasom i rasvjetom, a za koje je također potrebno osigurati hotelski smještaj, ali i unajmiti stolove ili stolice, osiguranje, hitnu pomoć i sve ostale nužne stavke, zbog kojih u konačnici imate 70 posto troška, a možda 30 posto zarade.

Ključno je zadržati kontakt između publike i izvođača

Zatim su se dotaknuli Hrvatske glazbene unije i aktivnosti kojima nastoji pomoći glazbenicima u ovom razdoblju pandemije, pri čemu je Bratoš kao predsjednik HGU objasnio da im je cilj pomoći pjevačima, ali i svim okolnim strukturama koje glazbena industrija obuhvaća. Tako su, kaže Bratoš, odlučili usmjeriti sredstva za pomoć u pokrivanju troška organizacije koncerta tako da u konačnici osiguraju posao glazbenicima, ali i onima koji rade razglas, tehniku, osiguranje i ostale segmente organizacije događanja. Glazbenici su pritom pristali na nešto manji honorar nego inače budući da zaradu imaju samo od ulaznica kojih se prodaje manje u skladu s epidemiološkim mjerama, no ključno je da ipak rade nakon duge pauze, da se ne zaboravi taj osjećaj živog koncerta i da se ne izgubi kontakt između publike i izvođača, ističe Bratoš. Poznati producent procjenjuje da će se biti teško vratiti vratiti u „staro normalno“ jer, iako su se ljudi zaželjeli koncerata, s druge strane imaju opravdani strah od odlaska na velika okupljanja pa smatra da će se odlasci na koncert vraćati polako, što dokazuje i činjenica da su svi malo veći događaji vani otkazani do jeseni 2022.

Nikša Bratoš | Autor : Tomislav Miletić/PIXSELL Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Na kraju su se dotaknuli teme koliko se ljudi u Hrvatskoj bavi glazbom te je Bratoš Šariću otkrio kako glazbenika ima malo više od 6 tisuća, dok ih u popratnoj industriji koja obuhvaća tehniku, marketing, prodaju karata i sve ostalo potrebno za organizaciju koncerta, ima otprilike još toliko pa je ukupna brojka ljudi u industriji događanja oko 12 tisuća. Što se pak tiče važnosti financijske pismenosti glazbenika, Bratoš ocjenjuje kako je nužno shvatiti da slava nije vječna pa tako i da onima koji trenutno uživaju u popularnosti i velikim prihodima to neće potrajati do kraja života, zbog čega trebaju na vrijeme početi ulagati i štedjeti. Savjetuje svima da se ugledaju na starije kolege iz iste profesije jer će se više-manje isti tijek karijere sigurno događati i njima, što nam omogućuje da na vrijeme predvidimo kada će promet početi padati i kada je vrijeme da prebacimo svoj život ispod brzine znojenja, poručuje Bratoš. A da je kroz životno iskustvo naučio i mnogo o financijama, Nikša Bratoš je potvrdio u sklopu edukativnog kviza kojim ove sezone na zabavan način provjeravamo financijsku pismenost naših gostiju, istovremeno potičući gledatelje da provjere ili osvježe svoje vlastito znanje o financijama.

Ovaj intervju, kao i sve prethodne te buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, YouTube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

Urednik i voditelj HTV-ove emisije Nedeljom u 2, Aleksandar Stankovic
Iskren
Stanković oduševljen: Ovo je muškarac koji zna što hoće, a ne Milanović i Jandroković
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti